Od početka ruske agresije na Ukrajinu, multinacionalne kompanije masovno su napustile Rusiju, a popis sankcija koje joj uvode velike svjetske ekonomije raste iz dana u dan. Istovremeno, na ruskim sveučilištima događaju se promjene koje će otežati studentima da odu studirati nekamo drugamo, piše Business Insider.
„Zbilja se nalazimo na nepoznatom teritoriju,” kaže Hassan Malik, viši analitičar u bostonskoj konzultantskoj tvrtci Loomis Sayles.
Stručnjaci za Insider kažu da je tek nekoliko mjeseci od početka rata nemoguće znati kakve točno on ima posljedice na mlade u Rusiji. Ipak, taođer navode da se generacija odrasla za vrijeme vladavine Putina – koja je započela 2012. – sada suočava s Rusijom koja je vrlo različita od one u kojoj su dosad živjeli.
“Putinova generacija cijeli život poznaje samo jednog predsjednika”
Ova skupina mladih od 17 do 24 godine, često nazivana i „Putinova generacija” cijeli život poznaje samo jednog predsjednika, kažu iz Wilson Centra. Odrasli su jedući u McDonald’su, gledajući hollywoodske filmove i objavljujući na Instagramu. Ništa od toga nakon ruskog napada na Ukrajinu više nije dostupno.
Dva stručnjaka s kojima je razgovarao Insider analizirala su koliko će biti teže mladim Rusima u školi i na poslu.
Multinacionalne kompanije masovno odlaze, smanjujući prilike za zapošljavanje
Kao i u mnogim zemljama, vrijednost kvalitetnog obrazovanja u Rusiji je ta što ono otvara vrata za zapošljavanje ne samo u domaćim tvrtkama, već i u multinacionalnim korporacijama koje zaposlenima pružaju mogućnost da se slobodno kreću europskim tržištem. Te prilike u Rusiji brzo nestaju.
„Mnoge korporacije obećavale su dobre, stabilne karijere, gdje pojedinac može napredovati zahvaljujući svojim talentima kao i u zapadnom kapitalizmu,” govori Andrew Lohsen, suradnik na programu za Europu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije. „Te prilike nestaju kako korporacije odlaze iz Rusije, a neke industrije koje su dosad obećavale visoke plaće počinju osjećati posljedice sankcija.”
Lohsen je naveo sektore za naftu, plin i IT kao primjere gdje multinacionalne korporacije masovno odlaze, što znači veliku nesigurnost za one koji su dosad željeli raditi u tim industrijama. Ranije ovog mjeseca, američki tehnološki divovi IBM i Microsoft otpustili su stotine zaposlenih u Rusiji, povlačeći se s njihovog tržišta.
Iz Rusije odlaze zaposlenici u tehnološkom sektoru
Takvi odlasci ne ostavljaju posljedice samo na ponudi poslova. Oni će također osakatiti i mogućnosti za trening i i profesionalna usavršavanja koje na raspolaganju imaju ruski obrazovani radnici, kaže Malik.
Rezultat toga je da iz zemlje odlaze zaposlenici u tehnološkom sektoru, izvijestili su Insiderovi reporteri u travnju. I dok su mnogi otišli zbog straha da će biti regrutirani u rat, neki kažu da su Rusiju napustili zbog posljedica koje su sankcije ostavile na njihove poslove.
U travnju, Svjetska banka je iznijela očekivanja da će se ruska ekonomija smanjiti za 11.2 posto u 2022 godini, što bi značilo najveći pad u tri desetljeća, od pada Sovjetskog saveza.
Ruska sveučilišta bi mogla srezati slobodu govora
Stručnjaci s kojima je razgovarao Insider izrazili su zabrinutost zbog ruskog akademskog sustava. Rusija želi izići iz bolonjskog procesa kojim europske vlade usklađuju obrazovne standarde i kvalifikacije.
„To znači da će Rusi koji razmišljaju o obrazovanju u Europi – pogotovo profesionalnom ili doktorskom studiju – sada imati mnogo više prepreka pri pokušaju upadanja na europska sveučilišta,” kaže Lohsen.
Rusija se planira vratiti na sovjetski standard, što znači da će europskim sveučilištima biti vrlo teško provjeriti akademske certifikate ruskih studenata, dodaje.
Europska akademska zajednica posebno je zabrinuta zbog prostora za otvorenu debatu u Rusiji, nakon što je 700 rektora i čelnika sveučilišta u Rusiji potpisalo pismo, devet dana nakon početka invazije, kojim prihvaćaju verziju Kremlja – da Moskva želi „demilitarizirati i denacificirati” Ukrajinu, izvijestio je časopis Times Higher Education citirajući pismo, koje je kasnije maknuto s interneta.
„Svjedočimo politizaciji obrazovnog sustava koja dolazi s vrha,” kaže Lohsen. „Dogodio se oštar zaokret u ruskom obrazovanju prema prihvaćanju državnih narativa i isključivanju bilo kakvih sumnji ili alternativa, a oni koji se ne priklone, bivaju kažnjeni.”
Malik govori da je u prošlosti sudjelovao na konferencijama gdje su bile i ruske i međunarodne institucije, i gdje je svjedočio dinamičnoj razmjeni ideja. Kaže da će to sada postati izrazito teško, pogotovo nakon što je Rusija u ožujku izglasala zakon kojim se one koji šire „lažne vijesti” o vojsci kažnjava kaznom zatvora do 15 godina.
Stručnjaci: Politički preokret je malo vjerojatan, čak i ako su Rusi nezadovoljni
I dok situacija ne izgleda bajno, Moskva je proteklih godina krenula s pojačavanjem propagande kojom se promovira stroga hijerarhija sa vlasti, vojskom i crkvom u srcu ruskog društva, kaže Lohsen. U kombinaciji s medijskom scenom koju uvelike kontrolira Kremlj, takve poruke mogle bi građanima skrenuti pozornost od ekonomskih poteškoća, dodaje.
Neki mladi koji su nezadovoljni Putinovom vladavinom pobjegli su iz zemlje nakon početka rata. Ali oni koji žele početi ispočetka u novoj zemlji moraju razmišljati o svakodnevnim praktičnim pitanjima, kao što su dugotrajne vize, zaposlenje, financijski resursi. Sve to je postalo teže dostupno zbog sankcija, slažu se Malik i Lohsen.
U Rusiji je potpora za rat stabilna. Krajem svibnja, nezavisni istraživač javnog mnijenja, Levada Centar, obavio je istraživanje na uzorku od 1,634 Rusa koje je pokazalo da čak 60 posto mladih od 17 do 24 godina podržava rat.
Malo je znakova da bi se išta moglo politički promijeniti, čak i ako postoje mali centri pobune, kaže Malik.
„Revolucija je vjerojatnija u demokraciji nego u autokraciji – jer u demokraciji jednostavno možete održati izbore,” kaže.
Uostalom, ekonomski uvjeti u Sovjetskom savezu bili su gori nego u Rusiji danas, a ništa se desetljećima nije mijenjalo, dodaje.
„U autokraciji je gotovo nemoguće postići da se nezadovoljstvo pretvori u promjenu politike, a kamoli promjenu režima,” zaključuje Malik, prenosi N1.