Piše Aleksandar Savić Razglas.org
Upravo posljednjih godina svjedočimo kako turizam postaje osnovna gospodarska grana u državi i zapravo najveće nade (kako države, tako i građana) usmjerene su prema turizmu i prohodima od turizma. Utoliko turizam postaje jedna od osnovnih gospodarskih grana Hrvatske. No to je izuzetno pogrešno.
Godina svjedočimo pretjeranoj urbanizaciji primorja, povećanje sezonskog zapošljavanja, fokus ljudi na prihode od imovine umjesto od rada, pojačani uvoz radne snage za poslove u turizmu… Turizam jeste bitan gospodarski faktor, no iz godine u godinu on sve više zauzima ključnu poziciju u strateškom gospodarskom planiranju, ali i očekivanjima što iz mnogih razloga ne bi smio biti slučaj.
Zašto turizam ne bi smio imati primat u gospodarstvu?
Iako turizam može imati značajan doprinos gospodarstvu, postoji nekoliko argumenata protiv toga da turizam bude osnovna ili dominantna gospodarska grana u državi:
1.Ranjivost prema sezonskim fluktuacijama
Većina turističkih destinacija podložna je sezonskim varijacijama u posjetiteljima. Ovisnost o sezonskom turizmu može dovesti do neizvjesnosti u prihodima i radnim mjestima tijekom dijela godine kada nema velikog broja turista.
2. Nestabilnost i vanjski šokovi
Ako je turizam glavna gospodarska grana, država postaje osjetljiva na vanjske šokove poput prirodnih katastrofa, političkih kriza ili zdravstvenih pandemija, kao što smo to vidjeli tijekom COVID-19 pandemije. Ovakve situacije mogu brzo utjecati na prihode i ekonomske izglede države.
3. Ovisnost o stranim tržištima
Ako turizam čini osnovnu gospodarsku granu, država postaje ovisna o stranim turistima i njihovim ekonomijama. Promjene u ekonomskim uvjetima ili političkim odlukama u tim zemljama mogu dramatično utjecati na turističku industriju u državi.
4. Nepovoljni utjecaji na lokalnu kulturu i okoliš
Intenzivan turizam može dovesti do komercijalizacije lokalne kulture i okoliša. Pretjerano izgrađivanje i potreba za prilagodbom turističkim potrebama može dovesti do gubitka autentičnosti destinacije i degradacije okoliša.
5. Neravnoteža u ekonomiji
Ako se veći dio ekonomije fokusira na turizam, to može dovesti do neravnoteže u ostalim sektorima kao što su poljoprivreda, industrija, tehnologija i znanost. Prevelika koncentracija na turizam može ograničiti razvoj drugih sektora.
6. Niska dodana vrijednost i niski prihodi
Iako turizam može generirati značajne prihode, često se radna mjesta u ovom sektoru karakteriziraju niskim plaćama i sezonskim zaposlenjem. To može ograničiti socioekonomski napredak stanovništva.
Ovi argumenti ukazuju na važnost raznolikosti u gospodarskim granama kako bi država bila otpornija na vanjske utjecaje i osigurala održivi razvoj. Turizam može biti važna komponenta gospodarstva, ali oslanjanje isključivo na njega može donijeti određene rizike.
Što će ljudi raditi izvan turističke sezone?
Smanjenje industrije i proizvodnje može imati ozbiljne posljedice na gospodarstvo i zapošljavanje u zemlji.
Razlozi za propadanje industrije i proizvodnje u Hrvatskoj mogu biti raznoliki i složeni:
1. Strukturalne promjene
Promjene u globalnoj ekonomiji i tehnologiji mogu utjecati na konkurentnost tradicionalnih industrijskih sektora. Ako se Hrvatska oslanjala na sektore koji su postali manje konkurentni na globalnoj razini, to može dovesti do smanjenja proizvodnje.
2. Nedostatak investicija
Nedostatak ulaganja u modernizaciju i tehnološki napredak industrijskih sektora može dovesti do zaostajanja u odnosu na druge zemlje. Nedovoljna modernizacija može utjecati na produktivnost, kvalitetu proizvoda i konkurentnost.
3. Visoki troškovi poslovanja
Visoki troškovi rada, energetski troškovi i administrativni tereti mogu otežati poslovanje industrijskim poduzećima. To može umanjiti njihovu konkurenciju na globalnom tržištu.
4. Nedostatak inovacija
Nedostatak inovacija i nedovoljno usmjerenosti na istraživanje i razvoj mogu ograničiti sposobnost industrijskih sektora da se prilagode promjenama u potražnji i tehnologiji.
5. Demografski trendovi
Ako postoji nedostatak radne snage ili nedovoljno kvalificirane radne snage u sektorima proizvodnje, to može ograničiti mogućnost rasta i razvoja industrije.
6. Smanjenje potražnje
Promjene u potražnji za određenim proizvodima ili uslugama mogu utjecati na proizvodne sektore. Na primjer, ako se potrošačke preferencije mijenjaju prema uslugama ili drugim industrijama, to može smanjiti potražnju za proizvodima.
7. Nepovoljni regulatorni okviri
Kompleksna regulativa i administrativni tereti mogu otežati poslovanje industriji i proizvodnji. Ako poduzećima treba puno vremena i resursa da ispune sve zahtjeve, to može utjecati na njihovu konkurentnost.
Rješenja za revitalizaciju industrije i proizvodnje mogu uključivati:
1. Poticanje inovacija i istraživanja
Investicije u istraživanje i razvoj mogu pomoći industriji da se prilagodi promjenama i razvije konkurentne proizvode.
2. Olakšavanje poslovnog okruženja
Smanjenje administrativnih tereta i regulativa te poboljšanje općeg poslovnog okruženja može potaknuti rast industrije.
3. Obrazovanje i osposobljavanje
Ulaganje u edukaciju i osposobljavanje radne snage kako bi bila konkurentna i kvalificirana za rad u modernim industrijskim sektorima.
4. Poticanje investicija
Poboljšanje uvjeta za strane i domaće investitore kako bi se potaknulo ulaganje u industriju i proizvodnju.
5. Razvoj novih tržišta
Razmatranje diversifikacije proizvodnje i tržišta kako bi se smanjila ovisnost o jednom sektoru ili tržištu.
Revitalizacija industrije i proizvodnje zahtijeva sustavne promjene na različitim razinama, uključujući vladu, poslovnu zajednicu i obrazovne institucije.
Razvoj kontinentalnog turizma u Hrvatskoj može pomoći
Kontinentalni turizam u Hrvatskoj odnosi se na turizam koji se odvija unutar unutrašnjosti zemlje, izvan obalnih područja i popularnih destinacija na obali Jadranskog mora. Iako je primorski turizam tradicionalno bio dominantna grana turizma u Hrvatskoj, kontinentalni turizam sve više dobiva na značaju zbog svoje bogate kulturne baštine, prirodne ljepote i raznovrsnih aktivnosti koje nudi.
Evo nekoliko ključnih aspekata kontinentalnog turizma u Hrvatskoj:
1. Kulturna baština
Kontinentalni dio Hrvatske obiluje bogatom kulturnom baštinom. Gradovi poput Zagreba, Osijeka, Varaždina i Karlovca imaju bogatu povijest, značajne arhitektonske spomenike, muzeje i galerije. Ovi gradovi privlače posjetitelje zainteresirane za kulturno putovanje i povijesno istraživanje.
2. Prirodna ljepota
Hrvatski kontinent također nudi prekrasne prirodne krajolike. Gorski lanci poput Plitvičkih jezera i Nacionalnog parka Risnjak nude impresivne planinske pejzaže, šume i vodopade. Ovi prirodni resursi privlače ljubitelje prirode, planinare i avanturiste.
3. Aktivni turizam
Kontinentalni turizam u Hrvatskoj promovira različite aktivnosti poput planinarenja, biciklizma, vožnje kanuima, jahanja i ribolova. Ove aktivnosti pružaju posjetiteljima priliku da istraže netaknutu prirodu i aktivno sudjeluju u njoj.
4. Gastronomija
Kontinentalna Hrvatska ima svoje gastronomske posebnosti koje se razlikuju od primorskih regija. Posjetitelji mogu uživati u tradicionalnoj kontinentalnoj kuhinji, koja uključuje raznovrsne mesne specijalitete, sireve, povrće i kolače.
5. Manifestacije i događanja
Kontinentalni dio Hrvatske organizira različite kulturne manifestacije, festivali, sajmovi i sportski događaji tijekom godine. Ovi događaji privlače lokalne i međunarodne posjetitelje te doprinose promociji kontinentalnog turizma.
6. Wellness i spa turizam
Termalne i ljekovite vode koje se nalaze u nekim dijelovima kontinentalne Hrvatske privlače posjetitelje koji traže opuštanje, wellness tretmane i ljekovite učinke vode.
Razvoj kontinentalnog turizma ima potencijal da pruži dodatne ekonomske mogućnosti i smanji sezonsku ovisnost o primorskom turizmu.
Hrvatska je prepoznala važnost raznolikosti turističke ponude te je uložila napore u promociju kontinentalnih regija kao atraktivnih destinacija za putnike željne kulturnih doživljaja, prirode i aktivnog odmora.