General pukovnik Oleksandr Syrskyi dao je ekskluzivni interview za britanski The Guardian, koji je, očekivano, počeo pitanjima kada će Ukrajina dobiti isporuku borbenih zrakoplova F-16. Nizozemci i drugi saveznici rekli su da će uskoro stići. “Znam. Ali ne mogu vam o tome pričati, nažalost,” rekao je, uz smiješak isprike.
Syrskyi je novi vrhovni zapovjednik Ukrajine. Njegov nezavidan zadatak je poraziti veću rusku vojsku. Dvije i pol godine nakon sveobuhvatnog napada Vladimira Putina, priznao je da Rusi imaju mnogo bolje resurse. Imaju svega više: tenkova, borbenih vozila za pješaštvo, vojnika. Njihove izvorne invazijske snage od 100.000 ljudi narasle su na 520.000, rekao je, s ciljem od 690.000 ljudi do kraja 2024. godine. Brojke za Ukrajinu nisu javno objavljene.
General je istaknuo da: “Što se tiče opreme, tu je omjer 1:2 ili 1:3 u njihovu korist”. Od 2022. broj ruskih tenkova se “udvostručio” – sa 1700 na 3500. Topnički sustavi su se utrostručili, a oklopni transporteri su porasli sa 4500 na 8900. “Neprijatelj ima značajnu prednost u snazi i resursima”, rekao je Syrskii. „Stoga je za nas pitanje ponude, pitanje kvalitete, doista u prvom planu.“
Nadmoć čovjeka i stroja
The Guardian je ukazao kako upravo ta nadmoć čovjeka i stroja objašnjava nedavne događaje na bojnom polju. Od prošle jeseni ukrajinske oružane snage stalno nazaduju. Jedno od njegovih prvih djela kada je dobio posao u veljači 2024. – zamijenivši Valerija Zalužnog, sada ukrajinskog veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu – bilo je narediti povlačenje svojih trupa iz istočnog grada Avdiivke. Povlačenje se poklopilo sa šestomjesečnim prekidom u američkoj opskrbi oružjem.
Iako je oružje počelo dolaziti Rusi još uvijek zauzimaju polja i sela u istočnom Donbasu, koristeći bombe izbačene iz zraka u probijanju puta naprijed. Progutali su teritorij sjeverozapadno od Avdiivke, prema garnizonskom gradu Pokrovsku, i opkolili brdsko naselje Chasiv Yar. U svibnju su ruske snage otvorile novu frontu u regiji Harkov, napadom na grad Vovchansk. Ukrajina je očekivala ovaj napad.
Syrskyi je priznao da su stvari “vrlo teške”. “Ruski agresor napada naše položaje u mnogim smjerovima”, rekao je. Može li se napredovanje Rusije zaustaviti? “Da naravno. Prije svega, to ovisi o našim hrabrim vojnicima, našim časnicima”, rekao je. Prilično često su “otporne i herojske” ukrajinske jedinice porazile veće neprijateljske skupine, rekao je.
Kao primjer naveo je posljednji pokušaj Rusije da zauzme Harkov i susjednu pokrajinu Sumi. “Nije uspjelo”, rekao je Syrskyi. Borbe su se nastavile, ali je rekao da je osujećen Putinov pokušaj stvaranja “takozvanog sigurnosnog koridora” pored ruske granice i regije Belgorod.
Na pitanje novinara što je s glasinama da Moskva planira još jedan napad u južnoj regiji Zaporožja? “Ako se to dogodi, možemo im dati dobar odgovor”, odgovorio je.
Bojišnica dvostruko duža od granice između Njemačke i Francuske
U razgovoru s iskusnim novinarom Lukom Hardingom, Syrskyi je pokušao staviti nedavne neuspjehe u kontekst. Opisao je ruske puzajuće pobjede kao “taktičke” – lokalne dobitke, a ne “operativni” proboj, kao što je zauzimanje velikog grada. “U principu, neprijatelj nije napravio nikakav značajan napredak”, rekao je. Linija bojišnice, dodao je, duga je 3.700 km. Aktivna neprijateljstva odvijaju se na “977 km” od toga, ili “dvostruko duže od granice između Njemačke i Francuske”.
Syrskyi je potvrdio kako su ruski “uspjesi” u međuvremenu došli uz nevjerojatnu ljudsku cijenu. Gubici Kremlja bili su “tri puta” veći od ukrajinskih, a “čak i više” u određenim smjerovima, rekao je. “Njihov broj ubijenih je mnogo veći”, naglasio je. U veljači je Volodymyr Zelenskiy rekao da je 31.000 ukrajinskih vojnika umrlo od 2022. Može li Syrskyi ažurirati ovu brojku? Odbio je, rekavši da su gubici “osjetljivi” i tema koju Moskva može iskoristiti.
Syrskyi je svoju taktiku na bojnom polju usporedio s onima koje koriste ruski zapovjednici, koji su poznati po tome što žrtvuju ogroman broj pješačkih trupa kako bi osvojili “100 do 200 metara”. “Vrlo nam je važno spasiti živote naših vojnika. Ne branimo ruševine do smrti”, rekao je Syrskyi. Rekao je da nije voljan “postići ciljeve pod svaku cijenu” ili baciti svoje ljude u “uzaludne napade”. Ponekad je bilo potrebno prijeći na “povoljnije pozicije”.
Anušić nastavlja podržavati projekte posjete ukrajinske djece Hrvatskoj: Svako dijete zaslužuje sigurnu i bolju budućnost
“Ne borimo se kvantitetom, već kvalitetom”
Usred rastućeg skepticizma o izgledima Ukrajine da ostvari izravnu pobjedu, Syrskyi je istaknuo različite pozitivne pomake. F-16 bi ojačali ukrajinsku protuzračnu obranu. Oni bi Kijevu omogućili učinkovitije djelovanje protiv ruskih krstarećih projektila i da precizno pogađanje ciljeva na zemlji. “Međutim, postoje ograničenja onoga što F-16 mogu postići”, naglasio je. Moraju ostati “40 km ili više” od crte bojišnice zbog rizika da će ih Moskva srušiti.
The Guardian navodi kako Rusija ima “superiornu avijaciju” i “vrlo jaku” protuzračnu obranu. “Zbog toga se Ukrajina sve više okreće bespilotnim zrakoplovnim sustavima”, rekao je Syrskyi. Koristi dronove “vrlo učinkovito” i isprobava “robotske kopnene sustave” – kopnene robote koji bi mogli dostaviti streljivo ili spasiti ranjenog vojnika. Osnovali su i novo zapovjedništo bespilotnih sustava, prvo takve vrste. “Ne borimo se kvantitetom, već kvalitetom”, rekao je, dodajući da dronovi igraju “jednako veliku ulogu kao i topništvo”.
“Ukrajinske oružane snage uspješno koriste dronove kamikaze dugog dometa za napad duboko u Rusiji”, rekao je. Do sada su ciljali “oko 200 kritičnih infrastrukturnih ciljeva”. Svi su bili povezani s “vojnom logistikom”, a uključivali su tvornice, odlagališta goriva i skladišta streljiva. Morske bespilotne letjelice nalik na glisere u međuvremenu su potopile oko trećinu ruske pomorske flote na Crnom moru. “To je stvarno postala zamka za njih, a za neke [brodove] grob”, rekao je Sryskyi.
Planiramo vratiti Krim
Kremlj je, dodao je, bio prisiljen “u potpunosti se povući” iz krimske luke Sevastopolj, nakon niza ukrajinskih napada. Napadi dronovima i projektilima uništili su radarske i raketne instalacije. Ključni ukrajinski cilj je uništiti Kerčki most i željeznički prijelaz koji povezuje okupirani poluotok s Rusijom. Syrskyi je odbio reći kada bi se to moglo dogoditi. Dva prethodna pokušaja uključivala su kamion bombu i napad dronom.
Rekao je da Kijev ima plan vratiti Krim, više od desetljeća nakon što ga je Vladimir Putin nezakonito anektirao. Je li to stvarno izvedivo? “To je realno. Naravno, to je velika vojna tajna”, rekao je general. Nastavio je: “Učinit ćemo sve što možemo da dođemo do međunarodno priznatih granica iz 1991. [kada je Ukrajina glasala za neovisnost od SSSR-a]. Moramo pobijediti… osloboditi naše građane koji su na okupiranim područjima, koji pate.”
Nužnost mobilizacije
Jedan od Syrskyijevih najhitnijih izazova je pronaći nove regrute koji bi zamijenili ukrajinske vojnike koji su poginuli i ozlijeđeni. Oni koji se bore u rovovima su iscrpljeni, a domoljubni žar koji je mnoge naveo na volontiranje u proljeće 2022. je prestao. Vlada je nedavno smanjila dobnu granicu za regrutaciju sa 27 na 25 godina. Prošlog je tjedna na snagu stupio novi zakon koji zahtijeva da muškarci prijave svoje podatke u vojnim središtima za novačenje. Mnogi su to učinili. Drugi se skrivaju.
Syrskyi je rekao da bez mobilizacije ne može stvoriti nove rezerve i brigade koje su potrebne jer je Rusija umnožila svoje kopnene snage. “Za nas je vrlo važno da svi građani Ukrajine ispune svoju ustavnu dužnost”, rekao je. Pozvao je Ukrajince koji žive izvan svoje zemlje da također sudjeluju. “Nadam se da će nakon pobjede moći reći svojoj djeci gdje su bili. Gdje ste bili kada su se svi građani Ukrajine borili u tako žestokim bitkama? To je pitanje.”
Jedna inicijativa poprima oblik u susjednoj Poljskoj. Ukrajinci u inozemstvu uskoro će biti pozvani da se pridruže novoj tamošnjoj legiji. Obuka će se odvijati u samoj Poljskoj, čime se gradi povjerenje između muškaraca i časnika. Kasnije će se legija prebaciti na bojišnicu. Syrskyi je pripisao Zelenskom ovaj “drugačiji pristup”. Osjeća se da su odnosi među njima skladni, čemu možda pridonosi i činjenica da zapovjednik nema političkih ambicija i niži je profil od Zalužnyja.
Rusija je započela svoje oružano preuzimanje Ukrajine 2014., kada je tajno zgrabila dijelove regije Donjeck i Luhansk. Na pitanje novinara može li Ukrajina pobijediti i ako da, koliko do pobjede, Syrskyi je odgovorio: “Mislim da morate biti vrlo, vrlo hrabri da kažete kada. Činimo sve da to ostvarimo. Za nas jednostavno nema važnijeg zadatka”.
