Naslovnica Tags Objavi tag s "Poljska"
Tag:

Poljska

IzdvojenoVijesti

Incident s ruskim dronovima otvara pitanje Člana 5 NATO-a

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Incident u kojem je „ogroman broj“ ruskih dronova ušao u poljski zračni prostor izazvao je ozbiljnu zabrinutost u Varšavi i šire u NATO savezu. Prema riječima Matthewa Savilla, direktora za vojne znanosti u Kraljevskom institutu za obrambene studije (RUSI), situacija bi mogla preds.tavljati i izravan napad na Poljsku, ako se potvrdi da je riječ o udarnim, a ne izviđačkim letjelicama.

Savill objašnjava da je ključn.a razlika u samoj namjeni dronova:

  • izviđački dronovi mogli bi ukazivati na ruske pokušaje praćenja opskrbnih linija oružja prema Ukrajini,

  • dok bi udarni dronovi – improvizirane krstareće rakete koje Moskva koristi protiv ukrajinskih ciljeva – značili namjerno gađanje teritorija Poljske.

Ako se potvrdi ovo potonje, upozorava Savill, radilo bi se o direk.tnom napadu na teritorij članice NATO-a.

Član 5 kao temelj NATO obrane

Član 5 Sjevernoatlantskog ugovora pro.pisuje da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice Saveza. To je srž NATO politike odvraćanja i kolektivne sigurnosti.

Međutim, aktivacija Člana 5 nije automatska. Svaka odluka zahtijeva konsenzus svih saveznica, a prije eventualnog pozivanja na kolektivnu obranu obično se koristi Član 4, koji omogućava konzultacije u slučaju ugrožene sigurnosti. Upravo je Član 4 do sada češće korišten u kriznim situacijama kako bi se izbjegla neposredna eskalacija.

Osjetljivost trenutka

Ovo nije prvi put da NATO razmatra kako odgovoriti na povrede zračnog prostora u kontekstu rata u Ukrajini. Savez je dosad reagirao suzdržano, nastojeći razlikovati nenamjerne incidente od namjernih agresivnih poteza.

Pritom je važno podsjetiti da je Član 5 do sada aktiviran samo jednom – nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. Upravo zato bi odluka da se isti članak primijeni na slučaj Poljske imala dalekosežne posljedice, ne samo za NATO i Rusiju, nego i za cijelu glo.balnu sigurnosnu arhitekturu.

Ako se utvrdi da su ruski udarni dronovi svjesno pogodili poljski teritorij, to bi se moglo tumačiti kao direktan napad na članicu NATO-a, čime bi se otvorila mogućnost primjene Člana 5. No, s obzirom na rizik od eskalacije, izgledno je da bi se NATO najprije od.lučio na diplomatske i sigurnosne mjere kroz Član 4, prije nego što bi donio odluku o kolektivnom vojnom odgovoru.

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
F-16 Falcon
IzdvojenoSvijet

ČLANAK 5. NATO Poljska podigla avione i oborila ruske dronove: Građanima upućeno upozorenje

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Poljske oružane snage rano u srijedu objavile su da su njihovi sustavi protuzračne obrane djelovali protiv dronova koji su ponovno povrijedili poljski zračni prostor tijekom ruskog zračnog napada na Ukrajinu. Vijest je priopćena putem platforme X.

„Tijekom današnjih ruskih napada na ukrajinske ciljeve, zabilježeni su višestruki upadi dronova na teritorij Poljske“, stoji u službenom priopćenju.
Na zahtjev operativnog zapovjedništva upotrijebljeno je naoružanje, a trenutno traje potraga za oborenim letjelicama, prenosi N1.

U zraku poljski i NATO zrakoplovi
Zapovjedništvo je također izvijestilo da u zračnom prostoru Poljske djeluju i domaći i saveznički avioni, dok su protuzračna obrana i radarski sustavi podignuti na najvišu razinu pripravnosti.

Istaknuto je da je operacija još uvijek u tijeku te je stanovništvu upućen apel da ostane u domovima. Najveći rizik prijetnje odnosi se na regije Podlaskie, Mazowieckie i Lublin.

Visoka pripravnost od 2022. godine
Poljska se nalazi u stanju povišene sigurnosne pripravnosti još od incidenta iz 2022., kada je zalutali ukrajinski projektil pao na selo u južnoj Poljskoj i pritom usmrtio dvoje ljudi, nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Za sada, međutim, nema službenih potvrda da su poljski ili saveznički sustavi protuzračne obrane definitivno uništili dronove.

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Milanović: Pozivam Sabor da donese odluku o slanju pomoći Poljskoj i Litvi

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović u četvrtak je, prilikom ispraćaja pripadnika hrvatskog kontingenta u NATO-ovu operaciju potpore miru KFOR na Kosovu, pozvao Sabor da donese odluku o slanju pomoći državama članicama NATO-a Poljskoj i Litvi.

„Pozivam Hrvatski sabor da, u okviru svojih ovlasti, donese odluku utemeljenu na adekvatnim međunarodno-pravnim dokumentima, odnosno dokumentima i Vijeća sigurnosti i NATO-a, o upućivanju pomoći državama članicama Saveza – Poljskoj i Litvi. Da ta odluka bude donesena do kraja ovog zasjedanja, odnosno do 15. prosinca i da se vojnici, njihovi zapovjednici, njihove obitelji i njihove karijere ne dovode u dilemu i u daljnje čekanje. To moramo učiniti. To je naša obveza i naša volja da u tome sudjelujemo“, poručio je Milanović.

Podsjetio je kako pred Saborom još stoji odluka o upućivanju pripadnika OSRH u misije diljem svijeta i Europe, uključujući u NATO saveznice Poljsku i Litvu.

„Radi se o državama koje su članice Saveza kojem smo i mi svojom vlastitom voljom i razumom pristupili i preuzeli neke obaveze. Naše obaveze prema članicama Saveza, u ovom slučaju Poljske i Litve, su dosta jasne. One su izrazile potrebu, nesigurnost, određenu vrstu straha i želju da im se pomogne i mi smo tu. Ali, to vrijedi samo za članice Saveza. Svako ekstenzivnije i fleksibilnije tumačenje je opasno i treba ga se čuvati“, istaknuo je.

Govoreći pripadnicima 42. hrvatskog kontingenta o NATO-ovoj operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, predsjednik Republike je rekao kako je ta misija „nametanje mira“. „To je sprječavanje sukoba i čuvanje zatečenog stanja, nametanje mira onima koji razmišljaju drukčije. Vi idete u misiju čuvanja i nadmetanja mira, bez sile, ali pokazivanjem potencijala sile, u vjeri da u primjenu te sile nikada neće doći“.

Isto tako, ukazao je na činjenicu da pripadnici OSRH idu u državu koju je Hrvatska priznala, ali koju nije priznalo nekoliko članica NATO-a. „Zanimljivo, misija je u organizaciji NATO-a, saveza čije članice nisu u potpunosti priznale tu državu. Misija je to za koju postoji pravna platforma i okvir Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. To je pravno utemeljena misija, za razliku od nekih drugih, utemeljena na međunarodnom pravu, na odluci Vijeća sigurnosti davnih godina, koja se danas tumači različito, ali ona postoji“, rekao je Predsjednik.

Plenković predložio Irenu Hrstić za novu ministricu zdravstva

Dodao je kako će Hrvatska uvijek sudjelovati u takvim misijama te da će „Hrvatska sudjelovati i u ovoj drugoj misiji na zapadnom Balkanu, misiji očuvanja mira i potpore provedbi mira u BiH“ a u kojoj Hrvatska sada ne sudjeluje.

„Nije da moramo biti prisutni u svakoj misiji i da je to naš imperativ, ali u BiH, čiji smo prijatelj, želimo sudjelovati. A to do sada nismo uspjeli isključivo zahvaljujući volji odnosno zlovolji nekih birokrata u Bruxellesu. To ćemo promijeniti, to je pitanje principa. Dakle, ako na Kosovu možemo biti, ako nas tamo Savez i građani te države prihvaćaju, onda možemo biti i u susjednoj državi. Ako mogu biti Turska i Austrija, koja nije članica NATO-a, onda može i Hrvatska“, istaknuo je Milanović.

Uz predsjednika Republike vojnicima su se obratili i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnik Tihomir Kundid i zapovjednik kontingenta brigadir Mile Vukičević. – Hina.

EPPO internacionalizirao slučaj “Beroš”. Traže zaštitu od Europske komisije

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoSvijetVijesti

Poljska podržava europski put Srbije, Tusk poručio: Među prioritetima našeg predsjedanja “proširenje i najtješnja moguća suradnja sa Srbijom”

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Poljski premijer Donald Tusk, čija zemlja od siječnja 2025. preuzima predsjedanje EU-om, poručio je u četvrtak u Beogradu da Poljska podržava europski put Srbije i da “bez Srbije Europska unija nije kompletna”.

Tusk, koji boravi u dvodnevnom posjetu Beogradu, rekao je poslije razgovora sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, da će tijekom predsjedanja Poljske EU-om među njegovim prioritetima biti “proširenje i najtješnja moguća suradnja sa Srbijom”. Tusk je ustvrdio da prethodnih godina nije mijenjao svoje mišljenje o Srbiji i da je o njezinom mjestu u Europi i srpsko-poljskom prijateljstvu “mislio isto” i kada je bio predsjednik Europskog vijeća i sada kada je na čelu poljske vlade.

Po riječima srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, Tusk je “donio ohrabrujuće poruke”, ali je želio čuti i stajališta Srbije i njenu poziciju u vezi s Kosovom. Dodao je kako “neće skrivati” da bi poljski premijer “želio vidjeti puno usklađivanje s europskim deklaracijama i u pogledu sankcija protiv Ruske Federacije”. “Trudio sam se objasniti poziciju Srbije i ukazati na to koliku smo podršku u humanitarnom i financijskom smislu pružili Ukrajini i u tome kako i na koji način govorimo o poštivanju Povelje UN i iznio sam poziciju Srbije”, rekao je Vučić.

Srbija se do sada pridružila svim deklaracijama i rezolucijama UN-a o Ukrajini i poštivanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta te zemlje izložene ruskoj invaziji, ali ustrajno odbija stati uz Bruxelles i u pogledu uvođenja međunarodnih sankcija Moskvi, koju smatra tradicionalnim prijateljem.

Sve zbog jedne teze u hrvatskom političkom prostoru; Plenković: Zbog Milanovićevih laži, dezinformacija i manipulacija nastaviti će se rasprava oko NSATU misije

Srbijanski predsjednik, koji je u srijedu na večeri ugostio Tuska i grčkog premijera Kiryakosa Mitzotakisa, rekao je da su mu obojica prenijela “veoma značajne poruke” u pogledu članstva Srbije u EU. Također su “otvorili neke nove vidike i novu nadu” da Beograd u budućnosti može očekivati “neke drugačije odnose” Bruxellesa, uz sve ono što Srbija mora uraditi u ispunjavanju europskih standarda i kriterija, dodao je Vučić.

Poljski premijer kazao je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Vučićem da Poljska pozdravlja ekonomski uspjeh Srbije, ocijenivši da je “ekonomski jaka Srbija dobit za Europsku uniju”. Tusk je podržao regionalnu suradnju, Berlinski proces i inicijativu Otvoreni Balkan, koju su pokrenule Srbije, Albanija i Sjeverna Makedonija. “Svjesni smo ambicioznih planova koje Srbija ima u pogledu (europskog) Plana rasta, kako bi ubrzala svoj europski put”, rekao je Tusk. On je istaknuo i značaj bilateralnih odnosa sa Srbijom, ponajprije u jačanju ekonomske suradnje. – Hina.

Situacija u biračkom tijelu Mađarske: Rezultati posljednje ankete pokazali pad popularnosti Orbanove stranke, oporbeni Tisza mu diše za vratom

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail