Vladimir Putin ne pokazuje namjeru da prekine rat protiv Zapada. Prekid neprijateljstava za njega bi predstavljao “znak slabosti” i otvorio bi prostor za destabilizaciju vlastite moći. Kako se u članku Politica ističe: [CITAT], što jasno pokazuje da se rat ne vodi samo na bojišnici, nego i u političkom preživljavanju režima.
Rat, međutim, nije samo pitanje teritorija. On je i sukob vrijednosnih sustava: autoritarni model Rusije protiv liberalnih demokracija Zapada. Putin vjeruje da demokratska i suverena Ukrajina predstavlja prijetnju njegovom vlastitom režimu. Kako navodi Politico: [CITAT].
Unatoč snažnim sankcijama i ekonomskim gubicima, Kremlj računa na vlastitu sposobnost da izdrži pritiske duže nego Zapad. “[CITAT]” naglašava Putina u uvjerenju da će pukotine u jedinstvu zapadnih saveznika s vremenom postati očite.
Unutarnja politika jednako je važna. Rat pruža Putinu izgovor za gušenje oporbe, kontrolu medija i poticanje nacionalizma. Politico ističe: [CITAT], što pokazuje kako se rat koristi kao instrument unutarnje konsolidacije.
Na kraju, uvjeti koje Rusija postavlja za mir — uključujući teritorijalne ustupke, ograničavanje ukrajinske suverenosti i ukidanje sankcija — ostaju maksimalistički i neprihvatljivi za Kijev i Zapad. “[CITAT]” sažima nemogućnost da se postigne kompromis u kojem bi Moskva “sačuvala obraz”.
Sve to upućuje na zaključak: Putin ne vidi prekid rata kao opciju s većim koristima nego nastavak sukoba. “[CITAT]” potvrđuje da je za Kremlj rat postao način održavanja režima i dokazivanja otpornosti pred Zapadom.
