“Što se tiče procesa dogovaranja, mi smo unutar opozicije od centra na lijevo formirali blok gdje smo se dogovorili oko ključnih kriterija. To se ne odnosi samo na kandidate koji će biti podržani od naše strane nego i na one koji će biti predlagani od strane HDZ-a. Mi kao stranka nismo imali svoje kandidate, a vidjet ćemo na temelju javnog poziva koji su kandidati najbolji”, kazala je Benčić.

Tom bloku, dodala je, ključno je da su to osobe koje i u stručnoj i u općoj javnosti imaju dobar ugled, da nisu kompromitirani, nemaju sumnjivu prošlost i da uživaju povjerenje građana.

Benčić: Bitno je pokazati da je Sabor dorastao funkciji dvotrećinskog izbora

“Nama je jasno da će druga strana, HDZ, vjerojatno imati kandidate koji su možda vrijednosno desnije, ali to nije problem jer je normalno da ustavni suci dolaze s različitog i vrijednosnog spektra, međutim, nadam da će ovog puta ponuditi kandidate za koje se nesumnjivo može utvrditi da imaju ugled u struci i općoj javnosti, nemaju repove i da uživaju povjerenje građana ili da mogu uživati povjerenje građana”, poručila je.

S obzirom na to da se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom na plenarnoj sjednici Sabora, i to na prijedlog Odbora za Ustav nakon provedenog javnog poziva i intervjua s kandidatima, predsjednica Kluba Možemo! naglasila je da je bitno da se izborom ustavnih pokaže da je Sabor “dorastao funkciji dvotrećinskog izbora kada treba postići politički konsenzus”.

“Ako se rukovodimo kriterijima koji pišu u zakonu i Ustavu, onda nećemo imati problem. Među pristiglim kandidaturama ima ljudi zbog kojih se, ako dignemo ruke, nećemo morati sramiti, koji zadovoljavaju temeljne uvjete natječaja i ono što bi ustavni suci u ovom društvu trebali biti, da imaju ugled i u struci i javnosti”, izjavila je.

Istog je stajališta i predsjednik Kluba Domovinskog pokreta Igor Peternel, član vladajuće većine.

Hodak: Nisam umro, još uvijek igram tenis, istina ne kao drug Tito, on je bolji i od Ivaniševića

“Moramo vidjeti tko će biti kandidati, ali ja sam se uvijek zalagao da to budu ljudi koji su prihvatljivi struci i ljudi od ugleda u javnosti, to je jako važno. To moraju biti ljudi koji imaju ozbiljan javni pedigre i oko kojih se može postići konsenzus i s ljevice i s desnice, a ne da se ide usuglašavati onako kako se svih ovih godina događalo oko partijskih kadrova koje treba do mirovine zbrinuti”, rekao je.

Ustavni suci moraju se izabrati do 7. prosinca. Naime, desetorici sudaca mandat je već istekao 7. lipnja, stoga im je mandat produžen za još šest mjeseci i izbora novih. Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav objavio je 14. lipnja javni poziv, a rok od 30 dana istječe danas. Do podneva su pristigle 33 kandidature, među kojima i četvero aktualnih ustavnih sudaca kojima je istekao mandat, a žele još jedan. Nakon što poziv zaključe i utvrde pravovaljane kandidature, Odbor će provesti i razgovor s onima koji ispunjavaju uvjete, a potom na izglasavanje Saboru predložiti 10 kandidata. A s obzirom na to da su zastupnici trenutno na ljetnoj stanci, taj proces će se nastaviti od 15. rujna. Potrebna dvotrećinska većina znači i pregovore između vladajućih i većine.

“Znate da će to na kraju kao i uvijek biti u zadnji čas i da će se kad dođe do pred istek roka za imenovanje ozbiljno sjesti za stol i početi pregovarati. Na koncu, vidimo i tu u Saboru da se konsenzusi ipak postignu kad su rokovi pri kraju i kad se nešto mora dogovoriti”, rekao je Peternel upitan kad bi proces imenovanja mogao završiti.

Peternel: Procedura nije dobra, ali je uobičajena u cijelom svijetu

Na pitanje koga bi mogli od kandidata podržati te bi li mogli i nekoga od aktualnih sudaca koji su se javili za reizbor, Peternel je odgovorio da o tome još nisu razgovarali u stranci. Smatra da ovakva procedura nije dobra, ali da je uobičajena u cijelom svijetu.

A kao razloge zašto je na poziv za poziciju ustavnog suca pristiglo toliko kandidatura dok za DORH tek nekoliko, a za USKOK niti jedno, predsjednik Kluba DP-a vidi u tome što je “biti ustavni sudac komotna pozicija koja je društveno prihvatljiva, nosi određene benefite i ugled, a nema određene specifične personalne odgovornosti”. Državni odvjetnik je, s druge strane, na udaru medija i javnosti 0-24, izložena je osoba, dodao je.

“I naravno da je ta pozicija vrlo teška, pogotovo s obzirom na Zakon gdje ovisi o vladajućoj većini. Vladajuća većina je uvijek u fokusu medija i državni odvjetnik tu mora balansirati umijećem nemogućeg, vrlo često je zbog prirode posla nepopularna osoba u javnosti i, naravno, da onda tu nema puno zainteresiranih”, istaknuo je.

Za Benčić je upravo činjenica da se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom u Saboru razlog što je na ovom pozivu i puno više prijava. “HDZ se mora ozbiljno zapitati zašto, kada se radi o običnoj većini, na takve natječaje pristiže tako mali broj prijava. To nešto govori o povjerenju struke i javnosti u procese koje vodi HDZ i u one koji su ipak malo širi”, poručila je. (Hina)