Da se u Hrvatsku iz dijaspore vrati samo 10 % stanovništva nestala bi potreba za uvozom Filipinaca, Nepalaca, Indijaca, potreba za integracijom imigranata, a Hrvatska bi doživljela demografski oporavak i rast BDP-a i GDP-a. Dijaspora bi napunila opustošena područja Hrvatske, i ono najvažnije potrebe za radnom snagom i novac ne bi napuštao Hrvatsku. Ta brojka povratnika blagotvorno bi djelovala na državni proračun, zdravstveni i mirovinski sustav.
Hrvatski glasnik sustavno piše i potiče povratak Hrvata iz dijaspore, pogotovo iz latinske Amerike jer većina njih živi puno lošije nego bi živjeli u Hrvatskoj. Najveća zapreka povratku je neučinkovitost konzularnih predstavništva i sporost izdavanja državljanstva, tako da je jedina mogućnost da Hrvati u Hrvatsku dođu kao ilegalni migranti i zatraže azil. Apsurd svih apsurda i sramota hrvatske države.
Tako N1 piše da od 1991. naovamo na svakom popisu stanovništva Hrvatska je brojala sve manje stanovnika. Demografski pad, starenje stanovništva i iseljavanje postali su ključni problemi koji opterećuju budućnost zemlje. Godine 1991. u Hrvatskoj je živjelo 4,7 milijuna stanovnika. U međuvremenu se dogodio rat, s njim i novi val iseljavanja pa je na popisu iz 2001. brojka pala na 4,4 milijuna stanovnika. Deset godina kasnije, prema tadašnjem popisu, ovdje je živjelo 4,2 milijuna stanovnika.
U međuvremenu, Hrvatska je 2013. postala članicom Europske unije, a njenim građanima otvorena su tržišta rada većine bogatih i razvijenih europskih zemalja. Time je iseljavanje ponovno uzelo maha pa je na popisu stanovništva 2021. godine broj stanovnika prvi puta nakon 1953. godine bio ispod četiri milijuna. Posve točno – 3.871.833. Tako je u trideset godina broj stanovnika pao za skoro 900 tisuća.
Ovdje 3,8 milijuna, a vani 3,2 milijuna
Usporede li se ovdašnje službene statističke brojke s procijenjenim brojem iseljenih Hrvata diljem svijeta i njihovih potomaka (tzv. dijaspore) vidimo da se one približavaju jedna drugoj.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je lani u rujnu procjenu stanovništva prema kojoj je sredinom 2022. (otprilike godinu dana nakon službenog popisa) Hrvatska imala još manje stanovnika nego godinu dan ranije na službenom popisu stanovništva – 3.855.641 stanovnika.
S druge strane, procjenjuje se da izvan Hrvatske, širom svijeta živi oko 3.200.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, piše na službenoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Najviše iseljenih u SAD-u i Njemačkoj
Prema tim procjenama, najviše je iseljenih Hrvata i njihovih potomaka u Sjedinjenim Američkim Državama – oko 1,2 milijuna. U Njemačkoj ih je 500.000, a u Argentini, Australiji i Kanadi po 250.000. U Čileu ih, prema tim procjenama, živi oko 200.000, a na Novom Zelandu 100.000. U Europi, osim u Njemačkoj, najviše Hrvata živi u Austriji (oko 90.000) i Švicarskoj (oko 80.000), navodi N1.
Evo i liste zemalja po abecednom redu s procijenjenim brojem Hrvata i njihovih potomaka u njima.
Argentina: oko 250.000
Australija: oko 250.000
Austrija: oko 90.000
Belgija: oko 7000
Brazil: oko 70.000
Bolivija: oko 5000
Čile: oko 200.000
Danska: oko 2500
Ekvador: oko 4000
Francuska: oko 40.000
Irska: oko 20.000
Italija: oko 60.000
Južna Afrika: oko 8000
Kanada: oko 250.000
Luksemburg: oko 3000
Nizozemska: oko 10.000
Norveška: oko 2000
Novi Zeland: oko 100.000
Njemačka: oko 500.000
Paragvaj: oko 5000
Peru: oko 6000
Sjedinjene Američke Države: oko 1.200.000
Švedska: oko 40.000
Švicarska: oko 80.000
Urugvaj: oko 5000
Velika Britanija: oko 5000
Venezuela: oko 5000
Pet migracijskih valova
Na stranici Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH stoji da je Hrvatska tradicionalno zemlja iseljavanja, a naznačeno je i pet razdoblja ili migracijskih valova. Od 1880-ih do Prvog svjetskog rata iseljavalo se u SAD, Latinsku Ameriku, Južnu Afriku, Australiju i Novi Zeland. Od 1918. do Drugog svjetskog rata Hrvati su najviše iseljavali u Njemačku, Francusku i Belgiju, a na kraju i neposredno poslije Drugog svjetskog rata u Latinsku Ameriku (ponajprije Argentinu) i Sjevernu Ameriku.
Nakon 1965. godine migracijski valovi išli su prema Zapadnoj Europi, Australiji, Novom Zelandu i Kanadi, a nakon 1990-ih u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, SAD, Australiju i Novi Zeland. Nije izričito naveden i val iseljavanja koji je uslijedio nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a tijekom kojeg je ovdašnjim iseljenicima naročito poželjna zemlja postala Irska, gdje je za relativno kratko vrijeme odselilo dvadesetak tisuća Hrvata.