Dana 28. rujna 2025. na web stranici portala Telegram.hr objavljena je analiza autora Gorana Redžepovića pod naslovom:
„Europi prijeti ‘najgori mogući scenarij’, a mi nabavljamo korvete koje su sigurnosne protiv nove opasnosti – Zašto naša država inzistira na nabavi skupa korveta za borbu protiv nepoznatog neprijatelja?“
U navedenom članku iznose se tvrdnje čija je istinitost potrebno provjeriti, posebice u kontekstu sigurnosnih prijetnji za Europu i opravdanosti nabave hrvatskih korveta.
1. Prijetnja rojem bespilotnih letjelica
Autor tvrdi da Europi prijeti „najgori mogući scenarij“ u obliku rojeva bespilotnih letjelica te da su hrvatske korvete beskorisne protiv te opasnosti. Za provjeru tvrdnje potrebno je razmotriti aktualne sigurnosne izazove u Europi. Prema dostupnim stručnim analizama i dokumentima NATO-a te Europske unije, glavni sigurnosni rizici uključuju:
Geopolitičke prijetnje i regionalne vojne sukobe – koje obuhvaćaju potencijalne sukobe velikih sila i destabilizaciju susjednih regija.
Kibernetičke prijetnje – uključujući napade na kritičnu infrastrukturu i elektroničke sustave država članica.
Hibridne prijetnje i terorizam – uključujući dezinformacije, političke manipulacije i neorganizirane napade na civilnu infrastrukturu.
Roj bespilotnih letjelica, iako tehnološki izazovan, prema procjenama relevantnih sigurnosnih tijela nije identificiran kao „najgori mogući scenarij“ za Europu. Takvo predstavljanje može se ocijeniti kao senzacionalističko i neprecizno.
2. Opravdanost nabave korveta
Tvrdnja da su hrvatske korvete „beskorisne“ u obrani od bespilotnih letjelica također nije potkrijepljena stručnim dokazima. Moderni borbeni brodovi opremljeni su sustavima za protuzračnu i protudronsku obranu. Nabava korveta temelji se na operativnim potrebama mornarice, uključujući zaštitu teritorijalnih voda i sudjelovanje u savezničkim misijama. Stoga tvrdnja o njihovoj navodnoj neupotrebljivosti u aktualnom sigurnosnom kontekstu nije utemeljena.
3. Utjecaj senzacionalističkih prikaza
Analiza članka pokazuje kako senzacionalistički prikazi i manjak provjerenih činjenica mogu pridonijeti širenju dezinformacija. Primjer članka Gorana Redžepovića ilustrira tipičan mehanizam širenja fake newsa: naglašavanje katastrofičnih scenarija i prikaz trenutnih mjera obrane kao besmislenih. Takav pristup može stvoriti iskrivljenu percepciju sigurnosnih prijetnji među čitateljima.
Provjera činjenica, kakvu je objavio portal Točnotako.net ključna je za razlikovanje medijskih pretjerivanja od objektivnih procjena stručnjaka i razumijevanje stvarnog konteksta sigurnosnih izazova u Europi.
Zaključak
Tvrdnje iz članka na portalu Telegram.hr o „najgorem mogućem scenariju“ i beskorisnosti hrvatskih korveta u obrani od rojeva dronova nisu točne. Relevantni sigurnosni izvori ukazuju da su ključni rizici u Europi geopolitičke, kibernetičke i hibridne prijetnje, dok su moderne korvete osposobljene za realne operativne zadatke. Članak predstavlja primjer širenja dezinformacija kroz senzacionalizam i nepotpunu provjeru činjenica.
Autori analize: Ivica Mandić i Gordan Akrap