KATOLIČKA CRKVA

Predsjednik Sabora Željko Reiner i SDP-ov saborski zastupnik Arsen Bauk u Newsroomu N1 TV su govorili o tome jesu li mjere koje su donesene vezane za suzbijanje epidemije koronavirusa donesene prekasno, te tome kako funkcioniraju vladajući i oporba u Saboru.

Željko Reiner smatra da su današnje, kao i sve prošle mjere, donesene pravodobno.

“U ovo vrijeme je i inače skoro sve zatvoreno”

“Najlakše bi bilo napraviti lockdown – a ovo to nije. Od početka smo pokušali ostvariti tri cilja. Prvi je bio da ne dođe do pucanja zdravstvenog sustava, da se ne dogodi da bolesnik od teškog oblika covida ne dobije vrhunsku zdravstvenu skrb, respirator, sestrinsku ili liječničku skrb, što se događalo u prvom valu u bogatijim zemljama proljetos.

Drugi cilj je da gospodarstvo radi što duže je to moguće, ovisno o prilikama. Tek nedavno smo zatvorili kafiće, praktički u vrijeme između Božića i Sv. tri kralja, kada je sve i inače zatvoreno. Treći je cilj bio da se dobiju maksimalna sredstva iz EU fondova, kako bi se posljedice krize mogle u naprednim godinama ublažiti, tj. da sve traje što kraće.

Naravno da je zdravstvo jako važno, kao i svaki život i bolesnik. Svaki dan sam u bolnici, ja to najbolje znam, ne mogu mi o tome govoriti ljudi koji nisu bili u toj poziciji. Najlakše je bilo napraviti lockdown na dva ili tri mjeseca – tada bi možda i iskorijenili covid, ali tko si to može priuštiti? Ne Hrvatska, ni jedna zemlja ne može. To bi uništilo gospodarstvo, ne samo sada, nego godinama unaprijed.

Radi se o balansu, čuvanja zdravlja pučanstva i toga da imaju plaće, gospodarsku aktivnost i funkcioniraju koliko- toliko normalno”, rekao je Reiner.

Vlada se vodi odokativnom epidemiologijom

Arsen Bauk kazao je na to kako bi Vladi bilo lakše opravdati poteze da su postavili neke ciljeve.

“Ovako je to neka odokativna epidemiologija, ne zna se kada se mjere ublažavaju, pooštravaju – slobodno sudačko uvjerenje. Razumijem da kada bi sve zatvorili bi imali smanjenje broja zaraženih i smanjenje prihoda u proračunu, pa je pitanje tko bi preživio, ako ne od covida, onda od gladi.

No balans gospodarske aktivnosti i ljudskih života- svaka je vlada pokušala naći mjeru. U zadnjih sam nekoliko mjeseci nastupao na temu ograničenja ljudskih prava, s ciljem da vlast to ne radi više no što je potrebno. Ljudi koji imaju svoju nekretninu negdje van mjesta prebivališta ne mogu uživati svoje vlasništvo, između ostalog. Da su se mjere donijele prije, danas bi možda bilo manje zaraženih, no da nema mjera za blagdane – možda bi sredinom siječnja imali eksploziju zaraženih. No to u osnovi ne znamo.

Nije dobar dojam da se mjere nisu donijele zbog kolone u Vukovaru, a sada crkve imaju popust zbog Božića, a neki drugi ne, pa bi možda bi prirodnije bilo ograničenje kretanja među biskupijama, ne među županijama”, rekao je Arsen Bauk.

Reiner je potom naglasio kako crkve nisu žarište virusa, kao što nisu bila ni kazališta.

“Ona su funkcionirala, nitko nije postavljao pitanje jesu li žarišta infekcije”, rekao je Reiner. Na opasku kako je u HNK bilo zaraze, Reiner odgovara: “Negdje je bilo , negdje drugdje nije, ali predstave su se gledale. Neki postavljaju pitanje kriterija za crkvu, pa je zanimljivo kako su kriteriji različiti. Nekima su crkve očito u fokusu interesa, a druge institucije su manje, pa bi crkve trebale biti pogibeljne, a druge institucije ne. Mislim da to nije tako. Svi se moramo pridržavati mjera i paziti da jedni druge ne zarazimo”, rekao je Reiner.

Odluka o okupljanju dva kućanstva diskriminira samce

Bauk je kazao kako misli da će danas donesena mjera o okupljanju maksimalno deset osoba id najviše dva kućanstva biti provodiva na razini preporuke.

“Mislim da to ostaje na preporuci, ne znam hoće li se ići na sankcioniranje ako se skupe tri brata s obiteljima. Ta je odluka, inače, diskriminirajuće prema osobama koje žive u samačkim obiteljima. Trebalo je ostati na broju ljudi, ne uplitati broj kućanstava. Tradicionalno je vrijeme je druženja i pozivam sve da to reduciraju, jer što se prije broj zaraženih smanji, bit će lakše živjeti – i kada bi Vlada rekla koji su to kriteriji bilo bi lakše… No utvrđivat će se i odgovornost za ono što je poduzeto ili nije. Neki dan je bilo mrtvih u jednom danu koliko u cijelom prvom poluvremenu. Sada u 82. minuti gubimo 2-0”, rekao je Bauk.

Capak: Na 25. mjestu od 26 zemalja smo. Reiner: Nismo najgori

Reiner je kazao kako ne vidimo rezultate, ali da se pokušava stvoriti dojam da je kod nas puno lošije nego drugdje.

“Neki tvrde da smo najlošiji, ali nismo”, kaže. Na opasku novinarke kako je Krunoslav Capak rekao da smo 25. od 26. zemalja, Reiner odgovara: “Nismo najlošiji, nismo najgori. Mi smo imali prvo poluvrijeme u kojem smo bili fantastični, bolji od skoro svih zemalja EU-a, pa se to nije previše spominjalo”, rekao je Reiner.

Bauk mu je na to kazao kako su na račun toga dobili parlamentarne izbore.

“Nije se previše govorilo kako smo dobri. Onda su nastupili dani kada smo imali jako malo ili ništa novozaraženih. No došao je najavljivani drugi val, koji će biti ozbiljniji. Mi smo bili pripremljeni i sada smo pripremljeni. Imamo dosta ljudi na respiratoru, ali imamo više nego dvostruko veći broj respiratora nego ljudi na respiratoru. Imamo sustav koji funkcionira. Stalno se gleda zadnja dva tjedna, a ne cijelo razdoblje. Bogatije zemlje koje izdvajaju više za zdravstvo po glavi stanovnika su krahirale. Liječnici su bili u dilemama staviti osobu A ili osobu B na respirator.

Scenario iz Bergama je neusporediv, neka se ljudi sjete slika iz tog prvog vala, koje mi ovdje ne gledamo. To je politikantstvo tvrditi da je takav scenarij kod nas. Nadam se da neće ni doći”, rekao je Željko Reiner.

Što se tiče cijepljenja, Reiner kaže kako se za to priprema, ne precizirajući detalje.

“Priprema se. Time se bave epidemiolozi. Cjepivo još nije stiglo, simbolična će količina doći prije Nove godine, a veća količina u siječnju. Sukcesivno sa stizanjem će se procijepiti prvo najugroženije skupine”, rekao je Reiner.

Bauk je istaknuo kako su najegzaktniji podaci u broju umrlih i onih koji su tražili hospitalizaciju.

“Broj pozitivnih se mijenja ovisno o tome kako koja zemlja poduzima mjere. Do svibnja ćemo svakako to pobijediti, inače neće biti izbora”, rekao je Bauk.

Politički dijalog vladajućih i oporbe

Reiner je kazao kako dijaloga nije bilo baš mnogo.

“Nažalost ne baš mnogo, volio bih da toga ima puno više. Inicijative oporbe bile su – ako govorite o inicijativama usmjerenih ka rušenju institucija ili Vlade: dvije interpelacije i nisu uspjeli, nepovjerenje Vladi nije uspjelo, za istražno povjerenstvo nije uspjela inicijativa, za povjerenje u Stožer nije uspjela. Pet nula za vladajuće. U tim glasanjima, posebno u zadnja tri, jedna trećina oporbe nije glasala za svoje prijedloge.

U svakoj zemlji imate većinu i oporbu. Nisam zadovoljan time što se pojedinci iz manjih stranaka, strančica, koje su dobile samo nekoliko zastupnika, su svojom agresivnom retorikom, napadačkom, ponekad i nepristojnom, isključivo negativističkom prema Vladi, premijeru, uspjeli se nametnuti te klasični dio oporbe HDZ-u potisnuti u drugi plan svojim nadglasavanjem, koje je populističko i politikantsko.

Nisam sretan s tim, volio bih da je bilo više dijaloga, razgovora, konstruktivnih – ne destruktivnih prijedloga”, rekao je Reiner.

Bauk je istaknuo kako je u prošlom sazivu Sabora bilo nekoliko osebujnih zastupnika, te da one koje su iznosili iz dvorane više neće iznositi – jer nisu ponovno izabrani.

“Ta se taktika za njih nije pokazala dobrom. Velika stranka si može dopustiti nekog pojedinca, ali ne da to prevladava njihovom politikom. Iznosimo stavove koji su protiv prijedloga Vlade, nekada podržimo prijedloge, za neke bitne prijedloge se glasa, pa i jednoglasno – kao što je danas za IGP.

Njihova je retorika, ono što zastupaju i način na koji se to radi, nešto što ne možemo podržati. I u prošlom su sazivu brojali naše zahtjeve za nepovjerenje ministrima, pa su oni na kraju većinom oko 251 dana od kada im je dano povjerenje – ministri padali.

Nije sve uvijek pokušaj kritike i rušenja, uputili smo i nekoliko zakona, zadnje je izmjena stavka u Kaznenom oko nasilja u obitelji, nekoliko prijedloga za Ovršni zakon. Kada bi se sudilo samo o kvaliteti prijedloga, većina bi zastupnika prihvatila”, rekao je Bauk.

Kazao je kako mu je danas, nakon 12 godina na poziciji zastupnika, kao pojedincu prvi put prihvaćen prijedlog u Saboru.

“Stvari su dinamične, vladajuća većina uvijek vodi računa o interesu vladajuće većine. Ako se slučajno poklopi s općim interesom ili interesom opozicije, to prikažu kao suglasje, ako ne onda opoziciju nastoje prikazati kao destruktivnu, kao onu koja ruši. S druge strane, opozicija kritizira vladu za ono što ne radi dobro. To je temelj svake višestranačke, parlamentarne demokracije inače nam ne treba ni demokracije ni višestranačje ni izbori. Naš je parlament u razini drugih europskih parlamenata, a tome i mi kao opozicija pridonosimo”, zaključio je Arsen Bauk.