Naslovnica Tags Objavi tag s "Hrvatski Sabor"
Tag:

Hrvatski Sabor

Vijesti

U Sabor stiglo rješenje o razrješenju Josipa Dabre, kandidati za njegovog nasljednika nepoznati

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

U Hrvatski je sabor u ponedjeljak iz Vlade stiglo rješenje o razrješenju Josipa Dabre dužnosti potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Rješenje o razrješenju dužnosti potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, premijer Andrej Plenković, kako se navodi, donio je na Dabrin osobni zahtjev, a stupilo je na snagu danom donošenja, odnosno 18. siječnja 2025.

Ostavku na svoje dužnosti u Vladi, Josip Dabro podnio je u noći s petka na subotu, nakon što je u medijima objavljena snimka na kojoj iz automobila ispaljuje 15 metaka iz vatrenog oružja.

”Kao odgovoran čovjek i javni dužnosnik, smatram da moja osobna situacija ne smije skretati pozornost s ključnih prioriteta Vlade i resora niti usporavati daljnje reforme koje su nužne”, napisao je Dabro na svojoj Facebook stranici.

Dabro podnio zahtjev za aktiviranjem zastupničkog mandata

Do imenovanja novog ministra/ministrice poljoprivrede tu funkciju obnaša  državni tajnik Tugomir Majdak. Ime kandidata za novog ministra još nije poznato, a dvije najveće stranke vladajuće koalicije, HDZ i Domovinski pokret, u poslijepodnevnim satima održavaju sastanke. HDZ ima Predsjendištvo, a DP konferenciju za novinare.

Nakon što se utvrdi tko će biti Dabrin nasljednik, njega će na saborskom Odboru za poljoprivredu predstaviti premijer Plenković. Kandidat za ministra zatim će morati odgovarati na pitanja saborskih zastupnika. Na plenarnoj sjednici glasat će se o novom ministru bez rasprave, a da bi bio potvrđen potrebna je natpolovična većina, odnosno najmanje 76 ruku. Odmah nakon glasanja, slijedi i prisega novog ministra. – Hina.

Dabro na razgovoru u USKOK-u

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Vijesti

Oporba rezimirala rad Sabora; Pavliček: Nastavlja se praksa prazne sabornice

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Uoči odlaska na jednomjesečnu stanku, zastupnici su u petak rezimirali rad novog saziva Sabora konstituiranog u svibnju ocijenivši ga vrlo dinamičnim zbog, naveli su iz opozicije, višemjesečne rasprave o NSATU aktivnosti, afere s ministrom Vilijem Berošem, izbora ustavnih sudaca.

“Bilo je vrlo dinamično, ne samo s aspekta da je bilo puno prijedloga o kojima smo raspravljali, a koje je opozicija nametnula kao teme, nego i, nažalost, iz razloga kontinuiranog raspadanja svih vlada Andreja Plenkovića po modelu otpadanja pojedinih ministara zbog sumnje na korupciju”, ocijenila je predsjednica Kluba Možemo! Sandra Benčić prvih sedam mjeseci novog saziva Sabora.

Rad Sabora, kako smatra, obilježio je ružan način pitanja sukoba Državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja i izbora ustavnih sudaca. “Na oba primjera pokazalo se da su se silnici još više osilili”, ustvrdila je Benčić.

Zastupnici Možemo! podsjetili su na teme kojima su se oni bavili. Većinom se, kažu, radilo o prijedlozima koji se tiču kvalitete života građana – od priuštivog stanovanja, povećanja mirovina, oporezivanja nekretninskog bogatstva, ekstra profita banaka, nedostatnih domova za starije i palijativne skrbi.

“I u ovom mandatu nam je ključna vrijednost za koju se borimo različitim zakonodavnim inicijativama, vrijednost jednakosti – ekonomske, socijalne i jednakosti pred zakonom. Bavili smo se i obranom zajedničkih dobara i resursa od nasrtaja različitih gramzivih pojedinaca i, unatoč pokušajima difamacije od strane HDZ-a, činili sve što smo mogli da Hrvatsku u međunarodnim odnosima pozicioniramo kao pouzdanog partnera za postizanje i očuvanje održivog mira”, rezimirali su iz Možemo!.

Podsjećaju da su u saborsku proceduru uputili izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji se tiče povlastice ‘6+6’ i primanja plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti, u području zdravstva izmjene Zakona o liječništvu i zdravstvenoj zaštiti, posebice nakon slučaja ginekologa iz KBC-a Osijek koji je optužen za silovanje, a koje je, podsjetila je Ivana Kekin, najavila i Vlada, ali nisu još ugledale svjetlo dana. Kekin je novoj ministrici zdravstva Ireni Hrstić uputila šest zahtjeva, a Vladu upitala gdje je zapelo sa Zakonom o igrama na sreću.

Naglasili su, između ostalog,  da su jedina parlamentarna opcija koja je tražila priznanje Palestine, kao i zabranu izvoza oružja Izraelu.

Grmoja (Most): Ponovno smo pokazali da smo najkonstruktivnija i najsnažnija oporba

Nikola Grmoja ocijenio je da se njihov Klub Mosta “ponovno pokazao kao najkonstruktivnija i najsnažnija oporba”.

“Ne samo da smo razotkrivali korupciju vladajuće  strukture, nego smo bili i konstruktivni u smislu zakonskih prijedloga”, ustvrdio je dodavši da su podnijeli najviše amandmana koji su išli u korist građana, umirovljenika, radnika.

Most se posebno bavio demografskim temama i zamjenom stanovništva koja se, kaže Grmoja, trenutno događa u Hrvatskoj, kao i problemom ilegalnih migranata.

“Sve inicijative iz oporbe u kojima se iskazuje nezadovoljstvo radom Vlade smo podržali, a one koje su svjetonazorskog tipa, ne možemo se svrstati na istu poziciju s Možemo! i SDP-om”, rekao je Grmoja komentirajući (ne)jedinstvo oporbe.

Najavili su kako će se u narednom periodu baviti onemogućavanjem promjene spola maloljetnika.

Jakšić (SDP): Pokrenuli smo nove politike i novi način funkcioniranja

Rad Sabora i svog Kluba u kontekstu novog predsjednika stranke Siniše Hajdaša Dončića u ovom sazivu, SDP-ov Mišel Jakšić ocjenjuje dobrim.

“Imamo novo vodstvo, novi Klub, pokrenuli smo nove politike i novi način funkcioniranja, vidi se to kroz rejting stranke i našeg predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića koji će pobijediti na izborima, ali, najvažnije, po reakcijama građana na teme koje SDP u Saboru otvorio”, izjavio je.

Zalagali su se i predlagali novi način indeksiranja mirovina, oporezivanja ekstra profita stranih trgovačkih lanaca, banaka, telekomunikacijskih operatora, naveo je Jakšić, podsjetivši i na nedavnu inicijativu SDP-a za opozivom Vlade, koja u Saboru nije imala većinu.

“Tražili smo opoziv zbog sloma u zdravstvu jer je Vili Beroš pod pokroviteljstvom HDZ-a i Plenkovića trpao pare naših pacijenata u privatne džepove i džepove mafije”, rekao je.

Pavliček (Suverenisti): Ista praksa prazne sabornice

Marijan Pavliček (Klub DOMiNO-a i Hrvatskih suverenista) ocijenio je da se nastavlja ista praksa dijela zastupnika koji samo vrijeđaju, što, smatra, baca ljagu na rad cijelog Sabora.

Po starome je ostala i prazna sabornica, dodao je.  “Nas 15 posto redovito dolazi na posao, ostalih 85 posto se pojave jednom u dva tjedna, a svi dobivamo iste plaće”, rekao je Pavliček. Ne sviđa mu se u novom Saboru, na novoj lokaciji na Črnomercu, što su u sabornici tijekom sjednice previše udaljeni jedni od drugih.

Karakteristika jesenskog zasjedanja Sabora bila je da je premijer Plenković bio taj koji je kreirao način funkcioniranja Parlamenta, ocijenila je zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš.

“Poslao je namjerno temu NSATU u Sabor, mjesecima smo imali raspravu o tome i onda odjedanput NSATU ne zanima nikoga. Nije krio ni činjenicu da namjerno nije htio da idu pregovori oko izbora ustavnih sudaca”, ustvrdila je Mrak Taritaš.

I nezavisni Nino Raspudić navodi višemjesečnu raspravu o NSATU aktivnosti slanja naših časnika u Njemačku kao potpora Ukrajini, kao onu koja je obilježila rad Sabora posljednjih mjeseci.

“Dezinformirala se javnost i s jedne i s druge strane u funkciji predsjedničkih izbora, a sad se o tome niti ne glasa. A ono što je obilježilo ovu zadnju fazu rada je ova jeziva afera Beroš u kojoj je ministar zdravstva završio izravno u zatvoru. Ja se pitam u kojoj to zreloj demokratskoj državi ne bi došlo do pada Vlade i raspisivanja novih izbora, međutim, vladajući su to prebrodili kao da se ništa nije dogodilo”, izjavio je Raspudić.

Zastupnici su nakon današnjeg glasanja napustili Sabor, koji nastavlja zasjedanje 15. siječnja. – Hina.

Hrvatski sabor donio novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Vijesti

Zadnji dan jesenskog zasjedanja Sabora: Izglasane izmjene šest poreznih zakona i Zakon o tržištu rada

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Hrvatski sabor u petak je izglasao izmjene šest poreznih zakona, koje na snagu stupaju 1. siječnja, kojima se uvodi porez na nekretnine, propisuju novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu, novi rasponi stopa poreza na dohodak, povećava osnovni osobni odbitak i prag za ulazak u sustav PDV-a.

Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima, zatim poreza na dohodak, doprinosa, poreza na dodanu vrijednost (PDV), Općeg poreznog zakona te Zakona o Poreznoj upravi.

Dosadašnji porez na kuće za odmor zamjenjuje se porezom na nekretnine. Taj porez iznosit će od 0,6 do osam eura po metru četvornom, pri čemu postaje obavezan za lokalne jedinice i one same mogu određivati visinu tog poreza.

Obveznikom poreza na nekretnine postaje i država.

Općini i gradu na čijem se teritoriju nekretnina nalazi pripast će 80, a županiji 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.

Porez na nekretnine neće plaćati vlasnici za one nekretnine koje koriste za stalno stanovanje (za prvu nekretninu), za nekretninu u kojoj živi netko iz obitelji kao ni za one koje su u dugotrajnom najmu (najmanje 10 mjeseci u godini ).

Od poreza će biti oslobođene i derutne, neuseljive nekretnine, a oslobođenje će se moći dobiti i prema socijalnim razlozima.

Oslobođenja plaćanja novog poreza na nekretnine bit će i „domaćini”, osobe koje malo turističko iznajmljivanje imaju kao dodatnu djelatnost u objektu u kojem imaju prijavljenu i vlastitu adresu stanovanja.

Baza za naplatu novog poreza bit će evidencije po kojima se obračunava i plaća komunalna naknada.

Također, novim poreznim izmjenama propisuju se i novi rasponi za utvrđivanje paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta turistima.

Sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donositi odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u propisanim granicama. Taj će raspon iznositi između 100 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 70 do 200, trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak propisuju se novi rasponi više i niže stope godišnjeg poreza na dohodak. Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto.

Kod viših stopa poreza, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.

Oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak od plaće na pet godina bit će hrvatski državljani koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.

Povećava se i osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, a u skladu s time, povećavaju se i iznosi osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost. Prag za primjenu više stope poreza na dohodak povećava se s 50.400 na 60.000 eura.

Kada je riječ o doprinosima, poslodavcima se ukida oslobođenje od plaćanja doprinosa u trajanju do pet godina za zdravstveno osiguranje zaposlenika koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina života. Jednogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa primjenjivat će se samo na radnike koji prvi put ulaze u svijet rada, odnosno dobivaju svoj prvi radni odnos.

U sklopu izmjena Zakona o PDV-u, za poduzetnike se predlaže podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja s 40.000 na 50.000 eura.

Uoči glasovanja o paketu poreznih zakona, oporba je ponovila svoje protivljenje uvođenju poreza na nekretnine.

Miro Bulj (Most) ponovio je da ga neće uvoditi u Sinju makar ga zatvorili, dok je nezavisna Marija Selak Raspudić pozvala na porezno rasterećenje i bacanje predloženog u smeće.

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je da je riječ o pljački hrvatskih građana, a Marina Živkovića (Možemo!) da neće riješiti problem priuštivog stanovanja.

Povećava se novčana naknada za nezaposlenost nakon 90-og dana

Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o tržištu rada prema kojima se naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže s 30 na 35 posto osnovice.

Uz to, tim zakonskim izmjenama strani radnici s radnom dozvolom koji prekinu radni odnos moći će se upisati u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i imat će pravo na naknadu za nezaposlenost. Nakon što im istekne dozvola privremenog boravka, stranci više neće imati pravo na naknadu.

Novina je i da se za mlade smanjuje potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu na šest mjeseci u dvije godine kako bi ostvarili pravo na naknadu, te učenička satnica izjednačava s onom studentskom.

Osim toga, nezaposleni uključeni u obrazovanje moći će koristiti naknadu za nezaposlene ako im je ona povoljnija od naknade za sudjelovanje u obrazovanju koju nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Također naknada za nezaposlene neće se smanjivati zbog inkluzivnog dodatka.

Sabor je jednoglasno donio izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojim se naše zakonodavstvo usklađuje s EU direktivom prema kojoj se adekvatnim iznosom minimalne plaće koja se smatra primjerenom smatra iznos od najmanje 50 posto bruto prosječne plaće odnosno 60 posto bruto medijalne plaće u državi članici. Uvode se i dva nova kriterija, produktivnost i bolje definiranje kupovne moći, koja se uzimaju u obzir pri definiranju minimalne plaće.

Jednoglasno su izglasane i izmjene Zakona o vanjskim poslovima prema kojima će hrvatski građani koji u inozemstvu izgube putovnicu, bude im ukradena ili uništena moći pomoć i izdavanje privremene putne isprave tražiti i u zemljama bez hrvatskog konzularnog predstavništva, odnosno u diplomatskim predstavništvima neke druge članice EU. Izdavanje privremene putne isprave EU na taj način počet će od prosinca 2025.

Potporu su dobile i izmjene Zakona o poljoprivredi kojima se propisuju načela postupanja Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi u slučaju sumnje na prijevaru primatelja potpora iz europskih fondova.

Parlament je izmijenio tri zakona iz područja financija, o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, o alternativnim investicijskim fondovima i o osiguranju, kojima se osigurava digitalna i operativna otpornost za financijski sektor.

S EU direktivom usklađen je Zakon o državnoj potpori za istraživačko- razvojne projekte kojima je cilj povećanje broja poduzetnika i ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj,  te prihvaćena dva izvješća za 2023., o provedbi Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i o radu Vijeća i Agencije za elektroničke medije. – Hina.

Oporba rezimirala rad Sabora; Pavliček: Nastavlja se praksa prazne sabornice

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Vijesti

U Saboru izglasana Deklaracija o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Hrvatski sabor donio je u petak Deklaraciju o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi te pritom pozvao na kontinuirano poduzimanje mjera nužnih za očuvanje realne vrijednosti mirovina jer starije osobe imaju pravo na dostojanstvo u svim aspektima života.

Deklaraciju su inicirali klubovi saborske većine, a na glasovanju je dobila podršku 93 zastupnika, dok su 34 bila suzdržana. Deklaracijom, koja ima 38 točaka, Sabor poziva na poštivanje ljudskih prava i zaštitu osoba starije životne dobi od svakog oblika zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije.

Naglašava važnost poduzimanja mjera za osiguranje njihovog institucionalnog smještaja pod jednakim uvjetima te omogućivanje  sufinanciranja smještaja u privatnim ustanovama na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kada se nužni smještaj ne može osigurati u javnim ustanovama.

Ističe i kako je važno osigurati mjere, poput jednokratne novčane naknade, pomoći u naravi i druge pomoći koje pridonose sprječavanju siromaštva i ublažavanju njihovih posljedica. Podupire mjere aktivne politike zapošljavanja umirovljenika, poziva poslodavce da starije radnike zadržavaju kao savjetnike ili mentore.

Sabor je ministarstvo nadležno za mirovinski sustav zadužio da ga svake dvije godine izvijesti o provedbi Deklaracije.

O misiji NSAT glasovat će se kad se steknu uvjeti 

“Glasovat ćemo kad se steknu uvjeti”, odgovorio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković na konstataciju SDP-ova Arsena Bauka da Sabor još nije glasovao o odluci o sudjelovanju pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSAT).

Sabor je 22. listopada raspravio o toj odluci, koliko mi je poznato, Vlada nije povukla taj prijedlog, vi ga niste stavili na glasovanje, rekao je Bauk i ponudio “mi možemo doći sutra, pa vidite“.

“Ako volite radne subote, slobodno dođite“, uzvratio mu je Jandroković i dodao kako će se o odluci glasovati kad se steknu uvjeti.

O zakonu koji predviđa ustrojavanje Središnjeg registra stanovništva, glasovat će se na idućoj sjednici. Od klubova zastupnika većine dobio sam informaciju da još traju završne konzultacije, rekao je Jandroković.

Panika u partiji zbog slučaja ECMO: Optužuju Turudića da se služi političkim progonom

Ježić i Glibo zamjenice pravobranitelja za OSI

Sabor je jednoglasno, zamjenicama pravobranitelja za osobe s invaliditetom imenovao socijalnu radnicu Anicu Ježić i diplomiranu novinarku Gordanu Glibo.

Obje su danas prisegnule da će se u svom radu držati Ustava i zakona, te da će svoju dužnost obnašati časno, pravično, nepristrano i u najboljem interesu osoba s invaliditetom. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegovi zamjenici dužnosnici su, imenuju se na osam godina i mogu biti ponovno imenovani.

Članicom Vijeća za elektroničke medije, na razdoblje od pet godina imenovao je Jasnu Vaniček Fila, a razriješio Katju Kušec, kojoj je mandat istekao.

Vijeće, koje je regulatorno tijelo u području elektroničkih medija ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik Vijeća. Za člana Vijeća za vode, iz reda zastupnika, imenovao je Ivicu Kukavicu (DP), umjesto Frane Tokića.

Predsjednik Sabora svim je zastupnicima čestitao Božić i Novu godinu, a u ime svih zastupnika istu je čestitku uputio svim Hrvaticama i Hrvatima širom svijeta i građanima Hrvatske. Neka ih čuva dragi Bog, rekao je Jandroković. – Hina.

Selak Raspudić: Kekin me pokušava uvući u političko blato, neću se spuštati na tu razinu

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Vijesti

Hrvatski sabor donio novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Hrvatski sabor donio je u petak većinom glasova Zakon o upravljanju i održavanju zgrada prema kojem će vlasnici koji stanove daju u kratkoročni najam trebati pribaviti suglasnost dvije trećine suvlasnika.

Takvu suglasnost, uključujući suglasnost neposrednih susjeda, morat će tražiti i neke tihe djelatnosti koje stvaraju buku, kao i oni koji iznajmljuju stanove za više osoba (petorici ili više punoljetnih, a rodbinski nepovezanih osoba). Vlasnici koji već stanove daju u kratkoročni najam, u roku od pet godina, odnosno do 31. prosinca 2029., moraju ishoditi tu suglasnost.

Zakonom se želi pridonijeti kvaliteti stanovanja, prije svega u višestambenim zgradama. Definira se uloga upravitelja, uloga predstavnika suvlasnika, te precizno nabraja što su zajednički dijelovi zgrade. Uređuje se i minimalni iznos i način plaćanja zajedničke pričuve te prava, obveze i odgovornosti suvlasnika. Pritom se daje mogućnost naplate više pričuve suvlasnicima koji krše kućni red.

Također smanjuje se potrebna većina suvlasnika za donošenje odluka, za hitne popravke (npr. puknuće cijevi) nema obveze prikupljanja suglasnosti, za nužne popravke (npr. sanacija krova) potrebna je suglasnost jedne trećine suvlasnika, za redovnu upravu (odabir predstavnika, upravitelja, odluka o ugradnji dizala) više od 50 posto, a za investicijsko održavanje (velika ulaganja u zgradu) suglasnost 80 posto suvlasnika.

Uvode se i novčane kazne za izvođenje građevinskih radova koji narušavaju statiku zgrade te za zatvaranje balkona i ugradnju uređaja na uličnu fasadu zgrade, kao i kazne za nemarne upravitelje, suvlasnike i predstavnike suvlasnika. Za upravitelje prekršajne kazne iznose od 700 eura do 5.500 eura, a za suvlasnike od 400 eura do 10.000 eura. Za izvođače nezakonitih radova (zatvaranje balkona, ugradnja klima na ulična pročelja i slično) prekršajne kazne iznose od 5.500 eura do 10.000 eura.

Uvodi se i pojam zajednice suvlasnika s pravnom osobnosti i vlastitim OIB-om što će znatno ubrzati upravne i sudske postupke te olakšati zgradama apliciranje za fondove (obnove fasada, energetske obnove, ugradnja solarnih elektrana i dizalica topline na zgradu).

Osim toga, zakon uvodi mogućnost ugradnje liftova i obnove fasada u zaštićenim cjelinama uz poticaj države od 33 posto i mogućnost da u subvenciji sudjeluje i lokalna samouprava. U tu svrhu Vlada će donijeti posebne programe i osigurati sredstva.

Kako bi se uskladio s promjenama vezanim uz prikupljanje suglasnosti suvlasnika izmijenjen je Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti budući da se ta obveza odnosi i na najam stanova u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost. Osim toga, izmjenama tog zakona uveden je uži pojam domaćina, definiran kao iznajmljivač koji ima prijavljeno prebivalište na području lokalne jedinice gdje se nalazi objekt u kojem pruža usluge smještaja u domaćinstvu u sobi, apartmanu ili kući za odmor.

Prihvaćenjem amandmana Ivana Dabe (HDZ) domaćinom će se definirati i iznajmljivači koji imaju prijavljeno prebivalište na otoku Pagu, neovisno kojoj od dviju županija, na koje je otok podijeljen, pripadaju.

Također rok za istek privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga produžuje se najdulje do 31. prosinca 2026., pri čemu se od 1. siječnja 2025. više neće moći podnositi novi zahtjevi za izdavanjem privremenih rješenja.

Izmijenjen je i Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kojim se propisuju postupak katastarske izmjere, osigurava zakonito obavještavanje, pozivanje i sudjelovanje svih osoba koje sudjeluju ili imaju interes sudjelovati u postupku katastarske izmjere i uređuje dostava pismena u postupcima katastarske izmjere i izrade geodetskih elaborata. – Hina.

Oporba rezimirala rad Sabora; Pavliček: Nastavlja se praksa prazne sabornice

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Vijesti

Sabor: Međusobne prozivke HDZ-a i SDP-a zbog kašnjenja izbora ustavnih sudaca, Đujić: “Dobro je da je premijer otišao u Banju Luku”

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Saborski SDP i HDZ u subotu su se, do samog izbora deset ustavnih sudaca, prozivali zbog kašnjenja u njihovu izboru, a SDP-ov Saša Đujić ustvrdio je kako suci ni u subotu ne bi bili izabrani da je premijer ostao rješavati taj problem, umjesto da je otišao u Banju Luku.

„Dobro je da je premijer otišao u Banju Luku, da nije ovdje ostao rješavati problem, da je ostavio vas, jer u suprotnom, vjerojatno danas ne bi imali popunjen Ustavni sud“, rekao je Đujić predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću, spominjući neke premijerove izjave koje, drži, nisu išle u prilog izboru.

Jandrokovića njegova pohvala nije dojmila. „Ne znam kako vi (u SDP-u) funkcionirate, ali mi u HDZ-u se dogovaramo, ne bi se ništa dogodilo da se nismo dogovorili, te vaše igrice su lagane za pročitati“, odgovorio je SDP-ovu zastupniku.

Đujiću je poručio kako on najbolje zna kako je došlo do dogovora, pa se neki njegovi “sada hvale da su zaslužniji nego ste vi“. „Bila je to moja dužnost, pa ako me se sjete, ako ne, ništa“, rekao je Đujić koji je ustrajao da je HDZ taj koji je odugovlačio proces izbora.

SDP se postavio kao odgovorna stranka, tako će se postavljati i ubuduće i sprječavati samovolju HDZ-a i politiku ‘možemo što hoćemo’, kazao je SDP-ov zastupnik.

Krunoslav Katičić (HDZ) mu uzvraća kako je upravo HDZ, a ne SDP, postupio odgovorno. „Pokušavam pronaći objašnjenje za ovaj nerazuman čin od jučer, zašto se o ustavnim sucima nije moglo jučer glasovati, a može 12 sati kasnije“, upitao se Katičić.

Đujić tumači kako spor oko termina nije nebitan. „Morali smo na tome inzistirati kako bi pokazali da se HDZ ne može voditi politikom ‘mogu što hoću’, i da će u bilo kojoj situaciji, kad ponovno pokuša krenuti u taj okvir, tu biti SDP koji će ga zaustaviti“, izjavio je.

„Kad je natpolovična većina, nećete nas zaustaviti, kad je dvotrećinska tada ćete nas zaustaviti“, kroz smijeh mu je rekao Jandroković.

Oporba: Promijeniti pravila u izboru ustavnih sudaca

Dalija Orešković (DOSIP) izrazila je nadu da je ovo posljednji put da se ustani suci biraju na ovakav način. Pozvala je da se prije slijedećeg izbora promijene pravila, definiraju jasni kriteriji, a najvažniji bi, kaže, morali biti da stranačka iskaznica nije prednost i nagrada za isluženi rad.

I Dario Zurovec (Klub NZ) apelira da se cijeli izbor sudaca u budućnosti promijeni i da se najviše vrednuje stručnost, a ne podobnost. Ustavni sud bi trebao biti neovisan i nepristran, a u ovdje postoji bojazan da će biti sve samo ne takav, kazao je. Priznao je da među desetero ustavnih sudaca ima stručnih ljudi, ali se zapitao kako nešto može biti neovisno ako ga na ovakav način imenuje politika.

I Urša Raukar Gamulin (Možemo) proziva HDZ za vremensku stisku u izboru sudaca, kaže da su na završnoj listi i kandidati koji su daleko od vrijednosti njene stranke, ali da zadovoljavaju bazične kriterije, pa će glasovati za njih, ali neće za suca Antu Galića, kojemu, poručuje, nije mjesto u Ustavnom sudu.

Selak Raspudić: Glas za Primorca je glas za Milanovića

Hrvatski sabor u subotu je izabrao deset ustavnih sudaca i tako spriječio ozbiljniju ustavnu krizu, naime, noćas u ponoć istekao je i produljeni šestomjesečni mandat za 10 od ukupno 13 sudaca Ustavnoga suda, pa je Hrvatska, nakratko, ostala bez toga Suda.

Na osmogodišnji mandat, Sabor je u pojedinačnom i javnom glasovanju izabrao Antu Galića (dobio 115 glasova za, 10 protiv), Andreja Abramovića (125 za), Miroslava Šumanovića (119 za, četiri suzdržana), Lovorku Kušan (125 za), Rajka Mlinarića (120 za, četiri suzdržana), Biljanu Kostadinov (123 za), Dražena Bošnjakovića (121 za, jedan suzdržan, tri protiv), Sanju Bezbradicu Jelavić (125 za), Franu Staničića (125 za) i Mašu Marochini Zrinski (122 za, dva suzdržana, jedan protiv).

Novi ustavni suci poslijepodne će položiti svečanu prisegu pred predsjednikom Republike, a to znači da već od početka idućeg radnog tjedna mogu obavljati svoje dužnosti. – Hina.

Novoizabrani suci Ustavnog suda prisegnuli na Pantovčaku; Abramović: “Čast nam je ukazana i na časti se zahvaljujemo”

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Hrvatski sabor potvrdio nove ustavne suce, slijedi svečana prisega na Pantovčaku

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Hrvatski sabor u subotu je izabrao deset ustavnih sudaca i tako spriječio ozbiljniju ustavnu krizu, naime, noćas u ponoć istekao je i produljeni šestomjesečni mandat za 10 od ukupno 13 sudaca Ustavnoga suda, pa je Hrvatska, nakratko, ostala bez toga Suda.

Na osmogodišnji mandat, Sabor je u pojedinačnom i javnom glasovanju izabrao Antu Galića (dobio 115 glasova za, 10 protiv), Andreja Abramovića (125 za), Miroslava Šumanovića (119 za, četiri suzdržana), Lovorku Kušan (125 za), Rajka Mlinarića (120 za, četiri suzdržana), Biljanu Kostadinov (123 za), Dražena Bošnjakovića (121 za, jedan suzdržan, tri protiv), Sanju Bezbradicu Jelavić (125 za), Franu Staničića (125 za) i Mašu Marochini Zrinski (122 za, dva suzdržana, jedan protiv).

Novi ustavni suci već bi danas trebali položiti svečanu prisegu pred predsjednikom Republike, a to znači da već od početka idućeg radnog tjedna mogu obavljati svoje dužnosti.

Izbor ustavnih sudaca, unatoč navedenim rokovima, Sabor je s petka prebacio na subotu, nakon kompromisa između HDZ-a i SDP-a, bez kojega se suci ne mogu izabrati, jer je za njihov izbor potrebna dvotrećinska većina, tj. 101 zastupnički glas.

Naime, nakon što je SDP ustrajao da ne želi isti dan sudjelovati u biranju sudaca i pokušaju rušenja, odnosno izglasavanju nepovjerenja, premijeru Andreju Plenkoviću, HDZ je pristao odgoditi glasovanje o sucima, svjestan da se radi o „prevažnom pitanju“.

„Važno je očuvati Ustavni sud jer su pred nama predsjednički izbori u kojima taj Sud ima svoju ulogu i kada mi ne bi donijeli odluku o izboru ustavnih sudaca, cijeli taj proces bio bi upitno legalan. To smo željeli pod svaku cijenu izbjeći”, kazao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

I dok je HDZ svu političku odgovornost za neizbor ustavnih sudaca na vrijeme adresirao isključivo na SDP, iz te su stranke imali drugačiji pogled na nastalu situaciju.

Selak Raspudić: Glasovanje je odgođeno iako su se unaprijed dogovorili, živimo u zarobljenoj državi

SDP-ov zastupnik i predsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić izjavio je kako je izbor ustavnih sudaca „do zadnjeg trenutka namjerno sabotiran“, očito aludirajući na HDZ.

Još lani, 23. prosinca, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović uputio je poziv da se krene s izborom sudaca, podsjetio je  Hajdaš Dončić i naglasio kako je SDP za taj proces bio spreman osam-devet mjeseci. – Hina.

VIDEO/ Branka Lozo: U Hrvatskoj je prisutan komunistički duh koji razara hrvatsko hrvatstvo!

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Vijesti

Na dnevnom redu sjednice Sabora izmjene Zakona o gradnji, građevinskoj inspekciji i o komunalnom gospodarstvu

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Hrvatski sabor u četvrtak će raspravljati o izmjenama zakona o gradnji, o građevinskoj inspekciji i o komunalnom gospodarstvu, koje su usmjerene na suzbijanje bespravne gradnje i na korištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Izmjenama zakona o građevinskoj inspekciji i o komunalnom gospodarstvu želi se pridonijeti daljnjem suzbijanju ilegalne gradnje na način da se određene ovlasti spuštaju na razinu lokalne samouprave, odnosno njihove odjele za komunalne poslove i komunalne redare.

Komunalnom redaru daje se ovlast da rješenjem naredi investitoru, odnosno vlasniku i/ili izvođaču obustavu građenja zgrade ako gradi bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, odnosno bez glavnog projekta.

“Za bespravnu gradnju, osim pravne osobe, odgovorna je i osoba u pravnoj osobi”, istaknuo je resorni ministar Branko Bačić.

Propisani su maksimalni iznosi komunalnih naknada koje općine i gradovi mogu propisati hotelima, turističkom naselju, kampu i golf igralištima, te obveza tim jedinicama da Ministarstvu financija dostavljaju redovna statistička izvješća o naplati komunalne naknade.

I dok se dva navedena zakona mijenjaju u redovitoj proceduri, Zakon o gradnji mijenja se u hitnoj, i to zbog provedbe mjera iz NPOO-a u odnosu na treći akcijski plan za liberalizacijom tržišta.

“Tim izmjenama želimo utvrditi do kraja godine kako se ukidaju ovlaštenja pravnim osobama za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada. To ovlaštenje spuštamo i propisujemo na fizičke osobe koji će biti utvrđeni kao certifikatori u složenim tehničkim sustavima. Također, uvodi se pojam glavnog energetskog certifikatora“, izjavio je ministar Bačić.

Sabor će u četvrtak raspraviti i izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje trebaju omogućiti sigurno i nesmetano sudjelovanje u prometu automatiziranih vozila, odnosno robotaksija.

Takva će vozila moći prometovati samo na ograničenom odobrenom testnom području pod propisanim uvjetima kako ne bi predstavljala povećanu opasnost za druge sudionike u prometu. Morat će biti vidljivo obilježeno natpisima, da se radi o toj vrsti vozila.

Sudionici u prometu neće smjeti ometati robotaksije u cestovnom prometu, u suprotnom, mogli bi dobiti novčanu kaznu od 1.000 do 5.000 eura. – Hina.

Turudić: Uskok nije trebao obavijestiti EPPO o svojim postupcima u istrazi Beroševa slučaja

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Vijesti

Pitanje efikasnosti korištenja EU fondova: Vladajući se hvale uspjehom u povučenim sredstvima, oporba ističe probleme u sustavu i traži jače mehanizme nadzora

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Gleda li se bilanca hrvatskih uplata u europski proračun i uplata iz europskog u hrvatski proračun, Hrvatska je u plusu od 16,36 milijardi eura, rekao je u četvrtak državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić.

Potvrdio je time navode Daria Hrebaka (HSLS) kako je Hrvatska od svog članstva u EU do konca 2023. godine puno više povukla iz fonda EU, nego je u njega uplatila.

To je gotovo četiri puta više povučenih sredstava, što je dobra pouka euroskepticima, rekao je Hrebak u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondova EU koje su, objasnio je Mikulić, tehničke prirode, odnose se na usklađivanje terminologije.

Potvrdio je navode Sanje Radolović (SDP) da u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova nedostaje ljudi, ali da se radi na njegovu jačanju. Administrativni kapaciteti zadovoljavaju 75 posto potreba, no sustav upravljanja i kontrole EU fondova svake se godine jača, u njemu je 2021. bilo oko 2.000 zaposlenih, danas ih je nešto više od 2.500, naveo je državni tajnik.

Radolović kaže da su ti ljudi slabo plaćeni, da referenti koji vode milijunske projekte rade za tisuću eura, pa nakon iskustva odlaze u konzultantske tvrtke za dvostruke plaće.

Oporba: Brojne su afere i malverzacije europskim sredstvima 

Oporba problematizira brojne afere i malverzacije europskim sredstvima, zaziva jače mehanizme nadzora.

Ante Kujundžić (Most) pita bi li rješenje bio centralizirani i neovisni nadzorni ured koji bi imao izravan pristup svim podacima, projektima,  troškovima, a koji bi omogućio neposrednu kontrolu nad projektima?

Državni tajnik odgovara kako Hrvatska već ima mrežu u kojoj je nekoliko ministarstava, a koja direktno sudjeluje sa OLAFOM. Točno je da imamo sve više prijava nepravilnosti, ali svaka nepravilnost ne znači da se nužno radi o prijevari, a ako je o tome riječ, za to postoje odredbe Kaznenog zakona i kazne, kaže Mikulić.

Nataša Tramišak (HDZ) navodi kako je u prethodnom razdoblju, do kraja 2023., otkriveno 777 nepravilnosti, a da su to odradile državne institucije i tijela u sustavu. To znači da je dio koji se odnosi na kaznena djela bio zaustavljen, tumači zastupnica.

Surađujemo sa svim tijelima pa i sa njom, naše ministarstvo sve traženo isporuči, odgovorio je državni tajnik Marijani Puljak (Centar) koja je navela kako je glavna europska tužiteljica za nedavnog boravka u Hrvatskoj izrazila zabrinutost zbog nedostataka izravnog pristupa određenim bazama podataka, računima, nekretninama. Većina tih podataka su i javni podaci, dodao je.

Naglasio je i da u novoj financijskoj perspektivi više nema poziva sa tzv. najbržim prstom te odbacio oporbene tvrdnje da imamo malu iskorištenost EU fondova. Naglasio je da je Hrvatska prvu financijsku perspektivu iskoristila “u sto postotnom iznosu“.

Resorno ministarstvo je u prošlom financijskom razdoblju uspostavilo sustav, ojačalo kapacitete i pripremilo se za drugu financijsku perspektivu koja nam nudi značajno više sredstava, pozivi se objavljuju i idemo pozitivnom dinamikom, poručio je državni tajnik. – Hina.

Od povratka Donalda Trumpa u Bijelu Kuću mogla bi imati velike koristi i Hrvatska, ali najviše Hrvati u Bosni i Hercegovini

 

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

U Saboru izglasan rebalans državnog proračuna: Poznate su uštede i preraspodjele po ministarstvima, dok u oporbi negoduju: Nije prihvaćen ni jedan od 127 amandmana

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Hrvatski sabor u petak je uz 81 glas za, 50 protiv i dva suzdržana donio rebalans državnog proračuna za ovu godinu kojim će se njegovi prihodi, u odnosu na izvorni proračun, povećati za 1,8 milijardi eura, a rashodi za 976 milijuna eura tj. na 30,3 milijardi, odnosno na 33,6 milijarde eura.

Rebalans je rađen na temelju revidiranih projekcija rasta BDP-a u ovoj godini od 3,6 posto, stopi inflacije od tri posto, prognozi rasta zaposlenosti od tri posto, te projiciranom rastu bruto plaća od 14,7 posto.

Kad je riječ o značajnijim komponentama prihoda, očekuje se povećanje prihoda od poreza, koji bi trebali iznositi 17,25 milijardi eura, što je oko milijardu eura više u odnosu na izvorni plan. Prihodi od doprinosa projicirani su u visini pet milijardi eura, oni od imovine 600 milijuna eura, a ostali prihodi 7,5 milijardi eura.

Najveća stavka u kontekstu rashoda, odnosi se na nadoknadu za troškove energije na temelju mjera Vlade (604 milijuna eura), a slijede rashodi za zaposlene (574 milijuna), dok će se za sanaciju šteta od potresa izdvojiti dodatnih 178 milijuna eura, a za socijalne pomoći i naknade 154 milijuna eura. Tu su i demografske mjere s 38 milijuna eura, što uključuje novčana sredstva za dodatni rodiljni dopust te za fiskalnu održivost dječjih vrtića.

Ukupne uštede i preraspodjele po ministarstvima iznosile su 1,06 milijardi eura, a po uštedama prednjače ministarstva rada (s 288 milijuna eura), financija (257 milijuna) prostornog uređenja (82 milijuna), gospodarstva sa 70 milijuna eura itd. Uz rebalans, Sabor je donio i izmjene Zakona o izvršavanju državnog proračuna te polugodišnji izvještaj o izvršenju državnoga proračuna za 2024.

Uoči glasovanja, oporba je negodovala što nije prihvaćen ni jedan od 127 oporbenih amandmana na rebalans. Nije prihvaćena ni jedna demografska mjera koju smo predložili, ni jedan amandman, nije prihvaćen ni amandman za izgradnju sportskih dvorana u Vukovaru, kazao je Marijan Pavliček (Suverenisti).

Prihodi su veći 1,8 milijardu eura, od čega, upitao je Miro Bulj (Most) ustvrdivši da su ispražnjeni džepovi građana.

Boris Lalovac (SDP) tvrdi da u rebalansu proračuna novaca za povećane mirovine ima, a da je najžalosnije što se taj novac od umirovljenika, za usklađivanje s plaćama, umanjuje da bi se dalo HEP-u. “A HEP-u dajemo preko pola milijarde eura da nitko nije vidio ni jedan račun”, rekao je. – Hina.

Dabro pomaže stočarima, od 01. studenog diže im cijenu veterinarskih usluga

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Novije objave
Starije objave