Hrvatski sabor u petak je izglasao izmjene šest poreznih zakona, koje na snagu stupaju 1. siječnja, kojima se uvodi porez na nekretnine, propisuju novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu, novi rasponi stopa poreza na dohodak, povećava osnovni osobni odbitak i prag za ulazak u sustav PDV-a.
Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima, zatim poreza na dohodak, doprinosa, poreza na dodanu vrijednost (PDV), Općeg poreznog zakona te Zakona o Poreznoj upravi.
Dosadašnji porez na kuće za odmor zamjenjuje se porezom na nekretnine. Taj porez iznosit će od 0,6 do osam eura po metru četvornom, pri čemu postaje obavezan za lokalne jedinice i one same mogu određivati visinu tog poreza.
Obveznikom poreza na nekretnine postaje i država.
Općini i gradu na čijem se teritoriju nekretnina nalazi pripast će 80, a županiji 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.
Porez na nekretnine neće plaćati vlasnici za one nekretnine koje koriste za stalno stanovanje (za prvu nekretninu), za nekretninu u kojoj živi netko iz obitelji kao ni za one koje su u dugotrajnom najmu (najmanje 10 mjeseci u godini ).
Od poreza će biti oslobođene i derutne, neuseljive nekretnine, a oslobođenje će se moći dobiti i prema socijalnim razlozima.
Oslobođenja plaćanja novog poreza na nekretnine bit će i „domaćini”, osobe koje malo turističko iznajmljivanje imaju kao dodatnu djelatnost u objektu u kojem imaju prijavljenu i vlastitu adresu stanovanja.
Baza za naplatu novog poreza bit će evidencije po kojima se obračunava i plaća komunalna naknada.
Također, novim poreznim izmjenama propisuju se i novi rasponi za utvrđivanje paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta turistima.
Sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donositi odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u propisanim granicama. Taj će raspon iznositi između 100 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 70 do 200, trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak propisuju se novi rasponi više i niže stope godišnjeg poreza na dohodak. Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto.
Kod viših stopa poreza, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.
Oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak od plaće na pet godina bit će hrvatski državljani koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.
Povećava se i osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, a u skladu s time, povećavaju se i iznosi osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost. Prag za primjenu više stope poreza na dohodak povećava se s 50.400 na 60.000 eura.
Kada je riječ o doprinosima, poslodavcima se ukida oslobođenje od plaćanja doprinosa u trajanju do pet godina za zdravstveno osiguranje zaposlenika koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina života. Jednogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa primjenjivat će se samo na radnike koji prvi put ulaze u svijet rada, odnosno dobivaju svoj prvi radni odnos.
U sklopu izmjena Zakona o PDV-u, za poduzetnike se predlaže podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja s 40.000 na 50.000 eura.
Uoči glasovanja o paketu poreznih zakona, oporba je ponovila svoje protivljenje uvođenju poreza na nekretnine.
Miro Bulj (Most) ponovio je da ga neće uvoditi u Sinju makar ga zatvorili, dok je nezavisna Marija Selak Raspudić pozvala na porezno rasterećenje i bacanje predloženog u smeće.
Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je da je riječ o pljački hrvatskih građana, a Marina Živkovića (Možemo!) da neće riješiti problem priuštivog stanovanja.
Povećava se novčana naknada za nezaposlenost nakon 90-og dana
Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o tržištu rada prema kojima se naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže s 30 na 35 posto osnovice.
Uz to, tim zakonskim izmjenama strani radnici s radnom dozvolom koji prekinu radni odnos moći će se upisati u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i imat će pravo na naknadu za nezaposlenost. Nakon što im istekne dozvola privremenog boravka, stranci više neće imati pravo na naknadu.
Novina je i da se za mlade smanjuje potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu na šest mjeseci u dvije godine kako bi ostvarili pravo na naknadu, te učenička satnica izjednačava s onom studentskom.
Osim toga, nezaposleni uključeni u obrazovanje moći će koristiti naknadu za nezaposlene ako im je ona povoljnija od naknade za sudjelovanje u obrazovanju koju nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Također naknada za nezaposlene neće se smanjivati zbog inkluzivnog dodatka.
Sabor je jednoglasno donio izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojim se naše zakonodavstvo usklađuje s EU direktivom prema kojoj se adekvatnim iznosom minimalne plaće koja se smatra primjerenom smatra iznos od najmanje 50 posto bruto prosječne plaće odnosno 60 posto bruto medijalne plaće u državi članici. Uvode se i dva nova kriterija, produktivnost i bolje definiranje kupovne moći, koja se uzimaju u obzir pri definiranju minimalne plaće.
Jednoglasno su izglasane i izmjene Zakona o vanjskim poslovima prema kojima će hrvatski građani koji u inozemstvu izgube putovnicu, bude im ukradena ili uništena moći pomoć i izdavanje privremene putne isprave tražiti i u zemljama bez hrvatskog konzularnog predstavništva, odnosno u diplomatskim predstavništvima neke druge članice EU. Izdavanje privremene putne isprave EU na taj način počet će od prosinca 2025.
Potporu su dobile i izmjene Zakona o poljoprivredi kojima se propisuju načela postupanja Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi u slučaju sumnje na prijevaru primatelja potpora iz europskih fondova.
Parlament je izmijenio tri zakona iz područja financija, o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, o alternativnim investicijskim fondovima i o osiguranju, kojima se osigurava digitalna i operativna otpornost za financijski sektor.
S EU direktivom usklađen je Zakon o državnoj potpori za istraživačko- razvojne projekte kojima je cilj povećanje broja poduzetnika i ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj, te prihvaćena dva izvješća za 2023., o provedbi Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i o radu Vijeća i Agencije za elektroničke medije. – Hina.
Oporba rezimirala rad Sabora; Pavliček: Nastavlja se praksa prazne sabornice