Ključni američki diplomati zaduženi za Bosnu i Hercegovinu u srijedu su od predstavnika političkih stranaka zastupljenih u parlamentu Federacije BiH zatražili hitno usvajanje zakona o Južnoj interkonekciji kojom bi se povezale plinske mreže BiH i Hrvatske.
Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Alexander Kasanof i američki veleposlanik u BiH Michael Murphy pozvali su na sastanku u Sarajevu predsjednike klubova stranaka koje imaju zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH, no taj poziv nije bio upućen i predstavnicima HDZ BiH.
“Razgovarali smo o potrebi da BiH ostvari svoju energetsku neovisnost”, izjavio je kratko novinarima nakon sastanka Kasanof ističući kako je nužno da se ostave po strani pojedinačni politički interesi zbog kojih je cijeli projekt Južne interkonekcije već godinama u zastoju.
Predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta FBiH Dragan Mioković (Naša stranka) kazao je novinarima kako su dobili “vrlo jasne upute i projekcije” o važnosti donošenja zakona o Južnoj interkonekciji. “Očekujemo da (zakon) u najskorije vrijeme dođe u zastupničke klupe”, kazao je Mioković.
Oporba: Prijedlog zagrebačkog proračuna za 2025. glavni donator kampanje Možemo
Zastupnički dom je prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji usvojio još 2021., no on nikada nije došao na Dom naroda, a u međuvremenu je HDZ BiH zatražio njegovu izmjenu odnosno unošenje odredbe o novoj tvrtki koja bi bi provodila projekt, a sjedište bi joj bilo u Mostaru.
Južna interkonekcija naziv je za projekt novog plinovoda koji bi iz pravca Dugopolja u Hrvatskoj prolazio kroz Hercegovinu do središnje Bosne i na taj bi način eliminirao sadašnju potpunu ovisnost BiH o plinu iz Rusije.
Projekt je već godinama blokiran jer bošnjački i hrvatski partneri u vlasti ne mogu postići dogovor o tome hoće li ga realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva ili će za to biti zadužena potpuno nova tvrtka.
Na tom drugom rješenju inzistira HDZ BiH uz obrazloženje kako je Južna interkonekcija od strateškog interesa za Hrvate u BiH. U HDZ-u također tvrde da je BH Gas pod potpunom bošnjačkom kontrolom, a uz to opterećen korupcijskim aferama i lošim upravljanjem. No američka administracija nije suglasna s uspostavom nove tvrtke jer smatra kako projekt može i treba realizirati tvrtka BH Gas, koju bi se moglo preustrojiti tako da u njoj budu ravnopravno zastupljeni i hrvatski kadrovi.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ove se godine zbog toga našao na meti izravnih kritika američke diplomacije, a pomoćnik američkog državnog tajnika James O’Brien za posjeta Sarajevu u veljači Čovića je optužio da pokušava uspostaviti novu plinsku tvrtku “koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i financijsku korist”.
Iz najveće hrvatske stranke, koja je i dio vladajuće koalicije na entitetskoj i državnoj razini, suzdržano su komentirali činjenicu da ih je američka diplomacija isključila iz konzultacija organiziranih u srijedu.
“Vjerojatno su stavovi HDZ-a već unaprijed poznati američkom veleposlanstvu tako da možda razgovaraju s onim strankama od kojih žele saznati njihove stavove”, kazala je u utorak potpredsjednica HDZ BiH Darjana Filipović. (Hina)
