poziv

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan u ponedjeljak je pozvao na “formiranje inkluzivne vlade” u Siriji, dan nakon svrgavanja s vlasti Bašara al-Asada.

“Očekujemo da će međunarodni akteri, posebice Ujedinjeni narodi, pružiti ruku sirijskom narodu i podržati formiranje inkluzivne vlade”, rekao je šef turske diplomacije pred okupljenim veleposlanicima u Ankari.

“Želimo vidjeti Siriju u kojoj različite etničke i vjerske skupine žive u miru, uz inkluzivni pristup vlade”, rekao je turski ministar, čija zemlja podržava pobunjeničke skupine koje su sudjelovale u munjevitoj ofenzivi protiv sirijskog režima.

Fidan je dodao da želi vidjeti “novu Siriju koja će održavati dobre odnose sa susjedima i donijeti mir i stabilnost u regiju”, ističući da je Turska “spremna pružiti potrebnu potporu u tom pogledu”.

Fidan je kazao i da će se Turska angažirati na tomu da se sirijski migranti u Turskoj sigurno vrate svojim kućama, kao i na obnovi Sirije nakon što su pobunjenici zbacili s vlasti predsjednika Al-Asada. Turska je primila gotovo tri milijuna sirijskih izbjeglica. – Hina.

U Izraelu važu posljedice pada režima Al-Asada, ministar obrane upozorio: Vojska će uništiti teško strateško oružje širom Sirije

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović u četvrtak je, prilikom ispraćaja pripadnika hrvatskog kontingenta u NATO-ovu operaciju potpore miru KFOR na Kosovu, pozvao Sabor da donese odluku o slanju pomoći državama članicama NATO-a Poljskoj i Litvi.

„Pozivam Hrvatski sabor da, u okviru svojih ovlasti, donese odluku utemeljenu na adekvatnim međunarodno-pravnim dokumentima, odnosno dokumentima i Vijeća sigurnosti i NATO-a, o upućivanju pomoći državama članicama Saveza – Poljskoj i Litvi. Da ta odluka bude donesena do kraja ovog zasjedanja, odnosno do 15. prosinca i da se vojnici, njihovi zapovjednici, njihove obitelji i njihove karijere ne dovode u dilemu i u daljnje čekanje. To moramo učiniti. To je naša obveza i naša volja da u tome sudjelujemo“, poručio je Milanović.

Podsjetio je kako pred Saborom još stoji odluka o upućivanju pripadnika OSRH u misije diljem svijeta i Europe, uključujući u NATO saveznice Poljsku i Litvu.

„Radi se o državama koje su članice Saveza kojem smo i mi svojom vlastitom voljom i razumom pristupili i preuzeli neke obaveze. Naše obaveze prema članicama Saveza, u ovom slučaju Poljske i Litve, su dosta jasne. One su izrazile potrebu, nesigurnost, određenu vrstu straha i želju da im se pomogne i mi smo tu. Ali, to vrijedi samo za članice Saveza. Svako ekstenzivnije i fleksibilnije tumačenje je opasno i treba ga se čuvati“, istaknuo je.

Govoreći pripadnicima 42. hrvatskog kontingenta o NATO-ovoj operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, predsjednik Republike je rekao kako je ta misija „nametanje mira“. „To je sprječavanje sukoba i čuvanje zatečenog stanja, nametanje mira onima koji razmišljaju drukčije. Vi idete u misiju čuvanja i nadmetanja mira, bez sile, ali pokazivanjem potencijala sile, u vjeri da u primjenu te sile nikada neće doći“.

Isto tako, ukazao je na činjenicu da pripadnici OSRH idu u državu koju je Hrvatska priznala, ali koju nije priznalo nekoliko članica NATO-a. „Zanimljivo, misija je u organizaciji NATO-a, saveza čije članice nisu u potpunosti priznale tu državu. Misija je to za koju postoji pravna platforma i okvir Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. To je pravno utemeljena misija, za razliku od nekih drugih, utemeljena na međunarodnom pravu, na odluci Vijeća sigurnosti davnih godina, koja se danas tumači različito, ali ona postoji“, rekao je Predsjednik.

Plenković predložio Irenu Hrstić za novu ministricu zdravstva

Dodao je kako će Hrvatska uvijek sudjelovati u takvim misijama te da će „Hrvatska sudjelovati i u ovoj drugoj misiji na zapadnom Balkanu, misiji očuvanja mira i potpore provedbi mira u BiH“ a u kojoj Hrvatska sada ne sudjeluje.

„Nije da moramo biti prisutni u svakoj misiji i da je to naš imperativ, ali u BiH, čiji smo prijatelj, želimo sudjelovati. A to do sada nismo uspjeli isključivo zahvaljujući volji odnosno zlovolji nekih birokrata u Bruxellesu. To ćemo promijeniti, to je pitanje principa. Dakle, ako na Kosovu možemo biti, ako nas tamo Savez i građani te države prihvaćaju, onda možemo biti i u susjednoj državi. Ako mogu biti Turska i Austrija, koja nije članica NATO-a, onda može i Hrvatska“, istaknuo je Milanović.

Uz predsjednika Republike vojnicima su se obratili i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnik Tihomir Kundid i zapovjednik kontingenta brigadir Mile Vukičević. – Hina.

EPPO internacionalizirao slučaj “Beroš”. Traže zaštitu od Europske komisije

Turski ministar vanjskih poslova pozvao međunarodne aktere na “formiranje inkluzivne vlade” u Siriji

Milanović: Pozivam Sabor da donese odluku o slanju pomoći Poljskoj i Litvi