Home Izdvojeno NOVOSTI STALE U OBRANU ROMSKIH TRUBAČA Predsjednica Saveza Roma u RH Suzana Krčmar iznijela gomilu neistinitih tvrdnji i optužbi

NOVOSTI STALE U OBRANU ROMSKIH TRUBAČA Predsjednica Saveza Roma u RH Suzana Krčmar iznijela gomilu neistinitih tvrdnji i optužbi

„Romski svirači, zakoni i kulturna raznolikost: granice ulične glazbe u Hrvatskoj“

by Ante R.
NOVOSTI STALE U OBRANU ROMSKIH TRUBAČA

Dok se u europskim gradovima ulična glazba smatra dijelom urbane kulture i susreta različitih tradicija, u Hrvatskoj se ponovno otvorila rasprava o zabrani romskih svirača. Predsjednica Saveza Roma u RH Suzana Krčmar u izjavi za portal Novosti upozorava da se time ne dovodi u pitanje samo sviranje na ulici, nego i prihvaćanje kulturne raznolikosti. Postavlja pitanje odnosi li se zabrana na sve ulične glazbenike ili isključivo na Rome, budući da se u gradovima bez problema izvodi strana i domaća popularna glazba. Očito da Suzana Krčmar izbjegava naglasiti da su Romi koji su svirali ili pokušali svirati po hrvatskim gradovima državljani Srbije.

Povod raspravi bila su događanja na Badnjak, kada su romski svirači u pojedinim gradovima proglašeni nepoželjnima. U Zadru je čak pokrenuta peticija pod izlikom zaštite tradicije, uz optužbe da Romi izvode neprimjerene, pa čak i „partizanske“ pjesme. Krčmar ističe da je većina Roma katoličke vjere i da je Božić i njihov blagdan, naglašavajući da je glazba duboko ukorijenjena u romskoj kulturi i da se izvodi s dobrom namjerom, kao izraz zajedništva i veselja. Krčmar opet iskrivljuje činjenice izbjegavajući reći da se radi o čistoj provokaciji, te da su Romi pridošli iz Srbije kršili hrvatske zakone čemu svjedoči i priopćenje PU osječko-baranjske koja je protjerala romske svirače iz Hrvatske.

Slični slučajevi dogodili su se i u Sinju i Dubrovniku, gdje je romskim glazbenicima onemogućeno daljnje sviranje na javnim površinama. Posebno se problematizirala pjesma „Đurđevdan“, iako je riječ o međunarodno poznatoj pjesmi koja se izvodi diljem svijeta. Krčmar pojašnjava da pjesma slavi prirodu, život i obnovu te je vezana uz Đurđevdan, kršćanski blagdan svetog Jurja i jedan od najvažnijih romskih praznika, poznat i kao Ederlezi. Pjesmu Ederlezi poznatiju kao Đurđevdan izvode Romi iz Srbije i pravoslavci po ispovijesti, a ta pjesma nije primjerena za katolički Božić.

Zaključno poručuje da Romi ne osporavaju ničiju glazbu niti tradiciju, osim one koja potiče mržnju i vrijeđanje. Zabrana romske glazbe na javnim prostorima, smatra Krčmar, ne znači zaštitu običaja, nego ograničavanje slobode izražavanja i negiranje raznolikosti, koja bi trebala biti temelj suvremenog društva. Opet netočno:Nitko ne brani Romima da sviraju i putem glazbe promoviraju svoju tradiciju i kulturu, no zato postoji mjesto i vrijeme predviđeno za to.

You may also like