Vladimir Putin sebe prikazuje braniteljem globalne stabilnosti, predvodeći moćnu naciju koja nudi snažnu gospodarsku, vojnu i kulturnu alternativu Zapadu. Jedan izazov za njegovu viziju je činjenica kako stanovništvo Rusije godinama opada, a rat u Ukrajini pogoršao je stvari, piše Wall Street Journal.
Najmanje 150.000 Rusa je mrtvo na bojnom polju, prema zapadnim procjenama. Gotovo milijun ih je pobjeglo iz zemlje nakon početka rata. Broj rođenih je najniži u više od dva desetljeća, a pad broja beba rođenih u nekim regijama najbližim borbi veći je od prosjeka.
Ruski predsjednik nazvao je povećanje nataliteta nacionalnim prioritetom. Proglasio je 2024. “godinom obitelji” i donio subvencije za obitelji s troje i više djece. Putin se obvezao potrošiti do 157 milijardi dolara na mjere podrške obiteljima i djeci u sljedećih šest godina. Samo rusko društvo, rekao je, mora se promijeniti, a velike obitelji postati sve češće.
“Majčinstvo je izuzetna svrha za žene”, rekao je u obraćanju na Međunarodni dan žena u ožujku. Obitelj je, dodao je, “najvažnija stvar za svaku ženu, bez obzira na to koju karijeru odabere ili kakve profesionalne visine dosegne.”
“Najuspješniji populacijski program koji je Kremlj imao bilo je pripajanje susjednih teritorija, a ne povećanje nataliteta”, rekao je Nicholas Eberstadt, politički ekonomist s American Enterprise Institute u Washingtonu, D.C., koji proučava rusku demografiju.
Rusija nije uključila ukrajinske teritorije koje je polagala u ratu u svoje posljednje brojanje stanovništva.
Prisjeo mu četnički vojvoda: Srbin nosio u Vukovaru neprimjerenu majicu pa popušio paprenu kaznu
Opadanje broja stanovnika u zemlji, posebno onih u radnoj dobi, i bijeg talenata stvaraju demografsku luđačku košulju, rekao je Eberstadt. “Gubitak tih ljudskih resursa ugrozit će ekonomsku budućnost Rusije.”
“Demografski problem doista je vrlo hitan”, napisao je glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov u odgovoru na pitanja WSJ poslana e-poštom. “Mjere za povećanje nataliteta prioritet su Vlade i predsjednika. Većina razvojnih ciljeva zemlje je na ovaj ili onaj način usmjerena prema tome.”
Glavni razlozi niske stope nataliteta potječu iz Drugog svjetskog rata i raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih, rekao je. Prije nego što se Sovjetski Savez raspao 1991., Moskva je bila treća najveća svjetska populacija, uključujući države koje su postale neovisne.
Usred ekonomskog i društvenog preokreta koji je uslijedio, sve veći broj Rusa umirao je od kardiovaskularnih bolesti, samoubojstava, prometnih nesreća i drugih uzroka – često povezanih s teškim opijanjem – a žene su rađale manje djece.
Kada je stigla pandemija Covid-19, Rusija je bila jedna od najteže pogođenih zemalja svijeta. Između travnja 2020. i ožujka 2022. 1,12 milijuna ljudi umrlo je od Covida i njegovih zdravstvenih posljedica, rekao je Alexey Raksha, neovisni ruski demograf koji je otpušten 2020. nakon što je razotkrio nedovoljno izvješćivanje statistike o Covidu.
Taj broj umrlih bio je otprilike isti kao u SAD-u, iako je rusko stanovništvo upola manje.
Rusija danas ima oko 146 milijuna ljudi prema službenim statistikama, što je na devetom mjestu u svijetu između Bangladeša i Meksika, kažu podaci UN-a. To je još uvijek čini daleko većom od Ukrajine, čije se prijeratno stanovništvo kretalo oko 44 milijuna, a suočava se s istim demografskim izazovima.
Glavno pitanje ususret izborima za Europski parlament: Volite li Hrvatsku?
Oko 47% proizvodnih tvrtki izvijestilo je o nedostatku osoblja u siječnju, što je najveći postotak od 1996. u anketama ruskog Instituta za ekonomsku politiku Gaidar. Rusiji nedostaje 4,8 milijuna radnika, procijenila je Ruska akademija znanosti u prosincu. Nestašice su posebno akutne u sektorima proizvodnje, transporta, logistike i građevinarstva, kaže središnja banka.
SMRT IZ OČAJA
Demografi kažu da su zabrinuti kako bi rat mogao ponovno dovesti do takozvanih smrti iz očaja – od bolesti povezanih s alkoholom i drugih uzroka.
Piće i droga odavno su problem u Rusiji. Na televizijskom sastanku 2022. Putin je rekao majci vojnika koji je poginuo u Ukrajini da je umrijeti u ratu časnije nego od alkoholizma.
“Kod nekih ljudi nije jasno da li žive ili ne. Nejasno je zašto umiru – zbog votke ili nečeg drugog”, rekao je. Ali, njezin je sin, rekao je, “postigao je svoj cilj”.
MNOGO ĆE OVISITI O DULJINI I RAZMJERIMA RATA
Putinova velika ulaganja u proizvodnju oružja stvorila su radna mjesta i povećala plaće, ali taj bi poticaj mogao naštetiti budućem gospodarskom rastu a “svaki pad životnog standarda utječe na stopu plodnosti”, rekla je Tatiana Mikhailova, gostujuća docentica ekonomije na Sveučilištu Pennsylvania State.
Jedna stvar raste je stopa plodnosti za četvrto dijete. Očevi četvero ili više djece oslobođeni su mobilizacije na frontu, ali je stopa rasla i prije rata.
‘NEMA STABILNOSTI’
Ekonomija je uzela u obzir jednadžbu Marije, 34-godišnje odvjetnice iz sibirskog grada Novosibirska koja ima 6-godišnjeg sina. “Stvarno želim drugo dijete”, rekla je – ali cijene rastu, dok stvarni prihodi ne rastu. Liječnički pregledi samo radi pripreme za trudnoću koštali bi oko 80.000 rubalja ili 890 dolara, nedavno je izračunala.
“Nema stabilnosti, nema povjerenja u budućnost da bih mogla mirno planirati djecu, iako bih voljela ponovno biti mama”, rekla je.
