Piše: Domagoj Franić
Počinje vrijeme parlamentarnih izbora u Francuskoj. Danas i 7. srpnja Francuzi izlaze na birališta…. Izbori koji izazivaju zabrinutost diljem svijeta.
Neizvjesnost je tolika da se doslovno osjeća u zraku. Od rezultata izbora u Francuskoj ovisi puno toga u svjetskoj politici, a posebno o ratu koji rusija vodi u Ukrajini.
Amerikanci su zabrinuti, Bidenova administracija se tješi činjenicom da Macron još uvijek ima tri godine predsjedničkog mandata pred sobom i da francuski predsjednik ima značajnu moć nad vanjskom politikom, što bi moglo održati određenu stabilnost u američko-francuskim odnosima.
Čelnica Nacionalnog Fronta Marine Le Pen rekla je ovog tjedna da bi, u slučaju pobjede, njezina stranka mogla tražiti proračunska i druga sredstva da Macronu veže ruke na globalnoj razini.
Kad vrela krv proključa pijani napali policajce, jednog teško ozlijedili, zbog moguće eskalacije pozvano pojačanje
Malo bih se osvrnuo na osnove Američke zabrinutosti, posve opravdane.
Macron i Francuska su zadnjih godina, posebno od eskalacije rata u Ukrajini postali glavni Američki saveznik u EU. Njemačka to već odavno nije, još iz vremena Merkelice koja je Ameriku ciljano gurala dalje od EU i okretala se istoku,tj. rusiji. Njen nasljednik Scholz pokazao se kao nesposoban političar, nestabilan i nepredvidiv saveznik unutar EU I NATO-a.
Amerikanci shvaćaju da će se opća situacija vezana za rat u Ukrajini promijeniti nakon Francuskih izbora u svakom slučaju, neovisno o pobjedniku istih. Ukoliko Macron pobijedi, a što gotovo nitko ne očekuje, dobiti će krila, učvrstiti se na poziciji vlasti i odlučivanja, kako na razini Francuske, tako i cjelokupne EU. U suprotno, pobjedom Nacionalne fronte i desnice, Francuska potpora SAD-u u potpori i vođenju rata u Ukrajini, postati će vrlo upitni. Činjenica je da Marine Le Pen ima duboke veze sa ruskim vlastima koji su dijelom i financijeri njene političke karijere.
Praktično, SAD bi izgubio dva, ekonomski i utjecajno najjača saveznika unutar EU koja bi postala daleko izloženija ruskom utjecaju na odluke Unije u kojoj bi se “masa” proruskih “elemenata” još više proširila, uz Mađarsku, Slovačku, Austriju i pojedinačne predstavnike vlasti u nekim drugim zemljama, poput Bugarskog predsjednika.
Ono što je zabrinjavajuće i što je vjerujem itekako u centru pažnje Bidenove administracije je daljnja politička i vojna potpora Ukrajini. U pitanju je doslovno svjetska demokracija.
5 studenog 2024 u Americi će se održati predsjednički izbori, za sada s vrlo, vrlo neizvjesnim ishodom. Nakon njih, ukoliko pobijedi Trump i s gore navedenim odnosima unutar EU, svijet će objektivno biti izložen nastavku ruske agresije i moguće ruske okupacije Ukrajine, barem u kontekstu pregovora i zadržavanja osvojenog. Zločinac bi mogao biti nagrađen za zločine i genocid koje je počinio.
Kako će Amerika reagirati i prevenirati takvu mogućnost, kako će odgovoriti nakon izbora u Francuskoj? Postoji samo jedan učinkovit način. Pomoći Ukrajini svim svojim arsenalom i količinama naoružanja da ostvari značajnije uspjehe na bojišnicama, prvenstveno da vrati Krim pod svoju kontrolu do predsjedničkih izbora u SAD-u.
Znat ćemo kreću li u tom smjeru, vjerojatno, ako uskoro nakon izbora (u slučaju pobjede Le Pen i saveznika), skinu sve zabrane Ukrajincima oko korištenja Američkog oružja u ovome ratu. Tada će prioritet Bidenove administracije postati pomoć Ukrajini do predsjedničkih izbora. Uspjeh Ukrajinaca do tada, vjerojatno, bi i Bidenu naveo “vodu na mlin” i omogućio reizbor.
Drugog izbora nema.