Osnivač WikiLeaksa Julian Assange i američka vlada postigli su dogovor kako bi okončali njegovu pravnu odiseju dugu desetljeće i omogućili mu povratak ovaj tjedan u svoju domovinu Australiju
Očekuje se da će Assange, čija je web stranica otkrila američke tajne o ratu u Iraku i kasnije objavio sramotne e-poruke o Demokratskoj stranci tijekom izbora 2016., priznati krivnju za kazneno djelo zavjere za širenje povjerljivih podataka. Prema odredbama u navedenom sudskom podnesku, objavljenim u ponedjeljak navečer, on bi bio osuđen na nešto više od pet godina zatvora – ali bi imao pravo na trenutačno puštanje jer je otprilike toliko dugo bio u zatvoru u Engleskoj dok se borio protiv izručenja SAD-u.
Slučaj je bio diplomatska glavobolja za Bidenovu administraciju, koja se suočila s pritiskom Australije, ključnog saveznika u nacionalnoj sigurnosti, da okonča Assangeove godine u pravnom limbu. Dodajući još jedan egzotičan obrat već bizantskoj priči, Assangeovo izjašnjavanje o krivnji po jednoj optužbi iz Zakona o špijunaži trebalo bi se održati u srijedu ujutro na Okružnom sudu SAD-a na Sjevernim Marijanskim otocima, američkom teritoriju u južnom Pacifiku oko 2000 milja sjeverno od Australije.
Neobično mjesto odražava Assangeovu nespremnost da se dobrovoljno vrati u kontinentalni SAD, navodi se u pismu koje su tužitelji Ministarstva pravosuđa objavili u sudskom spisu. Radikalni aktivist za transparentnost gaji duboko nepovjerenje prema američkoj vladi. On i njegovi saveznici optužili su američke dužnosnike da su planirali da ga ubiju dronom.
Saga koja je dovela do Assangeova kaznenog progona datira iz 2010., kada je vojna obavještajna analitičarka, redova Chelsea Manning, WikiLeaksu procurila golema količina podataka, uključujući videozapise smrtonosnih američkih vojnih zračnih napada, stotine tisuća diplomatskih depeša i dnevnike američkih vojnih aktivnosti u Afganistanu i Iraku. Među otkrićima objavljenim na internetu bila je snimka napada američkih snaga helikopterom Apache 2007. na Bagdad u kojem je poginulo 11 ljudi, uključujući dva novinara Reutersa.
Dok je curenje vojnih podataka i zapisa State Departmenta Assangea učinilo kontroverznom osobom u SAD-u i herojem za mnoge antiratne aktiviste, slika je postala složenija 2016. kada je njegova web stranica objavila velike količine e-poruka Demokratskog nacionalnog odbora i od osobni Gmail račun Johna Podeste, tada voditelja predsjedničke kampanje Hillary Clinton. Među ostalim otkrićima, ukradeni e-mailovi pokazali su znakove da je DNC djelovao povoljno prema Clinton tijekom njezinih predizbora protiv Bernieja Sandersa, piše Politico.