Kandidat Centra za gradonačelnika Splita Ivica Puljak rekao je nakon predaje lista i potpisa da očekuje veliku izlaznost. Izjavio je da su Splićani jako zainteresirani za ove izbore te da možda neće biti drugog kruga.
“Mi ne krademo glasove. Molimo građane da nam daju povjerenje. Vidimo da građani dobro reagiraju na ono što smo radili do sada. Mene nije ničeg strah. Građani znaju što je tko radio. Mi smo prvi ljudi koji su dali ostavke na ovakav način”, kazao je Puljak, prenosi N1.
Kandidat Centra za gradonačelnika Splita Ivica Puljak pozvao je u ponedjeljak svog protukandidata, predsjednika HGS-a Željka Keruma na sučeljavanje ustvrdivši kako je “on jedini autentični kandidat desnice koji se ne boji sučeljavanja”, a pitanja za njega već ima spremna.
“Pitao bih ga koliko u siru koji je dijelio ima udjela radnika kojima je dužan, radnika hotela Marjan, a i svima ostalima”, rekao je Puljak. Ocijenio je i kako Kerum “udara ispod pojasa”, kao što to čini i HDZ. Smatra da je taktika HDZ-a uspavati građane jer im je u interesu da što manje ljudi izađu na prestojeće izbore pa je s konferencije za novinare ispred zgrade splitske Gradske uprave pozvao Splićanke i Splićanke “da ne odaberu povratak na staro”.
“HDZ-ov kandidat (Zoran Đogaš) ne samo da izbjegava sučeljavanje nego i pitanja koja se tamo mogu postaviti kao što je pitanje zašto se on srami HDZ-a, a ne srami se uzeti njihov novac i što je to HDZ tražio za novac koji mu daju za kampanju ili se prvi put u povijesti dogodilo da HDZ daje nekome novac, a ništa ne traži zauzvrat”, naveo je Puljak.
Puljak je ponovio i kako je sa suradnicima radio modelom javnih natječaja u kojima nema povlaštenih firmi i u kojem se javni natječaji raspisuju za radna mjesta. “Model HDZ-a i Keruma je podjela firmi, a onda i poslova stranačkim kolegama, prijateljima i znancima”, ustvrdio je. – Hina.
Konzervativci njemačke kancelarke pred teškim su ispitom u nedjelju na pokrajinskim izborima na kojima bi se mogli suočiti s nezadovoljstvom birača u Baden-Wuerttenbergu i Porajnju-Falačkoj na početku godine u kojoj bi nakon 15 godina Angela Merkel trebala napustiti vlast.
Birači su počeli izlaziti na birališta u dvije jugozapadne njemačke savezne pokrajine kako bi izabrali lokalne parlamente, a ishod ovih izbora mogao bi imati posljedica i na politiku na saveznoj razini. U obje savezne pokrajine trenutni političari na čelu vlada imaju dobrih izgleda zadržati pozicije.
U Baden-Wuerttembergu na vlasti je već deset godina stranka Zeleni i njihov premijer Winfried Kretschmann, koji je prvih pet godina vladao u koaliciji sa Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD), a posljednjih pet s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU).
Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, Zelene bi u nedjelju u ovoj gospodarski jakoj saveznoj pokrajini moglo birati rekordnih 32 do 34 posto od 7,7 milijuna birača, koliko ih ima pravo glasa.
Za CDU bi, prema anketama, glasalo oko 25 posto birača, što je slabiji rezultat nego na prošlim izborima prije pet godina. Desna, populistička Alternativa za Njemačku (AfD) može računati s podrškom od 12 posto, a socijaldemokrati iz SPD-a na 10 posto birača, što bi za obje stranke značilo gubitak u usporedbi s prošlim izborima.
Promatrači predviđaju nastavak sadašnje zeleno-demokršćanske koalicije, čiji rad se i na saveznoj razini smatra uspješnim. Kretschmann je prvi i za sada jedini premijer neke savezne pokrajine iz redova Zelenih.
Kretschmann, pripadnik umjerenog krila stranke, kombinacijom uspješne gospodarske politike i tipičnih zelenih tema poput odustajanja od atomske energije, pogodio je raspoloženje glasača u ovoj bogatoj, ali istodobno ekološki svjesnoj saveznoj pokrajini.
Winfried Kretschmann je izgradio harmoničan odnos i prema konzervativnom krilu demokršćanske Unije CDU/CSU, bavarskoj Kršćansko-socijalnoj uniji (CSU). Sa šefom ove stranke i premijerom susjedne Bavarske, Markusom Soederom, Kretschmann njeguje prisnu suradnju.
U slučaju uvjerljive pobjede u nedjelju mnogi očekuju koaliciju Zelenih i demokršćana i na saveznoj razini, nakon izbora za Bundestag u rujnu. Zeleni su i na saveznoj razini pretekli socijaldemokrate i već dulje vrijeme su, iza Unije CDU/CSU, s oko 20 posto podrške birača, na drugom mjestu popularnosti stranaka.
U susjednoj saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka posljednjih pet godina na vlasti je socijaldemokratska premijerka Malu Dreyer, na čelu tzv. semaforske koalicije između SPD-a, Liberalno-demokratske stranke (FDP) i Zelenih (stranačke boje: crveno, žuto, zeleno).
Ispitivanja javnog mnijenja Dreyer daju samo laganu prednost od tri posto pred izazivačem iz CDU-a. Kako procjenjuju promatrači, SPD-u, koji je na saveznoj razini od nekada “narodne stranke” s preko 30 posto glasova pao na podršku svega oko 15 posto birača, potrebna je pobjeda u Porajnju-Falačkoj, pokrajini s 3 milijuna birača, kao pozitivan signal u važnoj izbornoj godini. “SPD mora pokazati da je u stanju i pobjeđivati”, piše Deutsche Welle u analizi nedjeljnih izbora.
Izbori u ove dvije savezne pokrajine, te istodobno općinski izbori u saveznoj pokrajini Hessen, označavaju početak važne izborne godine koja će kulminirati izborima za Bundestag 26. rujna. Zbog epidemiološke situacije na ovonedjeljnim izborima se očekuje visoki postotak glasača koji će svoj glas predati pisanim putem.- / Hina
U razgovoru s kolegama poduzetnicima, domaćim i stranim investitorima raspravljamo često i o konkurentnosti našeg domaćeg gospodarstva. Postavlja se uvijek pitanje zašto naše gospodarstava toliko zaostaje i zašto smo mi Hrvatska, a posebice me ovdje muči grad Osijek, nepoželjna destinacija za strane investitore. Činjenica je da se u Osijeku industrija samo gasi, ali niti jedna vladajuća struktura bilo gradska, županijska ili nacionalna ne poduzima ništa da se stanje promijeni. U razgovoru s jednim stranim investitorom koji je želio ulagati u Osijek, ali je na kraju svoju investiciju realizirao u Srbiji detektirali smo neke od osnovnih problem: mi imamo 25% PDV, imamo preveliki broj parafiskalnih nameta i šumu zakona i propisa u kojima je gotovo nemoguće snaći se, naša radna snaga je skuplja, no i kvalificiranija, a to je ozbiljnim investitorima jako bitno i tu stavku su spremni platiti više. Kolega strani investitor s kojim sam razgovarao istaknuo je jedno svoje važno iskustvo prilikom tog procesa traženja lokacije za svoju investiciju, a to je da je u Srbiji strani investitor “kralj” koji se dočekuje sa “crvenim tepihom” i Srbija, kao i sve ove ostale zemlje u okruženju i tranzicijske zemlje puno su angažiranije u traženju investitora za razliku od Hrvatske, a kako je rekao taj aktivni angažman jedne države i same lokalne jedinice je osnova privlačenja stranih ulaganja.
Srbija i Crna Gora nalaze se na vrhu ljestvice 50 najuspješnijih zemalja svijeta po privlačenju greenfield investicija u 2018. godini prema istraživanju Greenfield FDI Performance Index 2019. Na toj listi, nažalost, nema Hrvatske, a od zemalja iz našeg okruženja na visokom 15. mjestu nalazi se Bosna i Hercegovina, na 17. mjestu je Bugarska, 18. Sjeverna Makedonija i 23. Mađarska.
Zašto Hrvatska nije toliko poželjna za strane investitore? O tom se pitanju pisalo dosta, no očito je kako postojeće državne potpore nisu dostatne da privuku investitore, posebice u industrijsku proizvodnju. Treba podsjetiti na podatak da su u Srbiju inozemni ulagači u protekle četiri godine uložili sedam milijardi eura. Mađarska je primjerice raznim mjerama privukla automobilske divove poput Mercedes-Benza, koji će u Kecskemétu graditi svoju drugu tvornicu te uložiti milijardu eura i zaposliti 2500 ljudi, i BMW-a, koji u Debrecinu ulaže također milijardu eura u gradnju tvornice za proizvodnju električnih automobila.
Konkurentnost neke zemlje se mjeri udjelom industrije u izvozu i gospodarstvu. Taj udjel industrije u Hrvatskoj je na 30 posto te se Hrvatska tako ne može razvijati, nego mora imati 60 posto udjela industrije u izvozu.
Zašto strani investitori odlaze u Srbiju, zato što je PDV 20%, zato što su energenti jeftiniji, zato što su manja davanja na plaće, odnosno jeftinija je radna snaga i što je najvažnije investitorima se pristupa osobno od slučaja do slučaja i rješavaju se njihovi problemi otvorenim pristupom, te se ne polazi od barijera nego se teži rješenju. Važno je istaknuti i bolju gospodarsku diplomaciju u odnosu na našu, a onda dolazimo do pitanja smisla postojanja Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore kojima bi upravo to trebala biti osnovna zadaća.
Možemo govoriti o maloj općini Inđija u kojoj se gradi proizvodni pogon japanskog proizvođača guma Toyo Tires koji će do 2022. uložiti u Inđiju 390 milijuna eura. Zaposlit će u prvoj fazi preko 500 ljudi sa znatno većim plaćama od prosječnih plaća u Srbiji, a očekuje se i daljnje širenje poslovanja. Općina Inđija ima oko 47.000 stanovnika, a sam grad oko 26.000. Ova investicija u Inđiji nije izolirani slučaj nego su to brojni strani veći i manji ulagači pa je tako Inđija po Financial Timesu među 25 najboljih europskih destinacija za strana ulaganja.
Ne trebamo ići preko granice da bismo vidjeli koliko naš Osijek gospodarski propada. U Belišću se gradi tvornica za otkup i preradu meda i proizvoda od meda. Investitor je mađarska firma Royroyal D d.o.o., a vrijednost investicije u prvoj fazi je 1,3 milijuna eura i zaposlit će 10 do 15 radnika, a u iduće dvije do tri godine planira se proširenje investicije i zapošljavanje dodatnih 100 radnika. Investitor dolazi u gospodarsku zonu “Kod pruge” u koju je Grad Belišće uložio 6,35 milijuna kuna od čega 3,96 milijuna kuna iz EU fondova. Grad Belišće osigurao je svu infrastrukturu, nudi 50% smanjenja komunalnog doprinosa i poticaje po zaposleniku. Sve to može biti i drukčije uz odgovarajuću odluku gradskog vijeća. U Belišću je osnovan i Klaster papirne industrije, strojarstva i energetike i trenutno su zajedno s Gradom Belišćem u intenzivnoj potrazi za investitorom u tvornicu tissue papira. Sam Grad Belišće ima oko 6.500 stanovnika samo radi usporedbe s Osijekom.
Iz svega ranije navedenog dolazimo do zaključka da se može i na razini Hrvatske i na razini Slavonije i Baranje i na razini Osijeka, ali što je potrebno?
Potrebno je širom otvoriti vrata poduzetnicima i biti im na usluzi, služiti njihove zahtjeve jer gore ne može. Dimnjaka više nemamo i vjerojatno je šećeranski zadnji koji je ugašen, Osijek ima odličan geostrateški položaj, zračnu luku, rijeku Dravu, prometnice, autocestu, željeznicu, ali trenutno na odgovornim pozicijama nema ljude koji mogu biti na usluzi poduzetnicima. Gradovi u našem najbližem okruženju najbolji su primjer da se može ukoliko se zna i hoće.
Osijek će, u mom timu i meni, dobiti proaktivnog aktera na gospodarskoj sceni koji točno zna što je potrebno gospodarstvu jer dolazim iz realnog sektora i znam kako je teško probijati barijere hrvatske birokracije s dobro poznatim pitanjem “A gdje je pečat?”. Tempo svega pa i gospodarstva diktira prvi čovjek i tu vidim svoju ulogu, nametanja ritma u rješavanju problema osječkog gospodarstva koje više gotovo da i ne postoji, a mi Osječani smo vrijedni ljudi i investitori će u takvom okruženju, siguran sam, vidjeti svoju priliku.
Mario Draghi, istaknuti talijanski ekonomist bivši voditelj Europske banke, a od 13. veljače 2021. premijer Italije kojeg su u Parlamentu podržale i lijeve i desne opcije, upravo zbog njegovih stavova o gospodarstvu i unapređenju poslovnog okruženja te stručnosti. Stav koji Draghi zastupa je, da premijer treba biti osoba čije su politike u interesu države i građana, a ne nepotizma i klijentelizma kao što je to slučaj u Hrvatskoj. To je za njega, osnovni postulat, bez obzira na vlastita opredjeljenja i opredjeljenje stranke, interes građana i države, trebao bi biti iznad svega. To je i moj stav i misao vodilja, koji posebno dobivaju na značenju u ovim teškim vremenima u kojima se nalazi Hrvatska, a posebno naš Osijek. Nije vrijeme za ideologije nego za ljude s vizijom gospodarske revitalizacije i napretka. Kako bi vratili život u ovaj naš Osijek i njegovo pravo lice treba se izdignuti iz sfere dnevnopolitičkog prepucavanja. Imperativ je da u interesu grada po svim važnim pitanjima koja će unaprijediti kvalitetu života, doprinijeti razvoju gospodarstava, otvaranju radnih mjesta, zadržavanju i privlačenju ljudi u naš grad nastupamo zajednički i da nam svima jedini svjetonazor u tom pogledu bude Osijek i naši sugrađani, stoji u priopćenju neovisnog kandidata za gradonačelnika Osijeka Berislava Mlinarevića.
HDZ i SDP tako se spore čiji je kandidat kompetentniji, a Platforma Možemo! zaziva institucije zbog saznanja iz gradske uprave
Do lokalnih izbora ostala su dva i pol mjeseca, a bitka svih bitaka bit će upravo ona za glavni grad. Iako je kampanja zbog smrti gradonačelnika zastala, politički rivali jedni drugima šalju poruke.
HDZ i SDP tako se spore čiji je kandidat kompetentniji, a Platforma Možemo! zaziva institucije zbog saznanja iz gradske uprave. Unatoč novim okolnostima, većina aktera tvrdi kako kampanju neće mijenjati.
Smrt Milana Bandića nakratko je zaustavila zagrebačku izbornu kampanju, ali i iznova izmiješala karte na političkoj sceni.
I dok HDZ ne odustaje od svog kandidata Davora Filipovića, nova fronta otvorena je na relaciji s SDP-om i ljevicom.
“Klisović nije kompetentan upravljati našim gradom jer nema reference, ja nudim novi model, najviši model transparentnosti, a ljevica je izgubila jedini programski sadržaj. Tomašević gdje vidi lopatu u gradu započinje prosvjed”, rekao je Filipović.
SDP-ov kandidat prozvao je premijera i to putem Facebooka nakon što je Plenković zamjerio Klisoviću izjavu kako nije osobno poznavao Milana Bandića. Joško Klisović pri tome ostaje – i naglašava.
“Ono što je zaista bizarno je to što gospodin Plenković za gradonačelnika Zagreba kandidira čovjeka koji je dizao ruku za promašene proračune, blok Badel, kredit za žičaru, čovjeka koji bi danas zaustavljao prodaju Gredelja, Paromlina, Zagrepčanke, a za prodaju je glasao u Skupštini!? Vrijeme je da na čelo Zagreba dođe čovjek koji nije podržavao aktivnosti i nije kontaminiran osobnim prijateljstvima s ljudima koji su doveli grad u današnje stanje”, napisao je Klisović.
Šef HDZ-a danas uzvraća iz Slavonije.
“Razlika Filipovića kandidata HDZ-a i drugih kandidata je što se razumije u grad i probleme. To je ključna razlika koju građani vide, ali nastoje izvrnuti, no mi smo na to navikli svo ovo vrijeme”, kazao je Andrej Plenković.
Kampanju u zacrtanom smjeru – naći rješenja za probleme svakog kvarta, nastavlja platforma Možemo!, čiji kandidat Tomislav Tomašević danas ne istupa, ali njihova Sandra Benčić poručuje.
“Sve ono što je ostavština Bandićeva upravljanja, hobotnica klijentelističko- korupcijska potpomognuta HDZ-om, nije s Bandićem otišlo i oni će raditi sve da ostanu na pozicijama moći”, kaže Benčić.
Pa upozorava na saznanja iz Gradske uprave do kojih su, kako kaže, došli iznutra.
“Čuli smo od ljudi koji tamo rade da se radi na uništavanju dokumentacije i ja bi tu apelirala na institucije”, dodala je.
Most u svojoj borbi za glasove, kažu, neće mijenjati ništa. “Nismo bazirali kampanju na ad hominem napadima nego nudimo rješenja. Što se tiče alokacije glasova, tko će najviše raditi, taj će na kraju doći do pobjede”, kazao je Zvonimir Troskot.
Domovinski pokret tek treba odrediti kandidata za Zagreb, a istim putem bi mogli i u stranci koja neće mijenjati ime Bandić Milan 365.
“Ja mislim da je Jelena Pavičić najbolji kandidat”, rekao je Pavle Kalinić, a na opasku da je ona najavila odlaze iz politike, dodaje: “i to se da promijeniti”.
Bitka za svakog birača u promijenjenim okolnostima je počela, a jedan od izazova bit će izvući što više birača na jedne od najvažnijih izbora u gradu koji nema vremena za čekanje, donosi RTL
Predstojeći lokalni izbori odigrat će se u novim okvirima, prilagođenima epidemiološkoj situaciji, rekao je, gostujući u Novom danu, politolog profesor političkih znanosti Anđelko Milardović.
Lokalni izbori dijelom se mogu voditi na društvenim mrežama, kazao je, pojasnivši kako je pandemija proizvela novi trenutak – upotrebu društvenih mreža. Ipak, strategija vođenja kampanje putem društvenim medijima dolazi u obzir kod onog dijela biračkog tijela koje njima vlada, pojasnio je.
Smrću Milana Bandića stvari u Zagrebu uvelike su se promijenile, navodi Anđelko Milardović i objašnjava: “Radi se o potpuno novom okviru koji će odrediti tip kampanje, koja će morati biti afirmirajuća. Svi kandidati koji izlaze na političko tržište morat će imati jasne programe. Morat će pokazati pozitivnu kampanju u obliku podizanja kvalitete programa u jednom tipu natjecanja, pa tko bude bolji neka pobijedi.”
Što se tiče lokalnih izbora, ideološke teme i konfliktne linije iz 20. stoljeća ne bi trebale biti u prvom planu, ali u Hrvatskoj se nikad ne zna, ističe.
“Naša politička kultura nikako da se odlijepi od 20. stoljeća i shvati da je ovo društvo 21. stoljeća, da se prošlost ne bi trebala instrumentalizirati u dnevnopolitičke svrhe nego bi se trebalo znati što treba učiniti danas i što treba učiniti sutra. Ali jedan dio biračkog korpusa i političkih ne zna što će danas činiti, ne zna što će sutra, pa im je najbolji zaokret iskustvo iz prošlosti. Svaki iskorak u sadašnjost predstavlja jedan tip rizika”, pojasnio je Milardović.
Na pitanje mogu li HDZ i SDP izgubiti od nezavisnih kandidata, kaže da je pitanje jesu li ti kandidati zaista nezavisni ili imaju potporu neke od velikih stranaka.
“Smrt Bandića definirat će novi koncept kampanje, ali doći će i do borbe za njegovo biračko tijelo, koje je, po meni, transideologijsko. Ono je bilo ideologijsko kad je Bandić bio ispred SDP-a. Ono je heterogena grupa i pitanje je kako će se sada ponašati, hoće li istaknuti, primjerice, Pavla Kalinića za kandidata ili će se u igru uključiti druge stranke. Što se tiče lijeve strane, bit će zanimljivo vidjeti je li moguća suradnje između tradicionalnog SDP-a i, uvjetno rečeno, nove hrvatske love ljevice”, prokomentirao je trenutačno situaciju u glavnom gradu.
Što se Splita tiče, kaže da se pojavilo puno kandidata koji igraju na kartu osobnosti.
Kaže da je moguća apstinencija, osobito kad se pogleda zadnjih 30 godina vidljivo je da hrvatski politički sustav prati neizlaznost biračkog tijela.
Ipak, pojašnjava politolog Anđelko Milardović, na lokalnog razini trebala bi se rješavati pitanja od svakodnevnog značaja, stoga bi građani trebali biti motivirani za izlazak na izbora, pa politolog smatra da bi izlaznost ipak mogla biti nešto veća.
Komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić govorila je za N1 o lokalnim izborima i kampanji za gradonačelnika grada Zagreba, nakon iznenadne smrti Milana Bandića.
Danas je počela nova utakmica u kojoj svi sudionici moraju redefinirati svoje strategije. Odlazak Milana Bandića nekima je vrata zatvorio, otežao i morat će se posvetiti drugačijem narativu, rekla je Ankica Mamić.
Bandić je sveo Zagreb na mikromenadžment, istaknula je potom pa dodala:
“Nemamo nikakvu dugoročnu strategiju. Rekli bi neki da je delao 24 sata, a ja bih rekla da je imao nedostatak pažnje. Njegova je pažnja trajala 35 sekundi. Tek ćemo vidjeti posljedice, ali ako poznajete unutarnju dinamiku grada, tko koga poznaje, tko je s kime ručao… Puno je toga još ispod tepiha. Otišao je šef čopora, govorimo o činjenici da je svojim stilom pokrivao puno problema, koje nije sam izazvao, a kojima je služio kao kišobran.”
Svi kandidati trebali bi napraviti nova istraživanja, smatra komunikacijska stručnjakinja.
“Sada ulazimo u novi kontekst. Potres je bio ogroman za sve sudionike. Bandić je dobio oko 110.000 glasova na prošlim izborima – rekla bih da je najveći dio od tih stotinu tisuća dio Bandićeve mreže. Oni su na dan izbora izlazili na svoj posao jer je njihov posao ovisio o tome da gradonačelnik ostane Milan Bandić.
Dosad je ključni motiv bio ‘idemo svi protiv Bandića’. Situacija u Zagrebu iznjedrila je trenutačne kandidate. Tomašević se kroz Gradsku skupštinu godinama bavi mikorpoblemima. On se nakon potresa dobro izbrendirao. I ne zaboravimo da je to platforma pet stranaka koja se između sebe mora dogovoriti”, prokomentirala je.
Ključnim u kampanji joj se čini ‘izvlačenje’ mladih birača i privlačenje onih koji ne pripadaju nijednoj političkoj opciji.
“Činjenica je da se na lijevom spektru imamo dva izbora i ne bi im bilo oportuno da se međusobno napadaju, dok je od centra na desno puno veća gužva. Klisović bi trebao ponuditi nešto komunikacijski novo, ne program, programe nitko ne čita.
Ljude treba motivirati da izađu na izbore. Rekla bih da je to sada cilj svih ciljeva”, rekla je Mamić za N1.
Odustajanje Damira Vanđelića od kandidature za gradonačelnika Zagreba vrlo je loše za nas. Mi pravog kandidata nemamo. S kim ćemo u utrku? S Mislavom Hermanom? Ovo je očiti znak da nastavljamo suradnju s Milanom Bandićem i da se ponavljaju prijašnji scenariji – komentirao je jučer jedan istaknuti član HDZ-a, nezadovoljan stanjem u stranci i pripremama za lokalne izbore, piše Jutarnji.
Privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba Damir Vanđelić, u kojeg su neki HDZ-ovci polagali velike nade kad je riječ o utrci za Zagreb, jučer je, naime, potvrdio da neće biti HDZ-ov kandidat u metropoli.
– Sam sam donio odluku što je prioritet za grad Zagreb. Smatram da je obnova grada Zagreba prioritet i ništa drugo… To je jako značajno i smatram da je to jedna od najvažnijih stvari koje možemo napraviti za ovaj grad – rekao je Vanđelić na konferenciji za novinare. Kazao je kako je osoba koja drži do svoje riječi te da je prije desetak dana kazao da će javnost obavijestiti o svojoj odluci oko kandidature, s obzirom na to da je u to vrijeme vodio razgovore s HDZ-om. No, ni tada, ali ni jučer Vanđelić nije želio iznositi detalje pregovora sa šefom HDZ-a Andrejom Plenkovićem niti je želio odgovarati na pitanja novinara.
– O svemu ostalom mislim da nije džentlmenski razgovarati, to se tiče mene i osoba s kojima sam razgovarao. Nakon ove konferencije daljnjih pitanja o kandidaturi neće biti – rekao je Vanđelić. Informacija da su pregovori Vanđelića i HDZ-a zapeli te da bi on mogao odustati od kandidature pojavila se u utorak navečer, iako je samo dva dana prije, po tekstovima koji su objavljeni o njemu, izgledalo da je on punom snagom krenuo u kampanju. Dio HDZ-ovaca ostao je zatečen ovim naglim preokretom.
– Mislio sam da je to gotova stvar. Čuo sam i prije da je bilo nekih problema jer Vanđelić ima neke svoje uvjete, ali mislio sam da će se to riješiti – kazao je sugovornik iz stranke.
Izvori iz HDZ-a u utorak navečer Jutarnjem su listu ispričali da je glavni kamen spoticanja bio u tome što je Vanđelić sam htio odabrati svoje suradnike, imati utjecaj na sastavljanje liste i što je najvažnije, imati presudan glas kad je u pitanju postizborno koaliranje koje nikako ne bi smjelo ići u smjeru dogovora s Bandićem. Vrhu HDZ-a to nije odgovaralo i to je, navodno, glavni razlog što je Vanđelić odustao od utrke za Zagreb.
– Teško je reći što se točno dogodilo kad su te razgovore vodili samo Vanđelić i Plenković. Čuo sam da je on od početka bio neodlučan. Neki okvirni dogovor je bio da HDZ ide sa svojom listom, a da Vanđelić bude nezavisni kandidat. Mislim da je on tu imao problem s tim kakav će stav HDZ zauzeti prema Bandiću i koliku će i kakvu imati podršku zagrebačkog HDZ-a – komentirao je jedan član stranke, a njegov kolega dodao kako zna da je Vanđelić “ispitivao situaciju”.
– On je čovjek iz biznisa, dobro se raspitao o svemu, nije htio da mu se dogodi situacija kao prije četiri godine Dragi Prgometu kojeg je dio zagrebačkog HDZ-a opstruirao u gradonačelničkoj utrci – kazao je naš sugovornik. Ističe kako se unatoč promjeni u vrhu zagrebačkog HDZ-a, situacija nije previše promijenila.
– Herman je nametnut za predsjednika zagrebačkog HDZ-a, a njemu su, pak, iz vrha stranke nametnuta četiri potpredsjednika od kojih su dvojica ljudi Milana Bandića. Nije se tu, dakle, puno odmaklo od suradnje s Bandićem. Sve je to Vanđeliću bilo jasno, on je čovjek iz biznisa, gleda na to drugačije, pa je vjerojatno pomislio što mu sve to treba, ako ne može igrati ozbiljno. Očito nije htio da ga se iskoristi samo kao adut za HDZ-ovu listu za Skupštinu – komentirao je još jedan član HDZ-a, koji je bio razočaran Vanđelićevim odustajanjem od kandidature.
– Plenković stalno priča o novom HDZ-u, a ništa se ne mijenja. Ponovno nemamo pravog kandidata. Sad se opet najviše govori o Hermanu i Davoru Filipoviću, ali njih dvojica nemaju šanse. Čuo sam i da je Plenković ljutit na Hermana jer nije baš aktivan. Pa, to je bio njegov odabir, što se sad žali – kaže naš sugovornik i dodaje kako mu se čini da zbog toga nije baš izgledno da Herman bude kandidat. Kaže i kako novo vodstvo zagrebačkog HDZ-a nije gotovo ništa poduzelo u posljednja dva mjeseca koliko vode taj ogranak.
– Održali su konstituirajuću sjednicu preko Zooma, obišli Brezovicu i Rudež te napisali 3-4 objave na Facebooku i to je sve – kaže ovaj zagrebački HDZ-ovac. Ističe kako u zagrebačkom HDZ-u vlada veliko nezadovoljstvo te da je podijeljen u nekoliko struja.
– Plašim se da ćemo na ovim izborima proći lošije nego na zadnjim – komentirao je još jedan HDZ-ovac. Kaže da se u slučaju Vanđelića očito nešto prelomilo u zadnji trenutak.
– Vrh stranke je očito ozbiljno računao na Vanđelića, čim se nije spominjao drugi kandidat. Nisam siguran ni kako je točno krenula ta priča s Vanđelićem. Prema jednoj verziji, sam Plenković mu je to ponudio, a opet, u stranci se priča da ga je svojedobno kod Kolinde Grabar-Kitarović doveo Milijan Brkić. Očito se tu puno kalkuliralo s obje strane – kazao je naš sugovornik.
Dio HDZ-ovaca smatra da ovakva situacija vrhu stranke i Plenkoviću možda i odgovara jer “HDZ samo u talu s Bandićem može zadržati kakvu-takvu kontrolu nad Zagrebom”, piše Jutarnji.
– Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Mislav Herman (HDZ) poručio je u utorak da je HDZ snažan i na lokalne izbore ide sam te sami odlučuju kada će i kako objaviti ime svoga kandidata za gradonačelnika Zagreba.
Hermana su novinari na Zagrebačkom velesajmu, gdje se održava sjednica Gradske skupštine, pitali je li on HDZ-ov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika, na što im je odgovorio da još ne može ništa reći.
Najavio je da će tijela zagrebačkog HDZ-a vrlo brzo odlučiti tko će biti njihov kandidat, ističući da će HDZ na izbore ići sam jer ne ovise ni o kakvim koalicijama i predizbornim programima.
Upitan natječu li se sa SDP-om tko će zadnji objaviti svoga kandidata, odgovorio je da HDZ sam određuje tempo svoje kandidature, “a ono što smo mogli vidjeti u SDP-u je da situacija nije dobra, njihova gradska organizacija je prije neki dan raspuštena”.
Gradski SDP raspušten zbog prešutne podrške Bandiću
Herman kaže kako je HDZ bio optuživan da ‘drži ljestve’ gradonačelniku Milanu Bandiću, a koliko je shvatio objašnjenje zašto je zagrebački SDP raspušten, rekao je, to je bilo upravo zbog prešutne podrške gradonačelniku Bandiću.
Nema nikakvih trvenja između HDZ-a i Bandića, odgovorio je na pitanje je li najava da će se možda Damir Vanđelić sutra predstaviti kao HDZ-ov kandidat za gradonačelnika početak uzmaka HDZ-a od Bandića.
Istaknuo je da zagrebački HDZ nastavlja svoju dosadašnju politiku koja se temelji na programskoj suradnji te će podržati sve ono što smatraju dobrim za građane, a neće ono što nije.
Potpora gradnji naselja u Klari za smještaj pogođenih potresom
Najavio je da će HDZ-ovci na sjednici Gradske skupštine podržati Bandićev prijedlog o izgradnji 30 zgrada u Klari za smještaj Zagrepčana čiji su domovi stradali u potresu.
No, Herman je kazao da će HDZ tražiti dopune tog prijedloga kako bi Klara dobila i svoj vrtić te drugu infrastrukturu koju zaslužuje.
Upitan zašto se umjesto tog naselja ne ide u obnovu objekata građana čiji su domovi stradali u potresu, rekao je kako je HDZ-u objašnjeno da je ovakav način smještaja daleko brži, odnosno da će obnova objekata ići daleko sporije od gradnje ovih, u neku ruku, i montažnih kućica.
“Gradonačelnik nam je iskomunicirao na taj način da će biti daleko adekvatnije te ljude privremeno smjestiti u ove stambene jedinice koje će nakon toga biti stavljene na raspolaganje građanima grada Zagreba”, istaknuo je Herman.
Hina
