Govor mržnje

Odvjetnica Vesna Alaburić, specijalizirana za medijsko pravo, u Newsroomu je govorila o potezu vlasnika riječkog caffe bara Three Monkeys, Tomislava Kovačevića, koji je na Facebooku poručio članovima, simpatizerima i glasačima HDZ-a da nisu dobrodošli. Na njegovu objavu reagirao je premijer Andrej Plenković, koji je taj potez nazvao govorom mržnje i diskriminatornim. Odvjetnica Alaburić jasno kaže – premijerove optužbe nipošto nemaju uporište.

Andrej Plenković je status vlasnika kafića usporedio s progonom Židova i fašizmom. Alaburić kaže – premijer to nije smio napraviti.

“Riječki vlasnik kafića protestirao je protiv politike prema vlasnicima kafića. On iskazuje uvrijeđenost patroniziranjem vlasti koja kaže da će mjere ublažiti jer smo bili dobri i disciplinirani. Ta je izjava povrijedila mnoge od nas. On dalje komentira svoj položaj u situaciji kada ne može raditi.

Premijer je izdvojio jednu rečenicu od gotovo kartice teksta. Izvući jednu rečenicu iz tog konteksta predstavlja svojevrsnu manipulaciju, izostavlja kontekst koji pojašnjava da se ne radi ni o kakvom govoru mržnje, ni o kakvom diskriminatornom govoru nego o kritici aktualne vlasti.

Koliko god uvredljive izraze usmjerili ka vlasti, to nije govor mržnje. Onaj tko kritiku vlasti, pa i tako žestoku, izjednačava s govorom mržnje – trivijalizira govor mržnje i otupljuje osjetljivost javnosti na teme koje su stvarno sporne s aspekta govora mržnje”, kazala je Vesna Alaburić.

U pravnom smislu definicija govora mržnje su raznovrsni izrazi – riječima, crtežom, gestom, na bilo koji drugi način određenih uvredljivih, omalovažavajućih, uvredljivih tvrdnji u odnosu na pojedince ili društvene skupine, s obzirom na njihova objektivna obilježja – rasa, vjera, nacija, etničko porijeklo, seksualno opredjeljenje itd, pojašnjava odvjetnica.

“Kritika vlasti i njihovih poteza nikada ne spada u govor mržnje, čak ni kada sadrži elemente mrzilačkog govora. Mi kao građani ne moramo voljeti svoju vlast, Vladu niti državne dužnosnike i imamo pravo to izraziti, kao i mržnju prema njima, i to nije govor mržnje ni u pravnom ni politološkom značenju tog pojma. A govor mržnje velik je problem i aktualan u svim zemljama”, rekla je Alaburić.

Izjednačavanje političke satire ili provokacije s progonom naroda ili manjine je opasno, ističe.

“To je jako opasno, zbog banalizacije i trivijalizacije govora mržnje, a s druge strane dovođenje u pitanje legitimnu žestoku kritiku vlasti, koju podvođenjem pod govor mržnje svrstavate u set protupravnih oblika izražavanja koji u cijelom svijetu podliježu sankcijama”, rekla je.

Plenković nema pravne osnove za uspješan ishod postupaka protiv medija

Na pitanje novinara o pravnim instrumentima koji su na raspolaganju premijeru i HDZ-u, ona kaže:

“Nadam se iskreno da ni Vlada ni HDZ neće posegnuti ni za kakvim sredstvima pravne zaštite. To je nešto što smo viđali devedesetih, HDZ-ove tužbe protiv medija, da svi članovi Vlade tuže Davora Butkovića, glavnog urednika Globusa. Nadam se da se nećemo ponovno susretati s takvim nečim.

Preporučujem Plenkoviću da se dobro konzultira s pravnim savjetnicima, i to ne onima koji će mu govoriti ono što misle da bi on želio čuti, te da shvati da nema pravne osnove za uspješan ishod postupaka protiv medija. Važnije je da i premijer i Vlada i svi državni dužnosnici shvate da legitimna kritika vlasti može biti i žestoka, šokantna i da je oni moraju biti spremni trpjeti”, kaže Alaburić.

Ranjiva društvena skupina nikada nije vladajuća stranka

Smatra da je odlično što je Gari Cappelli rekao da će on i Oleg Butković doći u taj kafić.

“Pa neka odu i s majicama – Ja sam član HDZ-a. To bi bilo dobro. To bi bilo politički mudro”, kazala je i dodala da se ne može načuditi tome da premijer Plenković i HDZ-ovi dužnosnici na ovaj način nastupaju u odnosu na jedan Facebook status jednog građanina ove zemlje i jedan humorističko – satirički prilog portala Index.

“Ne mogu vjerovati, to je politički diletantizam. Tema govora mržnje tiče se ranjivih skupina. Zbog zaštita manjinskih skupina, ranjivih skupina, dozvoljeno je ograničavati slobodu govora. No nema dvojbe da ranjiva društvena skupina nikada nije vladajuća stranka, vlast i državni službenici”, naglašava odvjetnica.

A je li to možda diskriminatorni govor?

“Diskriminatorni govor i govor mržnje su u velikom dijelu sinonimi. Ovo nije diskriminatorni govor, niti se radi o diskriminatornom postupku. Da je u taj riječki kafić zaista zabranjen ulazak ljudima koji su članovi HDZ-a, da je to istaknuto kao pravilo ulaska, tada bi bilo osnove da govorimo o diskriminatornom postupku po osnovi političke orijentacije, jer jedan javni kafić, koji nije privatni klub, specijalizirani klub, treba biti dostupan svim građanima pod jednakim uvjetima.

No to nije slučaj. Ovaj čovjek nije zabranio dolazak nikome, samo je jednom stilskom figurom, koja je možda nespretna, rekao – ne volim ni ovu vlast, ni njegove članove, simpatizere, glasače koji su ih doveli na vlast”, zaključila je Vesna Alaburić.