Čelnik SDSS-a pohvalio je Plenkovićeve europske rezultate, ali mu zamjerio slabljenje institucija, toleriranje desnog ekstremizma i politički kompromis kojim je uvedena „dvostruka konotacija“ ustaškog pozdrava.
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac u emisiji N1 Studio uživo govorio je o fašističkim i antisemitskim povicima tijekom kortea Torcide u Splitu, reakcijama političkog vrha i deset godina vlasti premijera Andreja Plenkovića. Nekadašnji koalicijski partner premijera iznio je pritom dvojaku ocjenu njegova mandata: priznao mu je značajne uspjehe u europskoj politici, ali istodobno upozorio na slabljenje demokratskih institucija i širenje ekstremno desnih ideologija.
Pupovac smatra da događaji u Splitu nisu izoliran incident, nego upozorenje na posljedice dugogodišnjeg političkog toleriranja ekstremističkih poruka. Posebno je problematizirao razliku u društvenim i političkim reakcijama na pozive na nasilje prema Židovima i Srbima.
Pupovac: Zašto se jednako ne reagira na pozive na nasilje prema Srbima?
Odgovarajući na pitanje voditelja Hrvoja Krešića zašto je u Hrvatskoj neprihvatljivo uzvikivati „Ubij Židova“, dok se na povike „Ubij Srbina“ ne reagira uvijek jednakom odlučnošću, Pupovac je govorio o predrasudama, povijesnom iskustvu i odnosima političke moći.
„Mi živimo u tome da nam je, na našu svehrvatsku nesreću dopušteno da vičemo ubij Srbina, kao što je negdje drugdje preko granice dozvoljeno vikati ‘ubij Hrvata’ ili nekog trećeg. To je naša tragedija“, rekao je Pupovac.
Prema njegovu tumačenju, odnos prema antisemitizmu oblikovan je i povijesnim iskustvom Holokausta te činjenicom da je u međunarodnoj politici postalo neprihvatljivo otvoreno veličati one koji su organizirali i provodili istrebljenje Židova. Istodobno smatra da u Hrvatskoj ne postoji jednaka razina političke osjetljivosti kada je riječ o antisrpskim porukama.
„To nema nikakve veze s Ajaxom“
Govoreći o povicima tijekom navijačkog kortea Torcide u Splitu, Pupovac je odbacio pokušaje da se takvo ponašanje opravda navijačkom kulturom i rivalstvom s Ajaxom, čiji su navijači poznati i pod nadimkom „Superjoden“.
Istaknuo je da se nije ostalo samo na uvredama upućenima suparničkim navijačima, nego se veličao Adolf Hitler, vrijeđala židovska djevojčica Ana Frank i pjevalo stihove povezane s nacističkim progonima Židova.
„Ali kad su počeli veličati ustani Adolfe, kad se pjevaju pjesme poput ‘Visoke peći’ u kojoj se loži tri reda koksa pa tri ili četiri reda Židova, to nema nikakve veze s Ajaxom, kao ni izvikivanje da je Ana Frank bila židovska kurva. To je vrijeđanje Židova i to je i našim zakonima zabranjeno“, rekao je Pupovac.
Posebno je upozorio na ranije događaje u Kninu, gdje su se nakon obilježavanja obljetnice operacije Oluja čuli povici „Oj Hrvatska mati, Srbe ćemo klati“. Prema njegovu mišljenju, izostanak odlučnije političke reakcije na takve poruke pridonio je širenju prostora u kojem ekstremističke skupine mogu djelovati.
Pupovac upozorio na ustaštvo i nacizam među dijelom navijača
Pupovac je ocijenio da dio pripadnika navijačke skupine Torcida koristi navijačko okruženje za širenje militantnih, isključivih i netolerantnih političkih ideologija.
„Bilo je pitanje vremena kad će taj obruč s bačve popustiti i pasti pa više neće ići samo prema Srbima nego i Židovima i Hrvatima. To je jedna vrsta militarizma, nasilnih ekstremnih ideologija“, rekao je.
Dodao je da se, prema njegovu tumačenju, u Kninu ove godine mogla čuti ideologija ustaštva, dok su događaji u Splitu pokazali elemente nacističke ideologije.
Pritom je upozorio da problem ne vidi samo u pojedincima koji izgovaraju takve parole, nego i u društvenom ozračju u kojem se ekstremističke poruke mogu normalizirati, dok se pripadnici pojedinih sredina zbog njih osjećaju ugroženo.
„Dvostruka konotacija“: Pupovac objasnio zašto nije napustio koaliciju
Govoreći o Plenkovićevu mandatu, Pupovac se osvrnuo i na odluku da ostane u vladajućoj koaliciji nakon što je u javni prostor uveden koncept dvostruke konotacije pozdrava „Za dom spremni“.
Objasnio je da su u početku vjerovali kako novo vodstvo HDZ-a i Vlade još ne kontrolira u potpunosti sve mehanizme političkog odlučivanja te da se tada tražio kompromis.
„Micanje ploče iz Jasenovca u slavonski Trokut bio je takav kompromis. Svima nam je bilo jasno da dvostruka konotacija, u najmanju ruku, nije sretno rješenje, bez obzira na to koliko je bio uzak prostor u kojem se dozvoljavalo ‘Za dom spremni’“, rekao je Pupovac.
Prema njegovoj ocjeni, prostor za uporabu tog pozdrava poslije se proširio, od političkih rasprava do Sabora, ulica i koncerata. Upozorio je i na neujednačeno sudsko tumačenje njegove dopuštenosti.
Pupovac smatra da je trebalo donijeti zakon koji bi jasnije uredio to područje, ali da se to nije dogodilo, pa su sudovi ostali suočeni s različitim tumačenjima postojećih pravnih okvira.
Plenkoviću zamjera slabljenje institucija i nadzornih mehanizama
U ocjeni deset godina Plenkovićeve vlasti Pupovac je posebno izdvojio slabljenje institucija koje bi trebale neovisno nadzirati rad izvršne vlasti i postupke političkih dužnosnika.
Među njima je naveo Ustavni sud, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, pučku pravobraniteljicu, civilno društvo i medije.
Njegova je primjedba da demokratski sustav ne može učinkovito funkcionirati ako tijela zadužena za kontrolu vlasti gube autonomiju ili mogućnost da samostalno upozoravaju na propuste nositelja političke moći.
Pupovac je pritom upozorio i na širenje ekstremno desnih ideologija, koje, prema njegovoj ocjeni, više nije moguće promatrati samo kao povremene incidente.
„Još ne postoji dovoljna svijest tamo gdje bi trebala postojati da taj trend nije samo povremeni incident nego da nažalost zauzima što je moguće veći prostor“, rekao je.
Plenkoviću priznao iznimne rezultate u Europi
Unatoč kritikama, Pupovac nije osporio rezultate Plenkovićeve Vlade u europskoj politici. Naprotiv, istaknuo je da je premijer ostvario važne ciljeve za Hrvatsku, osobito u procesu europskih integracija.
„Nema nikakve sumnje da je premijer Plenković u nekoliko područja postigao iznimne rezultate važne za Hrvatsku: završio je dvostruki ciklus pregovora za produbljivanje integracije s Unijom, uvođenje eura i ulazak u Schengenski prostor“, rekao je.
Pohvalio je i Plenkovićev međunarodni položaj te sposobnost pregovaranja o europskom proračunu, ističući da je Hrvatska tijekom njegova mandata osigurala znatna europska sredstva.
„To mu nitko ne može osporiti“, zaključio je Pupovac govoreći o tim rezultatima.
Takva ocjena pokazuje da njegov pogled na Plenkovićevu vlast nije jednostrano negativan. Dok u europskoj politici prepoznaje konkretne uspjehe, u unutarnjoj politici upozorava na probleme koji, prema njegovu mišljenju, mogu dugoročno ugroziti demokratske standarde.
Koalicija s DP-om promijenila odnos prema manjinama
Pupovac je pozitivno ocijenio i najveći dio Plenkovićeva odnosa prema nacionalnim manjinama, ali je kao važnu prekretnicu izdvojio ulazak Domovinskog pokreta u vladajuću koaliciju.
Prema njegovu mišljenju, problem je nastao kada se pristalo na političko isključivanje i stigmatiziranje jedne manjine.
Upozorio je da Hrvatska mora pronaći način kako se zaštititi od utjecaja ekstremno desnih politika koje jačaju u Europi i svijetu. Smatra da očuvanje demokratskih standarda nije moguće postići popuštanjem ekstremizmu te da postojeća vladajuća koalicija nije dovoljna za takav cilj.
„To se ne može sačuvati popuštanjem desnici i ekstremizmu i tu sigurno nije dovoljna postojeća koalicija, morala bi postojati šira, barem prešutna koalicija za očuvanje demokratskih vrijednosti u Hrvatskoj“, zaključio je Pupovac.
