138
Piše: Domagoj Franić, vojni analitičar
Rusija i Iran bi mogli pokušati potaknuti nasilne prosvjede u SAD-u nakon izbora sljedećeg mjeseca, upozorili su u utorak visoki dužnosnici obavještajne službe u memorandumu s kojeg je skinuta oznaka tajnosti, navodeći dva nedavna primjera stranih obavještajnih agencija koje su pokušavale posijati razdor uoči glasovanja.
U memorandumu, koji je u utorak objavio Ured direktora Nacionalne obavještajne službe, navodi se da bi obje zemlje mogle podržati nasilne prosvjede bilo tajnim organiziranjem samih događaja ili poticanjem sudjelovanja u onima koje planiraju domaće skupine. Cilj bi, napisali su dužnosnici, bio povećati podjele , baciti sumnju na izborne rezultate i zakomplicirati prijenos predsjedničke ovlasti.
U siječnju je ruska vojna obavještajna služba pokušala regrutirati Amerikanca da organizira prosvjede u SAD-u, prema deklasificiranom memorandumu Nacionalne obavještajne službe objavljenom u utorak. Amerikanac je bio “vjerojatno nesvjestan” i nije znao da je u kontaktu s ruskim agentima, stoji u dopisu.
SAD je prvo optužio iransku vladu da tajno podržava prosvjede protiv američke potpore Izraelu tijekom rata u Gazi. Pojedinci povezani s Iranom ponudili su pokriti troškove putovanja na prosvjede ove godine u Washingtonu, stoji u memorandumu.
Rizik da bi jedan od američkih protivnika mogao potaknuti političko nasilje nakon izbora veći je ove godine, rekli su dužnosnici, jer dužnosnici u obje zemlje sada bolje razumiju komplicirani proces koji SAD koristi za ovjeru glasovanja. Napad Trumpovih pristaša na američki Kapitol 6. siječnja 2021. također je istaknuo koliko lako lažne i obmanjujuće tvrdnje o rezultatima izbora mogu izazvati smrtonosnu akciju u stvarnom svijetu .
Razdoblje između izbornog dana i inauguracije novog predsjednika predstavlja posebne rizike budući bi strani protivnici i domaći ekstremisti mogli pokušati poremetiti ovjeru izbora iskorištavanjem lažnih tvrdnji ili nedužnih nepravilnosti.
Zabrinutost oko sigurnosti već je potaknula izborne radnike u nekim zajednicama da postave neprobojna stakla i tipke za paniku zbog rizika od incidenata povezanih s izborima.
Strahovi od političkog nasilja porasli su usred zabrinutosti oko širenja polarizacije i rastućeg nepovjerenja, trenda koji su američki protivnici pokušali ubrzati korištenjem internetskih dezinformacija i propagande. Osim što se nadaju da će utjecati na ishod izbora, dužnosnici kažu da Rusija i Iran – kao i Kina – žele potkopati američko jedinstvo širenjem lažnih i pogrešnih tvrdnji o izborima, glasovanju i gorućim pitanjima poput imigracije, gospodarstva ili federalnog odgovora do nedavnih uragana.
Za Rusiju, kojoj je cilj smanjiti potporu Ukrajini, to znači favoriziranje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je hvalio ruskog predsjednika Vladimira Putina i kritizirao NATO savez . Iran je u međuvremenu pokušao naštetiti Trumpovoj kampanji dezinformacijama i hakiranjem e-pošte njegove kampanje.
Trumpova administracija okončala je nuklearni sporazum s Iranom , ponovno nametnula sankcije i zapovjedio ubojstvo iranskog generala Qassema Soleimanija, što je čin koji je potaknuo iranske čelnike da obećaju osvetu.
Rusija će vjerojatno pokušati potaknuti prosvjede u SAD-u bez obzira na to tko osvoji Bijelu kuću, smatra dužnosnik iz Ureda direktora Nacionalne obavještajne službe, koji je u utorak izvijestio novinare pod uvjetom anonimnosti, u skladu s pravilima koje je odredio Ured direktora. Međutim, dužnosnici su rekli kako očekuju da će odgovor Rusije biti agresivniji ako Harris porazi Trumpa.
Kina je također širila dezinformacije koje su naizgled osmišljene kako bi dovele u zabludu i zbunile Amerikance, ali obavještajni dužnosnici kažu kako nemaju naznaka da će Peking nastojati potaknuti nasilne prosvjede. Dok se Kina nastojala umiješati u izborne utrke za Kongres ili državne i lokalne urede, američki obavještajni dužnosnici i privatni analitičari slažu se kako Peking nije izrazio značajnu sklonost u predsjedničkoj utrci.
Skupine koje se žele miješati u izbore također bi mogle upotrijebiti prijetnju nasiljem na biračkim mjestima kako bi spriječile određene skupine birača da glasaju, upozorili su dužnosnici. Nešto slično dogodilo se 2020., kada su se iranski hakeri navodno predstavljali kao članovi krajnje desne organizacije Proud Boys i slali prijeteće e-mailove demokratskim glasačima kao taktiku suzbijanja glasova.
Organizacije za zagovaranje glasovanja i skupine za građanska prava odgovorile su na zabrinutost izbornog nasilja inicijativama za senzibiliziranje javnosti s ciljem povećanja otpornosti na dezinformacije i podsjećanja da se Amerikanci slažu oko više nego što sugerira trenutna politička klima.
“U 2024. glasači moraju znati da će oni odlučiti o ishodu izbora – a ne politička stranka, ekstremističke skupine ili prenositelji dezinformacija”, rekla je Maya Wiley, predsjednica i izvršna direktorica Liderske konferencije za građanska i ljudska prava, koja se uključila u borbu protiv izbornih dezinformacija i političkog nasilja koje bi ono moglo potaknuti. “Demokracija zahtijeva strastvenu upornost”, rekla je.
Rusija, Kina i Iran odbacili su tvrdnje da se žele miješati u američke izbore. U utorak je glasnogovornik iranske misije pri UN-u ukazao na prethodne izjave u kojima se negira namjera uplitanja u američku politiku. Glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu rekao je za Associated Press da su tvrdnje američkih dužnosnika o kineskim dezinformacijama “pune zlonamjernih spekulacija protiv Kine”.
