Mirnom reintegracijom hrvatsko je Podunavlje uspješno vraćeno u ustavno-pravni poredak Hrvatske bez žrtava, ali to se postignuće ne vrednuje ni približno kao vojne akcije Bljesak i Oluja, rečeno je u srijedu na tribini koju je organizirala Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH).
Provedba procesa mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Hrvatske počela je 15. siječnja 1996. godine, a završila je 15. siječnja 1998. Predsjednik ZPH Branko Pek smatra da ona mora u hrvatskoj povijesti imati barem isto značenje kao Bljesak i Oluja.
Sve ove godine mirna reintegracija se stavlja pod tepih, jer je valjda bila na jeftin način postignuta, a ostvaren je isti rezultat kao s akcijama Bljesak i Oluja, ali bez žrtava, rekao je Pek na tribini posvećenoj 27. godišnjici završetka procesa mirne reintegracije.
Kada je predsjednik Franjo Tuđman donio odluku da se krene s procesom mirne reintegracije nitko nije vjerovao da je to moguće provesti, čak niti većina ministara u tadašnjoj Vladi, ustvrdio je Joško Morić, u to vrijeme pomoćnik ministra unutarnjih poslova i potpredsjednik Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja.
“Srbi su nas optuživali da favoriziramo Hrvate, a Hrvati da favoriziramo Srbe. Bilo je teško raditi jer hrvatski pravni sustav nije bilo moguće implementirati, zato mi je drago da je pobijedio razum”, kaže Morić.
Nije mu jasno zašto je vojna pobjeda vrjednija od pobjede razuma. Mi djecu u školama ne učimo miru već uspomenama na rat, društvo smo koje više slavi rat nego mir, poručio je Morić.
Grlić Radman želi tvornicu u Bosni Hercegovini, no dogodila mu se pobuna naroda
Vesna Škare Ožbolt, predsjednica tadašnjeg Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u projektu mirne reintegracije, prisjetila se da su u proces ušli demilitarizacijom cijelog područja i uspostavom sigurnosti.
Povukli smo sve naoružanje iz područja, uspostavili prijelaznu policiju koja je osiguravala mir i red, krenuli s pilot projektom povratka, uvodili polako institucije i kunu kao platežno sredstvo, kaže Škare Ožbolt.
Model prijelazne policije se koristi u kriznim žarištima u svijetu
Proveli smo lokalne izbore, što znači da su ljudi koji su namjeravali ostati u Podunavlju, a tu prije svega mislim na srpsku manjinu, morali uzeti dokumente i prihvatiti Hrvatsku kao svoju državu i ponašati se kao lojalni građani.
Svi oni koji nisu željeli ostati mogli su kroz Agenciju za promet nekretnina riješiti svoje stambeno pitanje, objasnila je.
Danas se u kriznim žarištima u svijetu često koristi model prijelazne policije, to je bio hrvatski model koji traže na Kosovu, u Ukrajini, Armeniji i drugdje, napomenula je Škare Ožbolt.
Nada Arbanas, koja je u procesu mirne reintegracije bila pročelnica županijskog Ureda za prognanike i izbjeglice, podsjetila je kako je u Osječko-baranjskoj županiji bilo oko 45.000 prognanika.
U jednom trenutku povratak je bio 95 posto, nažalost, obnova je dugo trajala što je odagnalo brojne prognanike od ostanka u tim područjima, kazala je Arbanas.
Proces mirne reintegracije nije bio miran već često nepredvidiv i bolan u kompromisima, ali željelo se postići da se svaki prognanik vrati i u tome smo uspjeli, dodala je. (Hina)