Nakon ‘Hrvatskog proljeća’ i ‘NDH’, povjesničar Hrvoje Klasić, poslije dvogodišnjeg rada, završio je ‘Partizane’. No za razliku od spomenutih serija, ova nije nastala u suradnji s HRT-om. Sedam 50-minutnih epizoda gledatelji će od nedjelje (19.05 sati s reprizom isti dan u 23 sata), moći gledati na Al Jazeeri Balkans (AJB), navodi Tportal.
‘Već nakon ‘NDH’ bilo je jasno da nešto na HRT-u ne štima. Uostalom, ‘NDH’, koja je bila gledana, nikada nije ni reprizirana, a puno drugoga jest. Bilo mi je sasvim logično da nakon dvije serije koje sam radio s njima ponudim i treću, ali tamo sam naišao na zid šutnje. Zašto? O tome mogu nagađati. Nisam htio da ideja propadne i našao sam zajednički jezik s Al Jazeerom Balkans, a koja je, usput budi rečeno, otkupila ‘NDH’ od HRT-a i emitirala u svom programu’, rekao nam je Klasić.
Smatra da situacija na HRT-u, na kojem, kako je rekao, ima sjajnih profesionalaca, zapravo održava stanje u društvu, posebice otkada je HDZ na vlasti i to kako se on odnosi prema antifašizmu i partizanskom pokretu.
‘Znamo da je to kroz prizmu Bleiburga i zločina. Iako je sve početkom devedesetih izgledalo drugačije jer je prvi predsjednik Franjo Tuđman bio partizan i general JNA, u Ustav smo stavili antifašističke vrijednosti, a i uveli smo Dan antifašističke borbe kao praznik, u praksi je naš antifašizam više anti antifašizam. Rušili smo spomenike ljudima i mijenjali nazive ulica ljudima koji nisu imali veze ni s čim što se događalo nakon rata. Zbog toga me sram kao povjesničara i građanina’, naveo je Klasić.
Stier ima poruku za one koji “smatraju da su samo njihove ideje napredne”: “domoljublje i demokršćanstvo nisu nikada nazadni nego su uvijek aktualni”
Upitan kako je koncipirana serija, kazao je da bi koncept mogao razočarati stare partizane, odnosno one koji su još živi, ali i sve one koji očekuju kronologiju Drugog svjetskog rata.
‘Nisam htio zamarati mlade svim bitkama i brigadama. Ovo će biti noviji i moderniji pristup te bi mogao biti prikazan bilo gdje u svijetu. Prva epizoda pokazuje kako je mala ilegalna partija uspjela organizirati jak i efikasan pokret otpora. Krećemo od toga što je Komunistička partija i kako su se komunisti kalili u Španjolskom građanskom ratu te koji su to problemi što su opterećivali Kraljevinu SHS i zašto je Travanjski rat kratko trajao. Sve ostale epizode su tematski posložene. Od, recimo, zašto je partizanski pokret jači na nekim područjima, a na nekima nije, zašto žene, glumci i književnici odlaze u rat, a imamo i međunarodnu situaciju i odnos prema zapadnim saveznicima i Sovjetima. Bavimo se i životom na oslobođenim teritorijima, opismenjavanjem stanovništva, odnosom prema religiji. Naravno, bavimo se i partizanskim zločinima tijekom rata, a posebno onima u svibnju 1945. godine. Nismo željeli ni glorificirati ni demonizirati partizanski pokret’, kazao je Klasić.
Dodaje da su htjeli biti maksimalno objektivni te da u seriji ne govori nijedan sudionik partizanskog pokreta.
‘Mislim da će ovo biti serija o čitavom prostoru regije jer u njoj sudjeluje najviše stručnjaka. Riječ je o tridesetak povjesničara iz cijele Europe. Snimali smo, osim na domaćim lokacijama, u Trstu, Beču i Londonu, a sugovornici su Talijani, Nijemci, Britanci, Francuzi i Rusi’, istaknuo je Klasić.
Napominje da mu je bio problem pronaći sugovornike s ovih područja iako je do devedesetih godina sve vrvjelo njima.
‘Porazan je podatak da je u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina napravljen tek jedan doktorat na temu antifašističkog otpora. Ali tako je i u Srbiji, gdje se više bave četnicima nego partizanima. Ispalo je da smo više sugovornika našli vani nego na području bivše države. Najzanimljivije razgovore vodio sam na prestižnoj vojnoj akademiji u blizini Londona. U Cambridgeu smo razgovarali o Churchillovom odnosu prema partizanima, a s Rusom iz Moskve o odnosu sa Sovjetima prije i poslije rata’, naveo je Klasić i dodao da stranci pokazuju nevjerojatan interes za tu temu.
Izbori za EP: Talijanska premijerka Giorgia Meloni vodi u anketama
Oni na rat na ovom području, pojasnio je, gledaju hladne glave i bez emocija te za njih nema dileme tko je bio na pravoj strani povijesti.
‘Partizanski pokret za njih je bio pobjednički, a narod koji je sudjelovao u njemu upisan je za njih zlatnim slovima na stranice Drugog svjetskog rata. Isto tako, nemaju dileme o tome da su ustaše i četnici bili saveznici fašista’, kazao je.
U seriji će, baš kao što je to bio slučaj i s ‘NDH’-om, biti puno arhivskih snimaka. ‘Bit će prikazani možda i nikad viđeni arhivski filmski snimci i jako puno fotografija. One koje smo koristili su iz Jugoslavenske kinoteke u Beogradu, ali i arhiva Associated Pressa, kao i slikopisi NDH. Recimo, sve scene o Španjolskom građanskom ratu, Hitleru, Mussoliniju i napadu na SSSR su izvana’, rekao je Klasić.
Dok je radio na seriji, i sam je saznao niz novih stvari, a uvjerenja je da će puno novoga saznati i publika te da je to i najvažnije.
Premda je trebala ići ranije, zbog određenih poteškoća u emitiranje kreće tek na dan EU izbora i upada u termin Europskog prvenstva u nogometu. No Klasić kaže da ga to ne brine, da bi možda bilo bolje da nije tako, ali će, osim u reprizi nedjeljom, već od jeseni ponovno biti reprizirana na Al Jazeeri Balkans te će je i besplatno dignuti na svoju internetsku platformu.