Finska sa susjednom Rusijom dijeli više od 1300 kilometara dugu granicu koja je trenutačno zatvorena za sve putnike jer Helsinki optužuje Moskvu za poticanje ilegalne migracije u Europu.

Predstavljajući pregled vojske nordijske zemlje, Hakkanen je rekao da smatra dugoročnim rizikom suradnju Rusije sa Sjevernom Korejom, Iranom i Kinom.

“Rusija će, zajedno sa svojim saveznicima, ostati opasan akter u Europi čak i nakon rata u Ukrajini i ne možemo isključiti mogućnost da će (oni) prijetiti europskim zemljama upotrebom vojne sile”, rekao je Hakkanen.

Finska je objavila u četvrtak svoj prvi pregled obrambene politike od pridruživanja vojnom savezu NATO-u prošle godine, u povijesnoj političkoj promjeni izazvanoj ruskom invazijom na Ukrajinu.

BiH: Američki veleposlanik i dalje u ofenzivi, traži hitan preustroj BH Gasa

U pregledu se preporuča da se Finska usredotoči na jačanje svoje nacionalne obrane, NATO-ovo odvraćanje i suradnju s pojedinačnim saveznicima, posebno u regionalnom nadzoru i obuci.

“Glavni saveznici u našoj međunarodnoj suradnji su Švedska, Norveška, Sjedinjene Države, Velika Britanija i Estonija”, rekao je Hakkanen i dodao da Finska surađuje s Južnom Korejom, Izraelom i Japanom u osiguravanju obrambenih materijala.

Finska će nastaviti trošiti najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda na obranu, u skladu s minimalnim ciljem NATO-a, navodi se u pregledu.

Očekuje se da će baltičke zemlje i Poljska potrošiti između 3,2 i 4,7 posto, dok bi Švedska i Norveška trebale doseći 2,6 posto do 2030. godine, navodi se u izvješću.

Hakkanen je rekao Reutersu ranije ovog tjedna da će Finska razmotriti vraćanje protupješačkih mina kao pomoć u zaštiti granice, što bi značilo povlačenje iz sporazuma koji je ratificiralo ili kojem je pristupilo više od 160 zemalja, ali ne i Rusija. (Hina)