Zastupnici u Europskom parlamentu u utorak su raspravljali o medijskom izvješću da je mađarska vlada špijunirala službenike europskih institucija koji su istraživali navodnu korupciju zeta premijera Viktora Orbana te pozvali Europsku komisiju da sama istraži te navode.
Belgijski medij De Tijd i mađarska nevladina organizacija Direkt36 u prosincu prošle godine objavili su članak u kojem stoji da je mađarska tajna služba IH od 2015. do 2017. špijunirala dužnosnika Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF). U tekstu se navodi da su vlasti špijunirali i mađarske državljane koji su radili u europskim institucijama.
OLAF je tada istraživao zloupotrebu sredstava EU-a tvrtke Orbanovog zeta Istvana Tiborcza. Snimani su njihovi telefonski razgovori, praćeni su, skidani su podaci s njihovih računala te se čitalo njihovo privatno dopisivanje, stoji u članku belgijskog medija.
Poljski povjerenik za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu Piotr Serafin na sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu kao dužnosnik Europske komisije nije htio komentirati te tvrdnje, no naglasio je da je čuvanje europskog novca obaveza Unije i država članica.
Prema pisanju mađarskog ogranka Transparency Internationala, OLAF je Komisiji preporučio da povuče 100 posto od 43,7 milijuna eura dodijeljeno tvrtki Orbanovog zeta. Mađarska vlada u veljači 2019. odbila je predati račune EK-u vezanu za javnu nabavu rasvjete u središtu tog slučaja.
Zastupnici pučana, socijalista, lijevih stranaka, konzervativaca i zelenih kritizirali su Mađarsku zbog tog slučaja, proglašavajući ju koruptivnom i autokratskom, dok su pripadnici krajnje desnice branili Mađarsku i tvrdili da je riječ o političkom progonu, pa preusmjeravali temu na navodne druge korupcijske skandale poput Katargatea ili neobjavljenu razmjenu poruka o cjepivima predsjednice EK-a Ursule von der Leyen i vodstva Pfizera.
Biskupica Trumpu na misi: Pokažite milost imigrantima i LGBT zajednici
Poljski pučanin Michal Wawrykiewicz rekao je da je Orban uspostavio autoritarni režim koji je bliži standardima ruskog predsjednika Vladimira Putina nego Europi. Kritizirao je Mađarsku jer je olakšala ulazak na svoj teritorij državljanima Rusije i Bjelorusije.
„Mađarska vlada se ponaša kao neprijatelj EU-a. Moramo se pitati koliko je špijuna prošlo Mađarskom zbog te politike otvorenih vrata”, rekao je Poljak, pa proglasio Budimpeštu neprijateljem zapada i Europske unije.
Mađarski socijalist Csaba Molnar u raspravi je rekao da se „godinama zna” da Orbanova vlada koristi tajne službe protiv svojih političkih protivnika, podsjetivši na izraelski špijunski softver Pegasus koji je navodno instaliran na mobitele novinara i političara. Mediji su 2021. prenijeli kako je zastupnik Fidesza, stranke mađarskog premijera i nekadašnje članice grupacije pučana, priznala da se Budimpešta koristila Pegasusom.
Za Orbanovog zeta Molnar je kazao da se od nepoznatog pojedinca preko noći pretvorio u jednog od najbogatijih mađarskih državljanina.
Članovi Orbanove stranke poput Csabe Domotora odbacili su izvješće belgijskog medija i kazali da se rasprava održava u vrijeme dok Europu „trese” nekoliko kriza.
„Parlamentarna većina umjesto toga stavlja Mađarsku kao agendu”, rekao je Domotor i odbacio „anonimne dojave” u članku.
Zastupnica Fidesza Annamaria Vicsek optužila je Parlament da „razapinje” Mađarsku zbog stvari koje se dopuštaju u drugim državama, i da ne istražuje korupciju povezanu s Bruxellesom, poput jednog europskog dužnosnika optuženog za korupciju u Mađarskoj, a kojeg je prema njenim riječima imenovala EU-a.
Njemački zastupnik zelenih Daniel Freund intervenirao je zbog njezine tvrdnje i rekao da je dužnosnika kojeg je spomenula imenovala mađarska vlada.
Vicsek mu je odgovorila da je EU najsramotnija demokracija koju je vidjela.
Rumunjska konzervativka Georgiana Teodorescu rekla je da vjeruje u nedužnost optuženih dok se ne pokaže suprotno, no da se Mađarska, ukoliko se to uspostavi, mora zapitati kakva je država – „koruptivna, s amaterskim špijunima i licemjerna”.
Orbanu je poručila da mađarski državljani zbog nižih cijena „stalno prelaze granicu u Transilvaniju” u potrazi za nižim cijenama. „Možda da se počnete brinuti za svoje građane”, rekla je. (Hina)