Naslovnica Tags Objavi tag s "Europa"
Tag:

Europa

IzdvojenoSvijet

Trumpova nova ratna igra: Amerika naređuje, Europa plaća, Ukrajina krvari

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Donald Trump se odjednom pretvorio u ratnog proroka. Onaj isti Trump koji je do jučer govorio da Ukrajina mora pristati na kompromis i predati dio teritorija, sada obećava „potpuni povratak granica“ i naziva Rusiju „tigrom od papira“. To nije samo obrat u retorici, to je politički manevar koji Europu i NATO može gurnuti u rat koji nisu spremni ni voditi ni platiti, Trump zapravo gura druge da ginu za Ukrajnu,a on će profitirati- zaraditi.

Zašto promjena retorike?

Prvi razlog je unutarnjopolitički. Trump ulazi u predizbornu godinu i svjestan je da mu etiketa „proruskog kandidata“ može nanijeti ozbiljnu štetu. Zato sada igra na kartu sile, vođen retorikom da “sila samo silu poznaje”,  prikazuje se kao čovjek koji će slomiti Putina i istovremeno natjerati Europu da preuzme glavninu troškova. Poruka je jednostavna: Amerika ostaje lider, ali ne plaća ceh.

Drugi razlog leži u procjeni da se Rusija iscrpljuje, opet prilika za zaradu,. Nakon više od dvije godine rata, Moskva ima probleme s ekonomijom, mobilizacijom i održavanjem fronta. Trump to koristi kao argument da je „vrijeme da Ukrajina djeluje“. Drugim riječima: guranje Kijeva u ofenzivu bez garancije da će Zapad preuzeti odgovornost za posljedice.

Treći razlog je strateški. Trump oduvijek NATO vidi kao instrument američkih interesa, a ne kao savez ravnopravnih partnera. Njegova poruka da će SAD nastaviti opskrbljivati NATO oružjem, „a oni neka rade što žele“, znači upravo to: Washington diktira, a Europa neka obavlja prljavi posao. Onima što Europi treba, a to ima svoju cijenu.

Posljedice obijesne politike

Trumpov obrat otvara vrata opasnoj eskalaciji. Ako NATO usvoji logiku „povrata cijelog teritorija“, to znači izravni izazov Moskvi — a onda više ne govorimo o „lokalnom sukobu“, nego o potencijalnom globalnom ratu.

Europa u toj priči stoji najgore. Ona već trpi ekonomske šokove zbog sankcija i energetske ovisnosti, politički se cijepa između istočnog krila koje traži tvrđi pristup i zapadnih zemalja koje strahuju od otvorene konfrontacije. Trumpova retorika te podjele samo produbljuje: Europa postaje bojno polje i neiscrpan izvor dolara.

Ukrajina, pak, dobiva dvostruku poruku. S jedne strane, Trump obećava „pobjedu“. S druge strane, jasno daje do znanja da Amerika neće sama vući teret. To znači da će Kijev morati računati na beskonačne žrtve, dugotrajan rat iscrpljivanja i stalno prosjačenje za sredstva i oružje. Kreće rat do posljednjeg Ukrajinca, ali koga briga za to.

Amerika diktira tempo, ali riskira požar

Trump računa da će ovom promjenom retorike neutralizirati optužbe da je „slab prema Putinu“. Ali u isto vrijeme otvara Pandorinu kutiju: što ako Europa odbije pratiti Washington? Što ako Moskva na „tigra od papira“ odgovori nuklearnim zastrašivanjem? Što ako rat izađe izvan kontrole? E na to pitanje nitko nema odgovore, a netko se može zaigrati dugmićima.

Trump možda misli da igra šah, ali zapravo gura svijet prema ruletu s ruskom nuklearnom silom. Trumpov obrat nije znak nove nade za Ukrajinu, nego signal za još dublju eskalaciju. Iza velikih riječi o „povratu teritorija“ krije se hladna računica: Amerika naređuje, Europa plaća, Ukrajina krvari. A rat, umjesto da ide prema pregovorima, sve se više pretvara u test izdržljivosti civilizacija. Postaje li ovo trenutak kada iskra potiče eksploziju.

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Trump, Antifa i hrvatske udruge: Politički top uperen u NGO sektor

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Zamislite scenu: Donald Trump vraća se u Bijelu kuću i, u svom stilu, odlučuje „riješiti“ problem antife tako da ju proglasi terorističkom organizacijom. On to može obećati, može teatralno potpisivati dekrete, ali jedno je sigurno – pravno je to sklisko do granice apsurda. „Antifa“ u Americi nije ni stranka, ni registrirana udruga, ni vojska. To je fluidna mreža aktivista. Pokušaj da se takvu amorfnu stvarnost proglasi „terorističkom organizacijom“ podsjeća na proglašavanje magle oružjem za masovno uništenje.

Ali, pravne finese nikada nisu zaustavile politički spektakl. Trump zna da etiketa „terorizma“ nosi tešku simboliku. Kada jednom zalijepiš tu oznaku, banke zatvaraju vrata, donatori bježe, a politički protivnici dobiju etiketu opasnih ekstremista. To je retorički atom bomb – ne mora ni eksplodirati, dovoljno je da svi vjeruju da može.

Što bi to značilo u Europi

Evo što NE bi značilo: Hrvatska udruge neće automatski završiti na crnim listama zato što je Trump tako odlučio. EU ima svoj popis, svoje procedure, a Bruxelles se rijetko pokorava Washingtonu bez vlastitog interesa. Dakle, zakonski učinak u Zagrebu – nula.

Ali evo što BI značilo: politički lov na vještice. Domaći kritičari NGO sektora jedva čekaju takvu vijest. Već sutradan bi imali spremne naslove: „Udruge Možemo! financirane od Sorosa – pod istragom zbog veza s terorizmom.“ Nikakva pravna osnova, ali u doba društvenih mreža to je i nevažno. Stigmatizacija postaje stvarnost brže nego što banka stigne kliknuti „freeze“ na nečiji račun.

TIHOMIR DUJMOVIĆ „BEZ CENZURE“ Opaki Milanovićev Plan za rušenje Plenkovića i HDZ-a

NGO-i na udaru reputacije

Nevladine organizacije, navikle na to da ih se optužuje da „troše tuđi novac“ ili da „nisu dovoljno hrvatske“, odjednom bi se suočile s najtežim udarcem: da ih se povezuje s financiranjem terorizma. Iako je to čista politička konstrukcija, posljedice su stvarne: banke zaziru od bilo kakvog rizika, donatori se povlače, a javna percepcija se urušava.

Trumpova odluka, ako do nje ikad dođe, ne bi bila pravni presedan nego politički udar. I to udar koji bi se itekako osjetio i u Europi i u Hrvatskoj. Pravne posljedice možda ne bi bile gole, ali političke bi bile razorne. Za neke udruge to bi bio kraj, ne zato što su krive, nego zato što u politici optužba često vrijedi jednako kao i presuda.

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Putinov beskonačni rat: Zašto Kremlj ne želi mir sa Zapadom

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Vladimir Putin ne pokazuje namjeru da prekine rat protiv Zapada. Prekid neprijateljstava za njega bi predstavljao “znak slabosti” i otvorio bi prostor za destabilizaciju vlastite moći. Kako se u članku Politica ističe: [CITAT], što jasno pokazuje da se rat ne vodi samo na bojišnici, nego i u političkom preživljavanju režima.

Rat, međutim, nije samo pitanje teritorija. On je i sukob vrijednosnih sustava: autoritarni model Rusije protiv liberalnih demokracija Zapada. Putin vjeruje da demokratska i suverena Ukrajina predstavlja prijetnju njegovom vlastitom režimu. Kako navodi Politico: [CITAT].

Unatoč snažnim sankcijama i ekonomskim gubicima, Kremlj računa na vlastitu sposobnost da izdrži pritiske duže nego Zapad. “[CITAT]” naglašava Putina u uvjerenju da će pukotine u jedinstvu zapadnih saveznika s vremenom postati očite.

Unutarnja politika jednako je važna. Rat pruža Putinu izgovor za gušenje oporbe, kontrolu medija i poticanje nacionalizma. Politico ističe: [CITAT], što pokazuje kako se rat koristi kao instrument unutarnje konsolidacije.

Na kraju, uvjeti koje Rusija postavlja za mir — uključujući teritorijalne ustupke, ograničavanje ukrajinske suverenosti i ukidanje sankcija — ostaju maksimalistički i neprihvatljivi za Kijev i Zapad. “[CITAT]” sažima nemogućnost da se postigne kompromis u kojem bi Moskva “sačuvala obraz”.

Sve to upućuje na zaključak: Putin ne vidi prekid rata kao opciju s većim koristima nego nastavak sukoba. “[CITAT]” potvrđuje da je za Kremlj rat postao način održavanja režima i dokazivanja otpornosti pred Zapadom.

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Anušić u Parizu: Nabava vojne opreme u Europi nije toliko ‘panična’ koliko se čini

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Ponovo naoružavanje zemalja članica Europske unije nije toliko ‘panično’ koliko se čini, rekao je u utorak u Parizu hrvatski ministar obrane Ivan Anušić nakon sastanka s francuskim kolegom Sebastienom Lecornuom.

U izjavi za medije, ministar je rekao da je s Lecornuom, među ostalim, razgovarao o planu ReArm Europe/Readiness 2030, obrambenom paketu koji bi u sljedeće četiri godine trebao osloboditi 800 milijardi eura za ulaganja u obranu.

“Situacija je takva da svima treba sve odmah, takav je barem dojam, ali nije to toliko panično i nema potrebe biti stalno na neki način u nekakvim fazama polupanike”, poručio je Anušić, dodajući da “imamo vremena”.

“Mi se pripremamo. Ovo je vrijeme koje je pred nama i koje moramo iskoristiti. Konkretno govorimo o protuzračnom sustavu srednjeg dometa, to je ono za što smo u ovom trenutku zainteresirani i što moramo nabavljati”, kazao je Anušić. Spomenuo je protuzračni sustav kratkog dometa koji će “do kraja godine biti u potpunosti isporučen Hrvatskoj”. “Do kraja godine planiramo potpisati (ugovor o nabavi) 30 haubica Caesar”, dodao je.

Hrvatska je prošle godine s Francuskom potpisala okvirni sporazum o zajedničkoj nabavi samohodnih haubica 155 mm Caesar.

Veliko zajedništvo za promjene i ozbiljne iskorake: Domino, Most, Hrvatski Suverenisti i BUZ predstavili kandidate za župana OBŽ i gradonačelnika Osijeka

Anušić je rekao da je s Lecornuom razgovarao i o modernizaciji i novim tehnologijama koje će naši borbeni zrakoplovi Rafalei imati u budućnosti, o protuzračnoj obrani i svemu onome što hrvatske oružane snage trebaju.

“Svakodnevno generacije borbenih zrakoplova dobivaju nove sposobnosti koje se očituju u novom, kvalitetnijem i učinkovitijem djelovanju tih borbenih zrakoplova. I o tome smo razgovarali, kad govorimo konkretno o našim Rafaleima i njihovoj modernizaciji i nadogradnji u budućnosti, koju u ovom trenutku i Francuzi rade na svojim Rafaleima”.

Ministar je u ponedjeljak u Parizu posjetio tvrtku Dassault Aviation, proizvođača borbenih zrakoplova Rafale, te najavio nastavak suradnje vezane uz njihovo opremanje, nadogradnju i naoružanje.

“Hrvatsko-francuska obrambena suradnja u stalnom je porastu od 2021. godine, a oslanja se na najveći projekt nabave 12 rabljenih višenamjenskih borbenih aviona Rafale. U svjetlu plana naoružanja Europe Hrvatska vidi daljnji prostor suradnje s Francuskom Republikom, posebno kad je riječ o zajedničkim nabavama”, objavilo je u priopćenju hrvatsko ministarstvo obrane. – Hina.

Vučić opozvao veleposlanicu Srbije u Hrvatskoj Jelenu Milić

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
SvijetVijesti

Hegseth upozorio da američka vojna prisutnost u Europi neće trajati zauvijek

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Europske zemlje moraju sada ulagati u obranu jer se ne može očekivati da će američka prisutnost na kontinentu trajati zauvijek, rekao je američki ministar obrane Pete Hegseth u petak tijekom posjeta Varšavi.

Ističući kao uzor Poljsku, koja ove godine planira potrošiti 4,7 posto BDP-a za obranu, Hegseth je ponovio zahtjev Washingtona da europski NATO saveznici preuzmu veći financijski teret za vlastitu sigurnost.

“Što će se dogoditi za pet, 10 ili 15 godina dio je veće rasprave koja odražava razinu prijetnje, stajalište Amerike, naše potrebe širom svijeta, ali, što je još važnije, sposobnost europskih zemalja da povećaju potrošnju”, rekao je Hegseth na konferenciji za novinare.

“I zato je naša poruka našim europskim saveznicima tako stroga. Sada je vrijeme za ulaganja jer ne možete pretpostavljati da će američka prisutnost trajati zauvijek.”

Na tragu svoje izjave na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu, na kojem je upozorio Europu da ne tretira Washington kao “budalu” koja je u konačnici odgovorna za europsku sigurnost, rekao je da je Washington suočen s mnogim prijetnjama, uključujući Kine.

Hegseth je u srijedu rekao da povratak Ukrajine na granice prije 2014. nije realan i da Trumpova administracija ne vidi članstvo Ukrajine u NATO-u kao dio rješenja rata protiv Rusije, što je izazvalo negodovanje u Europi.

Njegovi kritičari smatraju da je SAD time popustio Rusiji i prije početka mirovnih pregovora, ocijenivši to velikom pobjedom za ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Hegseth je u svoju obranu rekao da je time priznao realnost na terenu i ostavio vrata otvorenima za američke poteze u pregovorima koji bi se mogli smatrati ustupcima, uključujući u pitanjima kao što su američka vojna pomoć Ukrajini i američka vojna prisutnost u Europi. – Hina.

Europi nužan “mentalitet hitnosti”: Von der Layen najavila blaža fiskalna pravila radi većih investicija u obranu

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail