hrvati

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u govoru pred Ujedinjenim narodima optužio je Hrvatsku i visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta za rušenje žalbe njegova savjetnika Slavena Kovačevića te izrazio sumnju u korupciju Europskog suda za ljudska prava u tom predmetu.

Komšić, nominalno hrvatski član Predsjedništva BiH kojega hrvatske političke stranke u toj zemlji snažno kritiziraju jer je u četiri navrata biran u državni vrh glasovima Bošnjaka, osvrnuo se s govornice UN-a na odluku Velikoga vijeća ESLJP-a koje je nedavno konačno odbilo žalbu Kovačevića tvrdeći da on nije žrtva diskriminacije kako je to tvrdio.

Komšić je uvjeren da je “jedna od zemalja”, a mediji bliski njegovoj političkoj opciji navodili su kako se radi o Hrvatskoj, “dala financijsku donaciju Europskom sudu za ljudska prava i pojavila se kasnije, u tom istom predmetu kao zainteresirana strana, što je izraz klasične političke korupcije”.

“Zato se ovdje postavlja logično pitanje – mogu li se presude međunarodnih sudova kupiti?”, rekao je Komšić.

U predmetu Slavena Kovačević protiv BiH, Republika Hrvatska se uključila u slučaj jer je utvrđeno kako on ima hrvatsko državljanstvo. Istodobno u žalbi ESLJP-u se Kovačević izjasnio kao Bosanac koji je tvrdio ne može birati političke predstavnike s određenog teritorija zemlje jer nije jedan od pripadnika konstitutivnih naroda.

Utvrđeno je međutim kako se on ranije izjašnjavao kao Hrvat na temelju čega je ranije biran u Gradsku skupštinu u Sarajevu, te da posjeduje hrvatsko državljanstvo. Komšić se međutim nije zaustavio na tvrdnjama o upletenosti Hrvatske i ESLJP-a nego je nastavio da je u “obaranju presude” aktivno sudjelovao i visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt. Komšić je naveo da je Schmidt uložio “enormna financijska sredstva iz nepoznatih izvora” u obaranje te presude.

Malo vijeće Europskog suda za ljudska prava je najprije prihvatilo, a zatim je veliko vijeće toga suda osporilo žalbu Komšićeva savjetnika Slavena Kovačevića. Komšić i najveći broj bošnjačkih stranaka zagovara ukidanje utjecaja triju konstitutivnih naroda u političkome životu zemlje, što je međutim definirano Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom te zemlje.

ESLJP je donio pet presuda kojima se inzistira na otklanjanju diskriminacije manjina i drugih građana u odnosu na tri konstitutivna naroda, no pritom se ne traži dokidanje njihovih prava.

Istup trenutačnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Komšića osudio je ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza koji je ocijenio da je nanio štetu državi BiH.

“Kad član Predsjedništva BiH u UN-u sugerira da su suci Europskog suda za ljudska prava kupljeni donacijama jer mu se ne dopada presuda Velikog vijeća ESLJP-a, to nije samo teorija urote, to je diplomatski autogol i nova zloporaba govornice za urušavanje ugleda vlastite države”, napisao je Bunoza na X profilu, piše Hina

Geneza izbora Željka Komšića i spor oko izbornog zakona

Željko Komšić je od 2006. do danas četiri puta izabran u Predsjedništvo BiH kao predstavnik hrvatskog naroda. Međutim, svaki put je dobio presudnu podršku bošnjačkih birača u Federaciji BiH, dok je među Hrvatima imao zanemariv legitimitet.

Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvu sjede po jedan predstavnik Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ideja Daytona bila je da svaki konstitutivni narod bira svog člana kolektivnog šefa države, no u praksi izborni zakon to nije osigurao. Zbog većinske bošnjačke populacije u Federaciji BiH, bošnjački birači mogu odlučivati i o hrvatskom članu Predsjedništva, što se upravo i događa u slučaju Komšića.

Hrvatske političke stranke, predvođene HDZ-om BiH, tvrde da je time narušen duh i slovo Daytona te da se Hrvatima sustavno onemogućava da biraju vlastitog predstavnika. Njihov zahtjev već godinama glasi: izmjena izbornog zakona BiH na način da Hrvati, kao jedan od tri konstitutivna naroda, sami biraju svog člana Predsjedništva, bez mogućnosti da im ga preglasavanjem izaberu Bošnjaci.

Takve izmjene tražile su i presude Ustavnog suda BiH (predmet Ljubić) koje naglašavaju načelo legitimnog političkog predstavljanja. Međutim, do sada nije postignut politički dogovor koji bi uveo mehanizme za provedbu tih presuda.

Zbog toga Željko Komšić, iako formalno nosi titulu hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nema podršku većine Hrvata u zemlji. Njegovi izbori i dalje ostaju simbol spornog izbornog sustava i neispunjenih zahtjeva Hrvata za ravnopravnošću u političkom predstavljanju.

Komšić u Predsjedništvu BiH nominalno predstavlja Hrvate, no u stvarnosti ga oni u velikoj većini ne priznaju kao svog legitimnog člana. Njegova višekratna pobjeda rezultat je većinske bošnjačke izborne podrške, što je otvorilo jedno od ključnih neriješenih pitanja u BiH – potrebu izmjene izbornog zakona kako bi se osigurala stvarna jednakopravnost konstitutivnih naroda.