Naslovnica IzdvojenoSvijet je već u ratu, samo niste u skloništima i meci vam ne zuje oko glave

Svijet je već u ratu, samo niste u skloništima i meci vam ne zuje oko glave

Hakerski napadi traju svega nekoliko sekundi, a na udaru su banke, bolnice, trgovine i energetske mreže.

od Ante Rašić
Data centar

Svijet je već u ratu, samo niste u skloništima i meci vam ne zuje oko glave

Ne čujete sirene za uzbunu, ne trčite u skloništa, ali prva crta bojišnice možda je upravo u vašoj kuhinji, dnevnom boravku, mobitelu ili računalu. Umjetna inteligencija ušla je u kibernetičko ratovanje i zauvijek mijenja pravila igre. Posljedice će osjetiti stanovnici cijelog planeta.

Dok javnost s nelagodom prati klasična svjetska žarišta, na nevidljivoj digitalnoj bojišnici bitke se vode svakodnevno, u podatkovnim centrima, optičkim kabelima i energetskim mrežama. Kibernetičko ratovanje odavno nije novost, ali ulazak napredne umjetne inteligencije promijenio je razmjere prijetnje. Napadi su brži, sofisticiraniji i sve teže ih je otkriti na vrijeme.

Napadi brzinom na koju čovjek ne može reagirati

Nekada su ozbiljni hakerski upadi zahtijevali timove vrhunskih stručnjaka i mjesece planiranja. Danas umjetna inteligencija napadačima omogućuje automatizirano pretraživanje mreža, pronalaženje sigurnosnih propusta i prilagodbu napada u vremenu u kojem čovjek teško može reagirati.

Prema izvješću tvrtke CrowdStrike za 2026. godinu, prosječno vrijeme potrebno napadaču da nakon proboja uđe dublje u mrežu i proširi napad palo je na samo 29 minuta. Najbrži zabilježeni slučaj trajao je svega 27 sekundi.

To više nije teorija, nego stvarnost koja pokazuje koliko se brzo mijenja kibernetičko ratovanje.

A posljedice ne moraju biti vidljive na ekranima računala. Nedavno su napadi na rashladne sustave trgovačkih lanaca u nekoliko europskih država pretvorili hladnjake i zamrzivače u pećnice. U Francuskoj su hakeri pokušali promijeniti postavke temperature u skladištima krvne plazme. Zahvaljujući pravodobnoj reakciji zaposlenika, krvni pripravci nisu bili uništeni.

Zamislite da vam na blagajni trgovine ili benzinske postaje odbiju karticu jer je netko onesposobio platni sustav. Ili da bolnica ne može pristupiti podacima o pacijentima. To su posljedice digitalnog napada koje više nisu udaljena mogućnost.

Bojišnica su trgovine, bolnice i banke

Ono što ovaj oblik ratovanja čini posebno opasnim jest činjenica da građani više nisu samo posredne žrtve sukoba. Na udaru su sustavi o kojima ovisi svakodnevni život: elektroenergetske mreže, vodoopskrba, bolnice, platni promet i opskrba hranom.

Napad na jednu od tih točaka može izazvati lančanu reakciju. Nestanak električne energije može zaustaviti proizvodnju i promet, napad na bolničke sustave ugroziti liječenje pacijenata, a prekid platnog prometa onemogućiti građanima pristup vlastitom novcu.

Upravo je povezanost suvremenog društva njegova velika prednost, ali istodobno i jedna od najvećih slabosti. Što više svakodnevnih poslova prepuštamo digitalnim sustavima, to više prostora ostavljamo onima koji ih žele iskoristiti protiv nas.

Rat za umove i slom povjerenja

Dok se napadi na infrastrukturu odvijaju u pozadini, druga bojišnica nalazi se pred očima svih nas. Riječ je o informacijskom prostoru u kojem umjetna inteligencija omogućuje proizvodnju golemih količina lažnih vijesti, fotografija, snimki i komentara.

Cilj nije uvijek ukrasti novac ili onesposobiti neku mrežu. Ponekad je dovoljno izazvati paniku, produbiti društvene podjele ili poljuljati povjerenje građana u državne institucije.

Poznati novinar pozvao na pomoć za izgradnju stadiona u Vukovaru

Deepfake tehnologija dodatno je zakomplicirala situaciju. Umjetna inteligencija može uvjerljivo oponašati glas i lice političara, vojnih zapovjednika ili direktora banaka. Lažna izjava može se proširiti društvenim mrežama prije nego što itko stigne provjeriti njezinu vjerodostojnost.

U takvom ratu više nije dovoljno čuti i vidjeti da bismo nešto smatrali istinom. Povjerenje postaje meta, a dezinformacija oružje.

Tko trenutačno ima prednost?

Sigurnosni stručnjaci upozoravaju na ozbiljnu neravnotežu između napada i obrane. Napadač mora pronaći samo jednu slabost u sustavu, dok obrana mora zaštititi tisuće pristupnih točaka, uređaja i mreža.

Umjetna inteligencija dodatno povećava tu prednost jer napadačima omogućuje brže prepoznavanje ranjivosti, automatizaciju pojedinih faza napada i prilagodbu obrambenim mehanizmima.

S druge strane, obrambeni sustavi također koriste umjetnu inteligenciju za prepoznavanje sumnjivih aktivnosti i bržu reakciju. Međutim, automatizacija obrane nosi vlastite rizike. Pogrešna procjena može blokirati pristup važnim sustavima, zbog čega je ljudski nadzor i dalje važan.

Utrka se tako ne vodi samo između hakera i sigurnosnih stručnjaka, nego sve više između algoritama koji pokušavaju nadmudriti jedni druge.

Europa i Hrvatska nisu izvan dosega

Europa i Hrvatska, kao članice Europske unije i NATO-a, nisu izvan dosega ovih prijetnji. Naprotiv, energetska infrastruktura, promet, financijski sustav, državne institucije i zdravstvene ustanove dio su iste digitalne mreže koja ne poznaje državne granice.

Europska agencija za kibernetičku sigurnost (ENISA) u izvješću za 2026. godinu upozorava na rastuću povezanost kibernetičkih prijetnji s geopolitičkim napetostima. Među posebno izloženim sektorima nalazi se javna uprava, a umjetna inteligencija sve se više koristi kao sredstvo za unapređenje zlonamjernih aktivnosti.

VIDEO Igor Štimac na Trpinjskoj cesti: Vukovar nas obvezuje na borbu za istinu i pronalazak posljednjeg nestalog branitelja

To znači da kibernetička sigurnost više nije samo posao informatičkih stručnjaka. Ona postaje pitanje nacionalne sigurnosti, gospodarske stabilnosti i zaštite svakodnevnog života građana.

Rat koji možda nećete ni primijetiti

Ušli smo u razdoblje u kojem se strojevi bore protiv strojeva, a odluke koje mogu imati ozbiljne posljedice donose se u djeliću sekunde.

U takvom ratu neće biti klasičnih bojišnica, rovova i vojnih kolona koje možemo vidjeti na televiziji. Možda nećete čuti ni jedan pucanj, ali ćete vrlo brzo primijetiti da ne radi struja, da ne možete podići novac, da su bolnički sustavi nedostupni ili da više ne možete vjerovati onome što gledate na vlastitom ekranu.

Svijet je već ušao u novu vrstu ratovanja. Pitanje je samo koliko smo spremni na trenutak kada se njegova nevidljiva bojišnica preseli u naš svakodnevni život.

Korišteni podaci

Možda će vam se svidjeti