Martina Dalić je 16. listopada 2025. godine kupila 350 dionica Podravke po prosječnoj cijeni od 155,52 € po dionici, što ukupno iznosi oko 54.432 i tu vijest prenijela je većina medija u Hrvatskoj.
Mo prema aktima tvrtke i zakonu (npr. Zakon o tržištu kapitala u Hrvatskoj), rukovoditelji društava koji su izdavatelji dionica ne smiju obavljati transakcije s dionicama tog društva u razdoblju 30 dana prije objave financijskog izvještaja.Prema internim propisima i zakonu (npr. Zakon o tržištu kapitala u Hrvatskoj), rukovoditelji društava koji su izdavatelji dionica ne smiju obavljati transakcije s dionicama tog društva u razdoblju 30 dana prije objave financijskog izvještaja. U ovom slučaju, financijski izvještaj za prvih devet mjeseci godine trebao je biti objavljen 30. listopada 2025. godine.
Dalić je u svom odgovoru navela da se radi o “nenamjernoj pogrešci”.
Izjava Martine Dalić. 1predsjednice Uprave Podravke da se radi o “nenamjernoj pogrešci”pravno je beskorisna i istražna tijela koja su nadležna poput Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) je izjavila da je upoznata sa slučajem i da će postupiti u skladu sa zakonskim ovlastima. Nakon što istraži cijeli slučaj, HANFA je dužna o svemu izvijestiti DORH koji onda postupa shodno zakonskim odredbama.
Insajdersko trgovanje, povlaštene informacije i kaznene odredbe
Insajdersko trgovanje predstavlja jednu od najozbiljnijih zloupotreba u području tržišta kapitala. Nastaje kada osoba, obično rukovoditelj, član uprave, nadzornog odbora ili zaposlenik društva, posjeduje povlaštene informacije (tzv. insider information). Riječ je o informacijama koje nisu javno dostupne, ali bi njihovo objavljivanje moglo značajno utjecati na cijenu dionica ili drugih financijskih instrumenata tog društva, primjerice, ovakva dijela u Americi najstrože su zabranjena.
Ako rukovoditelj društva, znajući takve podatke, kupi ili proda dionice vlastite tvrtke, dolazi do sukoba interesa i mogućeg kaznenog djela ili prekršaja. Tako narušava se povjerenje u tržište kapitala jer pojedinci koriste svoj položaj za osobnu financijsku korist, dok drugi ulagači nemaju pristup istim informacijama. Takvo ponašanje u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim državama, može predstavljati manipulaciju tržištem ili trgovanje povlaštenim informacijama, što spada u kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti, zato se čeka reakcija regulatorske agencije i DORH-a.
Čak i ako se ne može dokazati da je osoba imala konkretne povlaštene informacije, sama činjenica da je prekršeno razdoblje zabrane trgovanja dovoljna je da se radi ne samo oprekršaju već i o teškom kaznenom djelu. Kako Zakon o tržištu kapitala propisuje tzv. “blackout period”, razdoblje od 30 dana prije objave financijskog izvještaja, tijekom kojeg rukovoditelji i njima bliske osobe ne smiju trgovati dionicama vlastitog društva. Kršenje ove zabrane podliježe sankcijama bez obzira na postojanje namjere. Kaznene mjere uključuju novčane kazne, ali kod većih iznosa i kaznu zatvora, ali i zabranu daljnjeg trgovanja, pa čak i ugovorne ili reputacijske posljedice za rukovoditelje, ovisno o težini povrede i odluci regulatornih tijela poput HANFA-e i DORH-a.