Home OBŽ Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem: U šest godina ugovoreno više od 20 milijardi kuna vrijednih projekata

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem: U šest godina ugovoreno više od 20 milijardi kuna vrijednih projekata

by Kristina B

Premijer Plenković naglasio je da se od 2016. do lipnja ove godine u projektu Slavonija, Baranja i Srijem ugovorilo više od 20 milijardi kuna vrijednih projekata, a u tijeku je ili se priprema 33 tisuće projekata.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je predsjedao 13. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Okučanima.
Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“.
Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama i Pleternici.
Premijer je u uvodnom govoru istaknuo da je ova sjednica dokaz kontinuiteta i kvalitetne strukture Savjeta, koji su prigoda da članovi vide napredak u dosad ostvarenom i za dogovaranje daljnjih koraka za realizaciju projekata i razvoj Slavonije.
Istaknuo je da se Projekt Slavonija, Baranja i Srijem danas treba sagledati u okviru globalnih europskih zbivanja koja utječu na naše živote i gospodarstvo.
„Nalazimo se u velikom sigurnosnom kriznom trenutku“, rekao je Plenković i dodao da je brutalna ruska agresija na Ukrajinu izazvala tragediju ne samo za ukrajinski narod i Ukrajinu, nego ima svoje izravne posljedice na Europu i na živote svakoga od nas.
Posljedice su energetska kriza, prehrambena kriza, inflatorni pritisci i rast cijena sirovina, građevinskog materijala, naftnih derivata, što se sve reflektira na standard naših građana.
Nastavio je zahvalom slavonskim županijama, gradovima, općinama i građanima na iskazivanju solidarnosti i prihvatu ukrajinskih izbjeglica. „Pokazali ste još jednom veliko hrvatsko, slavonsko srce“, dodao je.
„Naš projekt Slavonija, Baranja i Srijem trebamo staviti u kontekst i aktualnog europskog trenutka Hrvatske“, kazao je Plenković i podsjetio da Hrvatska postaje članica europodručja sa 1. siječnjem 2023. godine, što je ostvarenje jedne od dvije dublje integracije zacrtane u programu Vlade, zajedno sa Schengenom.
Ulazak u europodručje sigurno će biti na korist hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim građanima, za kredibilitet, reputaciju i rejting države te za banke, građane i gospodarstvenike, rekao je premijer i dodao da smo visoko eurizirano gospodarstvo, a u krizama je korisno biti među onima koji najjači i najsigurniji.
„Sigurno ćemo zajedničkim naporima na europskoj razini nalaziti načine kako da zaštitimo naše građane i gospodarstvo, kao što smo to činili u proteklim godinama u vremenu Covid krize“, rekao je predsjednik Vlade.
Kazao je i da ćemo ulaskom u Schengenski prostor zaokružiti veliki reformski proces, koji je rezultat predanoga rada i ispunjavanja kriterija.

Karolina Vidović Krišto opet piše, ovaj put DOP-u i traži obustavu dodjele 1,1 milijun eura HDZ-u

Vlada promjenom regionalne karte potpora ispravila nepravde
Premijer Plenković naglasio je da je Vlada promjenom regionalne karte potpora ispravila određene nepravde koje su postojale još od odluka iz 2012. i 2013., gdje se u isti položaj stavio Zagreb i primjerice Ilok ili Otok.
„To nije normalno i nije logično i sa ovako izmijenjenom kartom potpora napravili smo upravo ono što smo rekli 2016., da ćemo pomoći Slavoniji“, kazao je premijer.
Govorivši o Partnerskom sporazumu o višegodišnjem financijskom okviru i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, premijer je istaknuo da trenutno europskih sredstava imamo više nego ikada u modernoj i suvremenoj Hrvatskoj.
„Te poluge su u cijelosti na tragu onoga što nam je bitno za realizirati, ciljeve iz Nacionalne razvoje strategije koju je Hrvatski sabor na prijedlog Vlade usvojio“, kazao je.
Podsjetio je da je Vlada, suočena s inflatornim pritiscima, izašla s paketom od 5 milijardi kuna. Time se pomoglo najugroženijim kućanstvima, takvih je 120 tisuća, izravno se pomoglo svim kućanstvima smanjivanjem i ublažavanjem rasta cijena plina i struje, izravno se pomoglo mikro, malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj, a još izravnije posebnim programima potpore poljoprivrednicima i ribarima.
Izravne potpore dobili su i umirovljenici, uz smanjenje poreza s 25 na 5, odnosno 13 posto, kada je riječ o stopi PDV-a.
„Napravili smo ogroman iskorak u smislu odricanja države od prihoda, kada je riječ o prehrambenim proizvodima i robom široke potrošnje“, rekao je premijer.
Istaknuo je da je ovo vrijeme kada je intervencionistička politika i uloga države i Vlade ključna, nužna i neizbježna.
„U vremenu Covida smo pokazali da znamo kako to napraviti brzo i učinkovito“, rekao je premijer i podsjetio da su tada isplaćene plaće za više od 700 tisuća radnika i zadržano aktivnim 120 tisuća poduzeća.
Istaknuo je da je taj potez bio bez presedana i nitko drugi nije mogao zamijeniti ono što je država u tom trenutku mogla dati.
Pred nama vrijeme izazova, bitno da se držimo zajedno
„Korona je Hrvatsku koštala 44 milijardi kuna, međutim mi smo s agilnošću i aktivnošću naših gospodarstvenika uspjeli imati vrlo brzi skok i oporavak i u 2021. godini gospodarski rast od 10,2 posto“, kazao je Plenković i upozorio da je pred nama ozbiljno vrijeme, doba velikih izazova kroz koje ćemo proći, ali je bitno da napravimo maksimalne napore i držimo se zajedno.
Premijer Plenković naglasio je da se od listopada 2016. godine do lipnja ove godine u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem ugovorilo više od 20 milijardi kuna vrijednih projekata. U tijeku je ili se priprema 33 tisuće projekata, a u odnosu na prethodne sjednice, od rujna prošle godine, ostvaren je porast u iznosu od 1,5 milijarde kuna ugovorenih sredstava.
Kroz Razvojni sporazum obuhvaćeno je 29 projekata, vrijednih 700 milijuna kuna.
„Danas smo u poziciji da možemo govoriti o velikim, referentnim projektima, koji će se financirati iz Plana oporavka i otpornosti“, rekao je Plenkković, i naveo kao primjer Distribucijski centar za voće i povrće u Nemetinu.
Spomenuo je i ulaganja u obrazovanje, u osječko sveučilište, đačke i studentske domove: „Veliki su iskoraci napravljeni i obrazovna struktura je sada dignuta na puno viši nivo“, rekao je.  Za ITU mehanizam rekao je da će njime biti obuhvaćeno 22 urbana područja i provodit će se u Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi. Projekt Zaželi je jedan od projekata koji je na najkonkretniji način vratio na tržište rada ciljnu skupinu naših sugrađanki koje su objektivno u području gdje žive bile teško zapošljive.
„Moramo stalno prilagođavati taj projekt da održimo financijska sredstva jer se zaista pokazao izrazito učinkovitim i vjerujem da ćemo dalje na ovaj način osigurati brigu za starije i nemoćne u ovim područjima naše Slavonije“, kazao je Plenković.
Iz Programa ruralnoga razvoja ugovoreno je 8,3 milijardi kuna
Napomenuo je i da financiranjem pomoćnika u nastavi pomoć dobiva deset tisuća djece, a iz Programa ruralnoga razvoja ugovoreno je 8,3 milijardi kuna u aktualnoj financijskoj perspektivi, a isplaćeno 5,6 milijardi kuna.
Izgrađeno je ili obnovljeno 57 dječjih vrtića, financirano 11 sustava navodnjavanja, odvodnje, pročišćavanja otpadnih voda, rekonstruirano 93 kilometra nerazvrstanih cesta, 104 projekta ulaganja u obnovljive izvore energije, razminirano 596 hektara poljoprivrednog zemljišta, provedeno 119 projekta za razvoj šumskog područja i poboljšanje održivosti šuma, kroz financijske instrumente poljoprivrednicima odobreno 785 kredita 317 milijuna kuna ukupne vrijednosti investicija, a danas će biti uručeno 22 ugovora iz Programa ruralnog razvoja za konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava.
„Sve to govori da smo kroz 6 godina provođenja projekta Slavonija Baranja i Srijem ostvarili znatan napredak i znatne iskorake“, kazao je Plenković.
Projektom navodnjavanja u Orubici na najbolji mogući način koristi se prednost članstva u Europskoj uniji
Uoči sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je Općinu Davor, gdje je obišao i novoizgrađeni sustav navodnjavanja u mjestu Orubica.
O aktualnim temama vezanim uz lokalnu i regionalnu zajednicu Plenkovića su informirali župan Brodsko-posavski Danijel Marušić i načelnik Općine Davor Đuro Anđelković.
Projekt navodnjavanja u Orubici, osmislila je kao pilot projekt Brodsko-posavska županija s ciljem jačanja konkurentnosti tradicionalno jake povrtlarske proizvodnje u tom mjestu.
“Ovakvim projektom na najbolji mogući način koristi se prednost članstva u Europskoj uniji, lokalne inicijative županije i općine i dobra koordinacija s ministarstvom, rekao je Plenković.
Ukazao je pritom i na druge napore kao što su izgradnja zgrade općine, investicija u ambulantu, energetska obnova škola, jačanje nasipa na Savi te zaključio kako je važno da se stvore infrastrukturni preduvjeti za opstanak i povratak ljudi.
Sustav navodnjavanja u Orubici vrijedan je 35 milijuna kuna, a 75 posto iznosa sufinancirano je sredstvima Europske unije. (Vlada RH)

You may also like