Naslovnica IzdvojenoThomas Bauer o stigmatizaciji Hercegovaca kao zamjeni za činjenice

Thomas Bauer o stigmatizaciji Hercegovaca kao zamjeni za činjenice

Hercegovci nisu krivi za hrvatski kriminal, kao što ni Zagorci, Slavonci ili Dalmatinci nisu odgovorni za ono što čine pojedinci.

od Ante Rašić
Thomas Bauer o stigmatizaciji Hercegovaca

O navici da se u Hrvatskoj posljednjih godina ponovno oživljava jedna stara i krajnje opasna navika, kada treba objasniti kriminal, političke veze ili neku aferu, umjesto konkretnih ljudi, njihovih postupaka i odgovornosti počinje se tražiti njihovo podrijetlo. Tako se Hercegovci, Dalmatinci, Ličani, Bosanci ili općenito ljudi dinarskog podrijetla pretvaraju u svojevrsnu kolektivnu kategoriju krivnje, o sve tome piše Thomas Bauer

Takav način razmišljanja nema nikakve veze s ozbiljnom analizom društva. Kriminal nema regionalni kod, a poštenje nema poštanski broj. Među ljudima podrijetlom iz Hercegovine, Bosne, Dalmacije ili Like ima i onih koji su se ogriješili o zakon, baš kao što ih ima među Zagorcima, Slavoncima, Istranima ili ljudima iz Zagreba. Pojedinca treba suditi prema onome što je napravio, a ne prema tome odakle mu potječu roditelji.

Upravo zato posebno je zanimljivo kada se u javnom prostoru za velike hrvatske afere gotovo automatski traži neki imaginarni „zli Hercegovac“ koji navodno vuče konce iz sjene. Pri tome se zanemaruju konkretna imena, dokumenti, institucije, političke i poslovne veze, a cijela se priča svodi na regionalni stereotip. To nije analiza. To je predrasuda upakirana u političku interpretaciju.

Thomas Bauer u tekstu koji slijedi upravo takav obrazac razbija vrlo jednostavnim pitanjem: ako već kriminal pokušavamo objašnjavati podrijetlom, gdje su onda Hercegovci u svim aferama u kojima ključne figure dolaze iz drugih krajeva Hrvatske? I vrijedi li isti kriterij primijeniti na sve?

Posebno je pogrešno u tu priču uvlačiti kolektivnu odgovornost. Hrvatska je puna primjera ljudi različitih regionalnih korijena koji su zajedno gradili državu, branili je i sudjelovali u njezinu razvoju. U Domovinskom ratu, primjerice, nitko ozbiljan nije pitao je li netko iz Hercegovine, Slavonije, Zagorja ili Dalmacije kada je trebalo stati u obranu Hrvatske.

Zato je vrijeme da se prestane s jeftinim regionalnim etiketiranjem. Ako postoji kriminal, neka se utvrdi tko je odgovoran. Ako postoje političke veze, neka se pokažu. Ako postoje koruptivni poslovi, neka se istraže. Ali čovjeka ne čini lopovom ni Hercegovina, ni Zagreb, ni Slavonija, ni Zagorje.

Sve drugo vodi samo prema jednom: stvaranje kolektivnog krivca ondje gdje bi trebala stajati imena i odgovornost.

Možda će vam se svidjeti