Državni tajnik Ministarstva rada Ivan Vidiš izrazio je u utorak zadovoljstvo rastom broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF), ali i istaknuo kako treba još više motivirati građane, ali i poslodavce da prepoznaju sve prednosti štednje u 3. mirovinskom stupu.
Iznio je podatak da su u siječnju ove godine ti fondovi imali 468.000 članova što je povećanje od 5, 3 posto, u odnosu na godinu prije.
Ukupna neto imovina DMF u siječnju je iznosila 1, 4 milijarde eura, rekao je Vidiš u saborskoj raspravi o izmjenama zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i o mirovinskim osiguravajućim društvima koji se usklađuju sa zakonodavstvom EU, radi implementacije Uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (DORA).
Naglasio je i kako je važno dodatno poticati dobrovoljnu mirovinsku štednju kroz povećanje financijske pismenosti, kako bi se mlade osvijestilo o potrebi osiguranja prihoda za što dostojanstveniju starost.
Zastupnici, pa ni oporbeni, to ne spore, no dio oporbenih upozorava da si većina građana tu štednju ne može priuštiti. Danas dvije trećine radnika prima plaću manju od prosječne i ne može si to priuštiti, upozorava Ivica Baksa (NPS).
Sustav koji počiva na međugeneracijskoj solidarnosti neće pružiti „bajnu“ mirovinu, dodaje Ivica Ledenko (Most). Predlaže da se omogući poslodavcu da iz bruto dohotka može izdvojiti 30, 55 eura mjesečno, a da se to ne tretira kao porezna prijevara i da to može uplaćivati u 3. stup kao neoporezivi dio.
Poslodavci već imaju takve mogućnosti, odgovara mu Vidiš i napominje kako se državna poticajna sredstva (za 3. stup) mogu dobivati razmjerno. Ne morate imati punu uplatu od 670 eura da bi dobili sto eura, objasnio je i dodao kako je „bitno da je poslodavcima to porezno priznat izdatak“.
Krstičević: Mirovina u Hrvatskoj ne čini više od 35 posto plaće
Raspravu o tehničkim izmjenama dvaju zakona, zastupnici su iskoristili i kako bi razmijenili svoja viđenja o položaju umirovljenika.
Tako Mišo Krstičević (SDP), pozivajući se na Eurostat navodi da mirovina u Hrvatskoj ne čini više od 35 posto plaće, dok je u Sloveniji 44 posto, a u Bugarskoj 46 posto plaće. “Dajte umirovljenicima 70 posto hrvatske plaće, ako je medijalna 1.578 eura, mirovina od 70 posto je 1. 100 eura, umjesto današnjih 500 eura”, pozvao je zastupnik.
Njegove navode relativizira Majda Burić (HDZ) koja kaže da prosječna sveukupna mirovina, prema podacima HZMO-a, iznosi 625 eura, što je udio u prosječnoj plaći od 46 posto.
Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina staža iznosi 917 eura, što je udio u prosječnoj plaći od 67 posto, ističe zastupnica i dodaje kako je “neoboriva činjenica” da mirovine u mandatu premijera Andreja Plenkovića, kontinuiramo rastu.
Državni tajnik Vidiš rekao je i kako hrvatski mirovinski sustav kapitalizirane štednje 23 godine nakon uvođenja još nije razvio svoj puni potencijal, no da su obvezni mirovinsku fondovi 28. veljače ove godine imali 2, 3 milijuna članova i upravljali imovinom većom od 23 milijarde eura.
Naveo je i kako je po podacima Središnjeg registra osiguranika u 2023. godini samo 21 posto osiguranika biralo mirovinu iz 1. i 2. stupa, dok je do 28. veljače ove godine oko 35 posto osiguranika biralo dvostupnu mirovinu. To ukazuje na značajna porast u relativno kratkom razdoblju, izjavio je Vidiš. – Hina.
