Povjerenstvo za sukob interesa

Nataša Novaković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, gostovala je u N1 Studiju uživo te je govorila o slučajevima kojima se Povjerenstvo trenutno bavi te o dodatnih 1500 imovinskih kartica koje su pristigle.

Najprije je govorila o Gordanu Jandrokoviću i navodima da je pogodovao prijatelju:

“Što se tiče tog predmeta, odnosno tog medijskog napisa, Povjerenstvo je još uvijek u fazi prikupljanja podataka, da se utvrde činjenice. Nakon toga ćemo vidjeti na radnom sastanku u kojem smjeru ćemo dalje.

Ne mogu ići u konkretan predmet. Povjerenstvo istražuje ono što je činjenično najbliže onome čime se bavimo, nekakvim sukobom privatnog i javnog inetresa, ali zaista detalje ne mogu izlagati”, rekla je.

“Istražujemo kakvu je nagradu Vujčić primio”

Sljedeći na redu bio je guverner HNB-a, Boris Vujčić koji je dobio veliku novčanu međunarodnu nagradu:

“Što se toga tiče, činjenica je da prema našem zakonu svaki dužnosnik može primiti međunarodnu i državnu nagradu bez obzira na iznos. Nagrada nije ni na koji način ograničena, ne može se lokalno, ako je međunarodno može, može se i državno, ali pokušavamo još činjenično utvrditi o kakvoj se točno nagradi radi.

Ako se radi o međunarodnoj nagradi, vi ako pogledate zakon tamo jasno stoji da na to imate pravo. Eventualno ako ne znate je li to ta vrsta nagrade, pa pitate, ali ako se radi o međunarodnoj nagradi, članak jasno kaže da se to smije primiti. Uvijek je dobro pitati jer nikad ne znate skirva li se nešto jer naš zakon je dosta nejasan, ali ne mislim da je propust ako to stavite tek u imovinsku karticu, a ne objavite prije”, veli.

Što se, pak, tiče viceguvernera, koji je kupio vilu koja je bila u cesiji:

“Prema informacijama koje su sada u javnosti, to je odluka HNB-a da Zagrebačka banka pusti taj dug još 2017. kada on još nije bio niti dužnosnik, dakle nije potpadao pod naš zakon, a činjenica je da tu imate i HNB i Zagrebačku banku i Agenciju za potraživanje i Povjerenstvo nema tu što istraživati”, kaže.

“Banožićev predmet je u završnoj fazi”

U nastavku je govorila o ministru Mariju Banožiću i državnom stanu:

“Taj predmet je stvarno u završnoj fazi, čekamo još jedan dokuemnt i čim dođe on će ići na sjednicu.

Ovo nije predmet jedini koji smo imali oko stanova, oni se doista dodjeljuju no dužnosnici imaju pravo na kvadraturu, ona se poveća s obzirom na broj članova obitelji, onda morate nadoplaćivati i razliku između kvadrature koja vam pripada i one koju doista imate, postoji niz elemenata koje moramo istraživati, recimo primaju li naknadu za odvojeni život, postoji niz pitanja koji je u svakom slučaju jednak”, veli.

Je li u redu da netko ima stan i prima naknadu za odvojeni život:

“Ne mogu se sjetiti da smo imali samo takav predmet i onda je tu uvijek pitanje tko je o tome odlučivao, morate napraviti neku uzročno posljedičnu vezu privatnog i javnog interesa, ali vjerojatno bi takve predmete i Povjerenstvo moglo istraživati.

Teško mi je odvojiti sad moje mišljenje od mišljenja kolega. Opet je pitanje kako je do toga došlo i tko je dao da ima i jedno i drugo. Je li sam sebi ili mu je netko drugi? Svaki predmet je poseban”.

Kaže i kako bi cijeli taj dio zakona trebalo urediti:

“Možda je ovo situacija za donošenje nove uredbe jer ova sada zapravo niše nije na snazi, a i dalje se koristi. Dosta je nesređena situacija, rekla bih. Možete se držati prakse koja je bila dosad, a istovremeno se možete ponašati i kao da uredbe nema. Meni ovako izgleda kao da se držimo te uredbe koja nije na snazi, ali ne znam zašto se ne napiše nova.

“Nema više otvaranja predmeta”

Komentirala je i slučaj predstojnika premijerovog ureda Zvonimira Frke Petešića:

“Da, tu su već neki dopisi i otišli van, neki odgovor smo već dobili, sada čekamo još neku dokumentaciju pa ćemo vidjeti što je s time. Više nemamo postupak kao prije, nema više otvaranja predmeta. Mi imamo utvrđivanje činjenica, radni sastanak na kojem donosimo odluku i jedna jedina sjednica, ali u svakom tom predmetu koji je od Božića 2021. mi ćemo istražiti činjenice i obratiti se dužnosniku na kojeg se predmet odnosi.

Mi ne šaljemo dopise dužnosnicima. Ako smatramo da postoje neki elementi povrede zakona, onda ćemo ići prema dužnosniku. Ako samo istražujemo činjenice onda ne idemo prema dužnosniku nego prema institucijama”, objasnila je.

“Imovinske kartice otežavaju bavljenje velikim predmetima”

Naposljetku o imovinskim karticama, kojima je Povjerenstvo trenutno zatrpano:

“Dobili smo gotovo sve od onih obveznika koji su i prije imali tu obvezu. To je oko 1.800 kartica, još ih moramo dobiti od pasivnih mandata oko 500-600 i još 1.500 novih. To je ogroman broj. Jako je puno novih obveznika koji imaju jako puno pitanja. Totalno smo zameteni imovinskim karticama, pitanjima, očitovanjima, stvarima koje jesu bitne, ali otežavaju bavljenje velikim predmetima.

Mi zapravo imamo još jedan problem, osim tog odjela, mi smo dobii dozvolu za tri osobe za zaposliti ove godine, ali dvije osobe odlaze. Realno za 4000 obveznika, za sve to napraviti, mislim da bi taj odjel trebalo činiti minimalno 10 osoba, piše N1.

Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković kazala je za N1 da bi i ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba svakako trebao biti pod kontrolom zbog koruptivnog rizika.

Novaković i voditeljica na početku su konstatirale da nije dobro to što Novaković već dugo nije imala priliku braniti svoje godišnje izvješće Povjerenstva u Saboru:

“Povjerenstvo od 2018. nije branilo svoje izvješće u Saboru, branila sam izvješće Dalije Orešković za 2017.”, kazala je, “Ući ću u četvrtu godinu svog mandata, a izvješće nisam branila.”

Za 2020. godinu, pak, kazala je da je obilježena posebnim okolnostima:

“Ne vidim smisao da se 2020. iznosi uopće 2018. godina, kad se toliko toga desilo, toliko toga smo zaboravili. A i promijenilo se dosta toga. Povjerenstvo se preselilo, prebacili smo se na rad od kuće.”

“Činjenica je da je manje važan integritet i etika. Puno se donosi, puno je opasnosti, kriza je uvijek velika prilika za korupciju. Ne vrijedi to samo za Hrvatsku, nego i za EU. Ova godina je prošla nekako ispod radara”, kazala je.

“Prošli tjedan je bio panel Vijeća Europe na kojem smo i mi sudjelovali. U nekoliko zemalja, pa tako i u Hrvatskoj i Sloveniji, postoji to savjetodavno tijelo (vlade) koje nije obuhvaćeno niti jednim zakonom koji se bavi sukobom interesa, a riječ je o osobama koje su jako bitne i donose jako važne odluke. Tu su neki privatni interesi koji mogu utjecati, to je nešto što bi se moglo desiti, to bi trebalo rješavati”, upozorila je i nastavila nabrajati točke koruptivnog potencijala u krizi:

“S druge strane imate jako puno subvencija koje će ići gospodarskim subjektima. Treba jako voditi računa o tome da to bude izrazito transparentno, posebno ministri koji su zaduženi za to da se ne bi tu dogodile malverzacije”, rekla je, “Tu je i potres koji je pogodio Zagreb, koji ima svoju težinu, zbog financijskih pomoći Hrvatskoj za obnovu.”

Novaković je kao gošća komentirala još jedan detalj iz rada Povjerenstva:

“Pitanje mog izuzeća koje je zatražio premijer čeka od veljače na Ustavnom sudu.”

Voditeljicu je zanimalo s koliko se ministara iz Vlade ove godine bavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

“Nešto manje od 20 ove godine. Pri čemu, moram reći, ovo doista nije klasična godina. Recimo da se 40 posto odnosi na pokretanje, a 60 posto na nepokretanje postupka. Pritom se ne radi samo o sukobu interesa, nego i o nepravilnostima imovinskih kartica i ostalog”, kazala je.

Istaknula je da je puno manje interesa za sukobe interesa lokalne samouprave.

“Tu su ponekad povrede daleko veće od onih koji se događaju na nacionalnoj razini, samo što prođe ispod radara”, kazala je i poručila da bi novi zakon upravo u tom smjeru “morao napraviti veliki iskorak”.

Javna nabava, zapošljavanja bez natječaja, nabrajala je Novaković i predlažila da ljudi iz uprava tvrtki u vlasništvu lokalnih samouprava također budu obuhvaćeni regulativom o sukobu interesa, kao i zastupnici na tim razinama:

” Holding u Zagrebu bi također trebao biti pod kontrolom za sukob interesa, tako i Fond za obnovu Zagreba.”

Voditeljicu je zanimalo raste li korupcijski potencijal doista s godinama provedenima na javnoj funkciji na loklanoj razini, na što je Novaković rekla da je to točno, ali da je riječ o potencijalu, odnosno da ne bi htjela generalizirati.