Francuska se u utorak prisjeća smrtonosnog napada džihadista prije deset godina na satirični tjednik Charlie Hebdo, koji još uvijek glasno brani slobodu izražavanja.
Njemačka dijeli “bol naših francuskih prijatelja”, naglasio je kancelar Olaf Scholz u utorak na društvenoj mreži X dodajući da je taj barbarski napad bio napad “na naše zajedničke vrijednosti slobode i demokracije” i da to “nikada nećemo prihvatiti”.
Nakon dva dana potrage, napadače, braću Kouachi, Francuze alžirskog podrijetla koji su se zakleli na vjernost Al Kaidi, ubio je elitni tim žandarmerije, u tiskari u pariškoj regiji gdje su se našli odsječeni.
Satirične arhističke i antiklerikalne novine Charlie Hebdo na meti su prijetnji džihadista od objavljivanja karikatura proroka Muhameda 2006. godine.
Francusku je 2015. godine pogodio niz napada, od napada na poznati satirični tjednik do onih na dvoranu Bataclan, pariške terase i Stade de France 13. studenoga ove mračne godine.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u ponedjeljak na nastavak borbe protiv terorizma bez “predaha”. Naglasio je da je rizik “i dalje značajan u našim društvima”, što “implicira da nema opuštanja i smanjenja kolektivnog opreza”.
Globalna emocija
Napad na redakciju lista Charlie Hebdo, u kojem je ubijeno 12 ljudi, izazvao je emocije diljem svijeta i iznjedrio slogan podrške koji je ostao poznat: “Je suis Charlie” (Ja sam Charlie).
Dana 11. siječnja 2015. demonstracije su okupile gotovo 4 milijuna ljudi diljem Francuske, s brojnim šefovima država i vlada u pariškoj povorci.
Komemoracije u utorak bit će “kao i svake godine” u znaku “sabranosti, u skladu sa željama obitelji”, navela je pariška gradska vijećnica. Gradonačelnica Anne Hidalgo “odat će počast žrtvama” u nazočnosti predsjednika Macrona i nekoliko ministara, najavljeno je. Komemoracije će započeti u 11.30 sati u ulici Nicolas-Appert u 11. arondismanu, gdje je 2015. godine imao svoje prostorije Charlie Hebdo.
Nastavit će Bulevarom Richarda Lenoira, gdje su policajca Ahmeda Merabeta ubila braća Kouachi dok su bježali. Završit će u 13:10 sati odavanjem počasti žrtvama iz trgovine Hypercasher Porte de Vincennes. Četiri osobe židovske vjere, koje je ondje uzeo kao taoce, ubio je 9. siječnja 2015. Amedy Coulibaly, koji je tvrdio da je pripadnik Islamske države (EI).
Sloboda izražavanja i sloboda karikature
Deset godina nakon masakra čiji je cilj bila njegova redakcija, Charlie Hebdo objavio je posebno izdanje na 32 stranice. Na naslovnici sebe naziva “neuništivim”, s crtežom veselog čitatelja koji sjedi na jurišnoj pušci i čita ove “povijesne” novine. Ovaj broj uključuje seriju karikatura na temu #LaughingatGod. Tjednik je krajem 2024. pokrenuo međunarodno natjecanje pozivajući ljude da nacrtaju “bijes protiv utjecaja svih religija”. Između 350 pristiglih crteža odabrano je gotovo 40.
Uz Charlie Hebdo, nekoliko francuskih dnevnih listova svoje naslovnice posvećuje desetoj godišnjici napada: “Sloboda, Liberté Charlie!” naslov je lista Libération, dok je Le Figaro zabrinut da vidi Francusku “i dalje pod islamističkom prijetnjom”.
“Teroristička prijetnja nikada nije bila tako prisutna”, tvrdi i ministar unutarnjih poslova Bruno Retailleau na naslovnoj stranici lista Le Parisien, dok sjena olovke i gumice probušene metkom iscrtavaju broj “10” na naslovnici La Croixa.
Charlie Hebdo u utorak objavljuje rezultate istraživanja instituta za ispitivanje javnog mnijenja Ifop, provedenog u lipnju 2024., koji pokazuju da 76 posto Francuza vjeruje da je “sloboda izražavanja temeljno pravo” i da je “sloboda karikature jedno od njih”.
Riss, nasljednik na čelu Charlie Hebdoa kultnog karikaturista Charba, ubijenog u napadu, naglašava da “satira ima vrlinu koja nam je pomogla prebroditi ove tragične godine: optimizam”.
“Danas vrijednosti Charlie Hebdoa, kao što su humor, satira, sloboda izražavanja, ekologija, sekularizam, feminizam, da spomenemo samo neke, nikada nisu bile toliko osporene. uzrok (…) Možda zato što je to sama demokracija koja se našla ugrožena od obnovljenih opskurnih sila”, tvrdi on. – Hina.
Macron zagovara teritorijalni gubitak Ukrajine kao nagradu za mir
