Društvene mreže postale su žarišta svakodnevnog javnog iživljavanja. Ono što je najvažnije – nema iznimki, bilo da je riječ o javnim osobama ili građanima koji nisu poznati širem društvu. Ugledni psihijatar Herman Vukušić gostovao je u emisiji Studio 4 na HRT-u i govorio o negativnostima korištenja društvenih mreža koje često postanu način sukobljavanja s drugima, a nerijetko izazovu teške emotivne traume kod pojedinaca izloženih verbalnoj agresiji pojedinaca koji u većini slučajeva žele ostati anonimni.
Nedavna tragična smrt mlade liječnice iz Međimurja, a sada se otkriva kako je upravo ona bila izložena pritisku, diskreditiranju preko Facebook grupa ili pojedinaca koji su je otvoreno sumnjičili za nesavjestan rad kao mlade specijalistice u tamošnjoj bolnici – povezuje se s otvorenim nasiljem na društvenim mrežama. Nakon tragedije stigle su javne osude bolnice u kojoj je mlada liječnica radila, javili su se i neki građani koji prokazuju i dio lokalne medijske javnosti koja se neprofesionalno bavila ovim slučajem.
– Ja 30 godina slušam o tome kako su videoigre jako opasne, kako će doprinijeti razvoju nasilja kod djece i postoje već stotine referencija koje pokazuju da direktne uzročno-posljedične veze između te dvije kategorije ne postoji, što nije isto s društvenim mrežama. S razvojem pametnih telefona i društvenih mreža, od 2010. godine mi imamo eksploziju agresivne psihopatologije, pogotovo među mladima i adolescentima. Izvrgavanje ovakvog oblika nasilja nama u psihijatriji predstavlja sve veći i veći problem. I mogu s velikom dozom sigurnosti reći, bez obzira radi li se u konkretnom slučaju o nekim drugim problemima i o nekim drugim tegobama koje su bile okidači tragičnog slučaja, da je ovo iživljavanje preko društvenih mreža apsolutno tome doprinijelo. Mislim da država ovdje može napraviti konkretan potez, pa čak i na razini EU-a, jer ako ćete pratiti veliku većinu tih “hrabrih” ljudi koji se iživljavaju nad drugima u svojim komentarima, oni su uvijek anonimni, rekao je psihijatar Herman Vukušić u emisiji “Studio 4”.
Vukušić smatra kako kod nas postoje samo prava pacijenata, bez ikakvih obaveza pacijenata.
– Morate znati da mi liječnici ne bježimo od svoje odgovornosti, naša odgovornost dio je Hipokratove zakletve. Ali isto tako, ja sam radio u Americi i posjetio mnoge bolnice. Svaka bolnica ima dvije ćitabe – prava pacijenata i obaveze pacijenata. Kod nas izgleda da postoje samo prava bez ikakvih obaveza, smatra Vukušić.
Zbog društvenih mreža bilježi se porast depresija i samoozljeđivanja kod adolescenata i djece
Zbog utjecaja i pritiska preko društvenih mreža, Vukušić kaže kako bilježe strahoviti porast situacija kao što su depresije i samoozljeđivanja u dječjoj i adolescentnoj populaciji.
– Pojavljuju se neke pametne inicijative koje pozdravljam, recimo kao što su ograničavanja upotrebe mobitela u školama. Ali, ja bih otišao korak dalje, pa ako su i sami osnivači društvenih mreža zabranili svojoj djeci pametne telefone do 16. godine, ja bih to napravio i na razini EU-a, odnosno barem u Hrvatskoj, govori.
O Severininom slučaju
– U slučaju Popović vs. Severina, frapantno mi je da se taj slučaj polarizira do te razine gdje jedna osoba ima megafon javnosti u smislu apsolutno gotovo većine medija. Bez da zauzimam strane (jer sam se javno deklarirao kao poznanik i prijatelj gospodina Popovića i Kojića) mogu reći da je apsolutno neprimjereno da se toliki prostor u medijima daje jednoj strani, a da se otac apsolutno izbaci iz jednadžbe. Zašto to kažem? Jer postoje na stotine, na tisuće slučajeva u ovoj zemlji, roditelja koji se bore za svoju djecu, od kojih mnogi godinama nisu vidjeli svoju djecu, zakovani su u još puno težim sudskim procesima, a nemaju prilike putem javnosti utjecati na pravosudni proces, ističe.
“U Hrvatskoj fali puno više objektivnosti”
– Uloga medija i društvenih mreža je jako važna. Međutim, ono što nam danas u Hrvatskoj fali, a to ću reći iz perspektive čovjeka koji je 30 godina u javnom djelovanju, fali puno više objektivnosti. Mi smo danas u situaciji da i društvene mreže, a i jedan veći dio medija, kontroliraju određene narative i nema objektivne informacije. Za duševno zdravlje danas u Hrvatskoj i građanki i građana naše zemlje potrebna je objektivna informacija, zaključio je Vukušić, piše HRT.