Novi vlasnik N1 Hrvatska preuzeo je i kritičke medije u Srbiji, a imenovanje novog urednika portala Nova.rs izazvalo je oštre reakcije novinarskih organizacija. Poslovne i obiteljske veze vlasnika s krugovima bliskima Orbánu i Vučiću otvaraju pitanje što bi se moglo dogoditi i u Hrvatskoj.
Promjene u vrhu nekih od najvažnijih kritičkih medija u Srbiji izazvale su oštre reakcije novinarskih organizacija i upozorenja na ugrožavanje medijskih sloboda. Portugalska kompanija Alpac Capital, koja je preuzela medijsku grupaciju Adria News Network (ANN), postavila je Marka Stjepanovića za glavnog i odgovornog urednika portala Nova.rs.
Riječ je o medijima koji su godinama kritički izvještavali o vlasti Aleksandra Vučića, uključujući televizije N1 i Nova te portale Nova.rs i Danas. Promjene u njihovu upravljanju otvorile su pitanje hoće li novi vlasnik promijeniti dosadašnju uređivačku politiku.
Ovaj slučaj ima posebnu važnost i za Hrvatsku. Alpac Capital preuzeo je i N1 Hrvatska, a veze vlasnika kompanije s političkim i poslovnim krugovima bliskima mađarskom premijeru Viktoru Orbánu i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću bile su predmet medijskih istraživanja.
To ne znači da je dokazano kako Vučić upravlja tim medijima ili da će se u Hrvatskoj ponoviti srbijanski scenarij. Međutim, događaji u Srbiji opravdano otvaraju pitanje može li se sličan model upravljanja primijeniti i na medij koji djeluje u Hrvatskoj.
Alpac Capital, Orbán i Vučić: što govore istraživanja?
O poslovnim i obiteljskim vezama povezanim s Alpac Capitalom izvještavali su regionalni mediji.
Cenzolovka je istraživala veze novog vlasnika s Orbánom i Vučićem, dok je i hrvatski Nacional pisao o vlasniku N1 i njegovim vezama s Orbánovim krugom.
Ta su pitanja važna zbog utjecaja koji vlasnička struktura može imati na medije, posebno kada je riječ o televizijama i portalima s velikom publikom i važnom ulogom u političkom životu.
Sama poslovna ili obiteljska povezanost, međutim, nije dokaz da političari izravno određuju uređivačku politiku. Upravo zato najvažnije je pratiti konkretne poteze vlasnika, imenovanja urednika i odnos prema novinarima koji kritički izvještavaju o vlasti.
EFJ: „Brutalno preuzimanje” portala Nova.rs
Europska federacija novinara (EFJ) oštro je reagirala na imenovanje Marka Stjepanovića, dotadašnjeg novinara provladinog Blica, na čelo portala Nova.rs.
Glavni tajnik EFJ-a Ricardo Gutiérrez ocijenio je da je riječ o novoj epizodi pritiska na neovisne medije u Srbiji.
„Brutalno preuzimanje portala Nova.rs, neovisnog medija s velikom publikom, najnovija je epizoda u ovom valu represije”, naveo je Gutiérrez u objavi na Facebooku.
Redakcija portala Nova.rs imenovanje smatra nametnutim, a novinarske organizacije upozoravaju na okolnosti u kojima se provode promjene.
Gutiérrez je metode nove uprave oštro kritizirao i nazvao ih „fašističkima”.
Novinarima ponuđena otpremnina i rok od dva dana
Prema objavljenim uvjetima, zaposlenici koji ne žele nastaviti raditi pod novim uredništvom dobili su mogućnost odlaska uz otpremninu koju je uprava opisala kao dvostruki zakonski minimum u Srbiji.
Za odluku im je ostavljen rok od dva dana, što je dodatno pojačalo zabrinutost zbog načina na koji se provode promjene.
Stjepanović je, s druge strane, ocijenio da je ponuda korektna.
„Ova promjena vlasništva nije od jučer i vjerujem da velika većina kolega iz redakcije Nova.rs već ima formiran stav o tome želi li nastaviti raditi s novim rukovodstvom”, izjavio je.
Spor oko imenovanja tako je prerastao pitanje jednog uredničkog mjesta. U središtu rasprave nalazi se budućnost redakcije koja je godinama bila među najvažnijim kritičkim glasovima u Srbiji.
NUNS upozorava na važnost medija uoči izbora
Predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Željko Bodrožić ranije je upozoravao na moguće posljedice promjena u vlasništvu i upravljanju medijima uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji, najavljenih za 25. listopada.
Prema njegovoj procjeni, postoji opasnost da građani tijekom izbornog dana i objave rezultata ostanu bez dovoljno neovisnih tradicionalnih medija koji bi izvještavali o događajima.
Bodrožić je upozorio i na mogućnost ograničavanja pristupa internetu, uspoređujući takav scenarij s iskustvima drugih država.
Riječ je o njegovoj procjeni mogućeg razvoja događaja, a ne o potvrdi da će se takav scenarij ostvariti.
Može li se srbijanski scenarij ponoviti u Hrvatskoj?
Preuzimanje N1 Hrvatska daje ovom slučaju dodatnu težinu za hrvatsku javnost. N1 je važan medij u političkom i društvenom životu Hrvatske, a njegova uređivačka neovisnost od interesa je ne samo gledateljima nego i cijeloj javnosti.
Zato je opravdano pitati hoće li novi vlasnik zadržati dosadašnju uređivačku autonomiju ili će se promjene kakve su izazvale potres u Srbiji odraziti i na hrvatsku redakciju.
To zasad ostaje otvoreno pitanje, a ne dokazana činjenica. No iskustvo iz Srbije pokazuje zašto vlasničke promjene u medijima treba promatrati i kroz njihove moguće posljedice za neovisno novinarstvo.
Ako promjene u Srbiji dovedu do slabljenja kritičkog izvještavanja, a sličan bi se model upravljanja poslije primijenio i u Hrvatskoj, posljedice bi nadilazile sudbinu jedne televizije. Otvorilo bi se pitanje koliko je hrvatski medijski prostor otporan na političke i poslovne interese koji mogu utjecati na uređivačku neovisnost. – Hina/HG
