rada borić

Predstavnici Inicijative za uvođenje seksualnog obrazovanja u škole i nekoliko saborskih zastupnika pozvali su u petak na uvođenje sveobuhvatnog seksualanog odgoja i obrazovanja u škole istaknuvši kako je obrazovanje jedan od ‘alata’ za borbu protiv seksualnog nasilja.

Renata Ivanović iz te Inicijative je na konferenciji za novinare rekla da je njihovu peticiju za uvođenje sveobuhvatnog seksulanog odgoja i obrazovanja u škole u manje od dva tjedna potpisalo oko 12.500 ljudi.

“To su dovoljno jaki argumenti da su se vremena promijenila i da je nakon 30 godina red da se javna i obrazovna politika okrene prema tom pitanju te pokrenu postupci i koraci koji bi omogućili da što prije naša djeca i mladi dobiju obrazovanje iz područja ljudske seksualnosti jer je to jedino područje u koje se u školi ne obrađuje niti uče”.

Rekla je to Ivanović na Trgu sv. Marka prije početka  tematske sjednice tri saborska odbora koja na temu “Što institucije mogu učiniti da bi spriječile spolno zlostavljanje?”.

Vezano uz tu sjednicu i slučajeve spolnog uznemiravanja na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti (ADU),  nekoliko drugih fakulteta i na HRT-u, kazala je da su im uputili pismo o potrebi uvođenja seksualnog obrazovanja u škole.

“Ljudska seksualnost je puno više od biologije”

Lana Bobić iz Platforme za reproduktivnu pravdu istaknula je kako je ljudska seksualnost puno više od biologije jer sadržava i snažnu psihološku komponentu te društveno-politički kontekst u kojem se ona promišlja.

Stoga su, poručila je, to znanja koja se moraju pružiti djeci ako ih se želi zaštititi od seksualnog nasilja ali i hiperseksualizacije kojoj su izloženi u konzumerističkom društvu.

Bobić je rekla i da je podržala peticiju jer seksualno obrazovanje ima ključnu ulogu u prevenciji seksualnog i rodno utemeljenog nasilja. Poručila je i, ukoliko stvarno želimo prevenirati nasilje, oda je ključ djecu i mlade obrazovati po tim pitanjima koja su u našem društvu, drži, još uvijek tabuizirana.

U ime inicijative saborskih zastupnica za jačanje zaštite žrtava seksualnog nasilja Marijana Puljak rekla je kako iz Hrvatskog sabora žele utjecati na promjene u sustavu kako bi se ojačala pravna i svaka druga zaštita žrtava nasilja.

Najavila je i da će od Ministarstva znanosti i obrazovanja tražiti znanstveno istraživanje koje bi trebalo pokazati koliko su djeca u osnovnim i srednjim školama prihvatila teme iz međupredmetne teme zdravlje koja se  provodi u školama od 2018. godine.

“Do danas još nije napravljeno istraživanje koliko su djeca prihvatila ta znanja, na koji način učitelji i nastavnici provode tu međupredmetnu temu obzorom da nema posebnog predmeta i modula već se teme iz seksualnog obrazovanja uče kroz razni spektar predmeta”, kazala je.

Borić: Obrazovanje je jedan od alata za borbu protiv seksualnog nasilja

Rada Borić iz Zeleno-lijevog kluba rekla je da će na tematskoj sjednici govoriti i o tome što se dogodilo da su dobili više od 60 prijava sa sveučilišta i drugih institucija vezano uz seksualno nasilje i uznemiravanje nad ženama. Istaknula je i da je obrazovanje jedan od ‘alata’ za borbu protiv seksualnog nasilja podsjetivši kako godinama zagovara građanski odgoj, koji nikako da zaživi.

“Ako ne možemo imati posebno, cjelovito  seksualno obrazovanje onda bar da je dijelom programa građanskog odgoja”, kazala je. Upozorila je i da brine to što se netko boji uvesti građanski odgoj u obrazovanje kako bi mladi postali odgovorni građani, razumjeli što je to demokracija, što su njihova prava među kojima su i da ne budu zlostavljani .

Borić je podsjetila i da je Vlada potpisala Istanbulsku konvenciju u kojoj se izrijekom spominje obaveza uvođenja obrazovanja koje bi čuvalo  dostojanstvo žena i žrtve, govorilo o rodnim stereotipima i sl.

Uz to, u Saboru je 2018. donesen i Protokol o postupanju u slučajevima seksualnog nasilja koji se ne koristi. Upitala je i Vladu zašto već četiri godine nije donešen temeljni dokument – Nacionalna politika za ravnopravnost spolova.

Upozorila je i da podaci UN-a pokazuju da će jedna od tri žene žene tijekom svoga života doživjeti neku vrstu nasilja. Također, rekla je Borić, istraživanja pokazuju i da nema žene koja u životu nije prošla neku vrstu seksualnog uznemiravanja.

Hina

Potpredsjednica Nove ljevice Rada Borić gostovala je u N1 studiju uživo gdje je komentirala kako se država snašla u krizi uzrokovanoj potresom.

“Mi se kao građani možemo snalaziti, ali država nam govori da demontiramo, bojim se da je država bila jako loše montirana. Danas, 14 dana nakon potresa država će se po prvi put baviti prehranom stanovništva”, istaknula je Borić.

Podsjetila je na kuhinjski modul u vlasništvu Hrvatske vojske  te naselje za migrante u Maloj Gorici koje je možda moglo pomoći u ovoj situaciji, dodajući da država ne zna što sve posjeduje.

“I ono što smo imali od svojih resursa, nismo znali iskoristiti na početku. Čujemo takve isprike da treba postupno. Što treba postupno, osim kontejnerskih kućica, koje su koristile oko covida. Bojim se da država uopće nema popisanu svoju imovinu, što ima i gdje je”, kazala je Borić.

Komentirala je i nedavne političke izjave, poput one ravnatelja civilne zaštite Damira Truta da su navijači smetali te one sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića koji je rekao da nered na terenu stvaraju “dolasci kontejnera po privatnim linijama”

“Optužujete građane koji su napravili najbolje što znaju i umiju. Kad ljudi počinju nevjerovati sustavu, onda naravno da traže alternativne načine ne bi li ljudima pomogli. Stvarno je neprimjereno, da ne kažem i nepristojno, govoriti kako i koga ćemo hraniti ili govoriti da su navijačke skupine, momci koji su došli iz svih dijelova Hrvatske, da su tamo bili na smetnji. Ako nemate nekog da vas organizira, pokušavate učiniti najbolje što znate”, rekla je Borić i dodala:

“Čuli smo još jednu nepristojnu izjavu, da je hrana koja je bila tamo bila iz Crvenog križa ili iz robnih zaliha, a znamo da tomu nije tako, da su ljudi donosili hranu iz svih dijelova Hrvatske. Umjesto da kažeš bilo je propusta u sustavu, pokazalo nam se još jednom da sustav ne funkcionira, sad je vrijeme da doista napravimo sustav koji će funkcionirati za sve druge nedaće, koje ne želimo, a koje se mogu dogoditi.”

Poslijeratna obnova

Pojedini objekti obnavljani poslije rata urušeni su ili oštećeni tijekom potresa zbog čega je oporba podržala osnivanje Istražnog povjerenstva koje bi analiziralo poslijeratnu obnovu.

“Zeleno-lijevi klub je predložio da se napravi Istražno povjerenstvo oko toga što se dogodilo za vrijeme obnove, sa zgradama porušenim u ratu, a također i što je s robnim rezervama. Postoje i pravni stručnjaci koji kažu da ako možete pokazati da je nakon nekog perioda nastala šteta, onda nema zastare. Budući da se šteta upravo dogodila nakon toliko vremena, sada se vide posljedice toga. Pokušat ćemo vidjeti što možemo napraviti. USKOK se javio da će pogledati što se dogodilo i vjerojatno ćemo dobiti odgovor koji smo već dobili oko povjerenstva, da ne možemo se time baviti budući da se rade izvidi. Mi ćemo doista tražiti političku odgovornost. Država je trebala voditi nadzor. Ne može se dati ljudima ključ u ruke i reći da je sigurna, a da netko nije izvršio nadzor”, rekla je Borić i dodala:

“HDZ je majstor za korupciju i prikrivanje korupcije pa hajde da vidimo što se točno dogodilo jer neki ljudi su možda stradali samo zato što se obnova dogodila loše.”