Home Tags Posts tagged with "rat u Ukrajini"
Tag:

rat u Ukrajini

SvijetVijesti

Alarmantni podaci ISW-a: Analiza pokazala strelovito napredovanje ruskih snaga u osvajanju ukrajinskog teritorija

by Ante R.
written by Ante R.

Ruska vojska napredovala je u studenome 725 kilometara četvornih, najviše u jednom mjesecu od ožujka 2022. i prvih tjedana rata, po analizi AFP-a u ponedjeljak na osnovi podataka američkog Instituta za proučavanje rata (ISW).

Ruske snage zauzele su u studenom površinu koja odgovara Singapuru, više nego u listopadu kada su zauzele 610 kilometara četvornih, što se nije dogodilo od početka rata koji traje već više od dvije i pol godine, u prvom redu na istoku Ukrajine u blizini grada Pokrovska.

U Donjeckoj oblasti, u kojoj se nalazi to važno željezničko i cestovno čvorište, ruske su snage u studenom ostvarile 90 posto tog napretka. Ukrajinska vojska kontrolira sada manje od trećine te regije, u odnosu prema više od 40 posto 1. siječnja 2024.

Ruske snage zauzele su zadnjih tjedana mnoga naselja južno i istočno od Pokrovska, približivši mu se na manje od pet kilometara. Napredovanje ruskih snaga ubrzalo se od kraja proljeća. Uključujući studeni, 2024. zauzele su više od 3500 kilometara četvornih, šest puta više nego u cijeloj 2023.

Zadnji put kada su ostvarile veći napredak u tako malo vremena bilo je u ožujku 2022. (45.426 kilometara četvornih), kada su stigle do vrata Kijeva.

Od početka rata 24. veljače 2022. do 30. studenoga 2024. Rusija je zauzela 68.050 kilometara četvornih ukrajinskog teritorija. S Krimom, anektiranim 2014., i dijelovima Donbasa koje su proruski separatisti kontrolirali prije ruske ofenzive, Moskva sada kontrolira 18,4 posto ukrajinskog teritorija otprije 2014.

AFP-ovi podaci temelje se na podacima ISW-a, koji se oslanja na javne informacije koje objavljuju obje zaraćene strane te analizi satelitskih slika. – Hina.

Scholz doputovao kod Zelenskog i najavio daljnje isporuke oružja u vrijednosti od 650 milijuna eura do kraja prosinca

0 comment
FacebookTwitterEmail
IzdvojenoSvijetVijesti

Najavljena ruska odmazda za dalekometne napade: Putin otkrio potencijalne mete u Ukrajini, “središta donošenja odluka” nisu isključena

by Ante R.
written by Ante R.

Rusija odabire mete u Ukrajini koje bi mogle uključivati ​​”središta donošenja odluka” u Kijevu kao odgovor na ukrajinske dalekometne napade zapadnim oružjem na ruski teritorij, rekao je u četvrtak predsjednik Vladimir Putin.

Ruski napadi dosad nisu pogodili vladine zgrade u glavnom gradu Ukrajine. Kijev je snažno zaštićen protuzračnom obranom, ali Putin kaže da se ruski hipersonični projektil Orešnik, prvi put ispaljen na ukrajinski grad prošlog tjedna, ne može presresti.

“Naravno, odgovorit ćemo na udare koji se izvode na ruskom teritoriju projektilima dugog dometa zapadne proizvodnje, kao što je već rečeno, uključujući mogući nastavak testiranja Orešnika u borbenim uvjetima, kao što je učinjeno 21. studenog”, rekao je Putin na sastanku sigurnosnog saveza bivših sovjetskih zemalja u Kazahstanu.

“Trenutno ministarstvo obrane i glavni stožer odabiru mete koje će gađati na ukrajinskom teritoriju. To mogu biti vojni objekti, obrambene i industrijske tvrtke ili središta donošenja odluka u Kijevu”, rekao je.

Rusija kaže da je Ukrajina prvi put 19. studenoga ispalila američke balističke rakete ATACMS na zapadnu Rusiju, što ju je navelo da odgovori dva dana kasnije ispaljivanjem Orešnika, nove rakete srednjeg dometa, na ukrajinski grad Dnjipro. Od tada, Rusija kaže da je Ukrajina ispalila više ATACMS-a na regiju Kursk 23. i 25. studenog.

Kazao je da je masovni ruski noćni napad na ukrajinsku infrastrukturu bio odgovor na napade Kijeva na ruske regije korištenjem zapadnih projektila većeg dometa. Putin je rekao da ruska proizvodnja naprednih raketnih sustava 10 puta premašuje proizvodnju NATO vojnog saveza, te da Moskva planira dodatno povećati proizvodnju. – Hina.

Patrijarh Ruske pravoslavne crkve poručio Rusima: Nuklearno oružje ne treba izazivati strah

0 comment
FacebookTwitterEmail
SvijetVijesti

Bliski istok, Ukrajina i Trump na dnevnom redu sastanka ministara vanjskih poslova G7

by Ante R.
written by Ante R.

Ministri vanjskih poslova Skupine sedam gospodarski vodećih zemalja (G7) sastaju se u ponedjeljak u Italiji na dvodnevnoj konferenciji, a raspravljat će, kako se se očekuje, o ratu na Bliskom istoku i u Ukrajini, te nalogu Međunarodnog kaznenog suda (ICC) za uhićenje izraelskog premijera.

Skup se održava u gradiću Fiuggiju, oko 80 kilometara izvan Rima, i to je posljednji zakazani ovogodišnji sastanak šefova diplomacije G7.

Ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini vjerojatno će biti među glavnim temama, zajedno s implikacijama reizbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika na međunarodni poredak.

Nedavni nalog koji je izdao Međunarodni kazneni sud (ICC) za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog navodnih ratnih zločina u ratu u Gazi izazvao je pomutnju.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni najavila je u petak da Italija na predstojećem sastanku G7 planira razmotriti nalog ICC-a za uhićenje Netanyahua.

U ratu u Ukrajini Rusija je nedavno ispalila novu raketu srednjeg dometa na Ukrajinu koja bi, prema mišljenju stručnjaka, mogla biti opremljena nuklearnim eksplozivnim napravama – čak i ako to nije bio slučaj.

Ukrajina je posljednjih dana navodno gađala vojne ciljeve u Rusiji raketama ATACMS iz Sjedinjenih Država koje mogu putovati do 300 kilometara i krstarećim raketama Storm Shadow iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Italija do kraja godine predsjeda G7. Ostale članice su SAD, Kanada, Velika Britanija, Japan, Francuska i Njemačka. Sljedeće godine Kanada će preuzeti predsjedanje. – Hina.

Europski ministri obrane sastaju se danas u Berlinu

0 comment
FacebookTwitterEmail
SvijetVijesti

Europska komisija nakon napada interkontinentalnom raketom na Ukrajinu: Rusija se “igra nuklearnom prijetnjom”

by Ante R.
written by Ante R.

Ruski napad interkontinentalnom raketom na Ukrajinu „predstavlja jasnu eskalaciju” predsjednika Vladimira Putina, rekao je u četvrtak glasnogovornik Europske komisije. 

„Naravno da pratimo informacije prema kojima je Rusija koristila balističku interkontinentalnu raketu protiv jednog ili više ciljeva u Ukrajini. Jasno je kako takav napad predstavlja novu jasnu Putinovu eskalaciju”, rekao je Peter Stano.

Upotreba takve rakete je „kvantitativna i kvalitativna” promjena sukoba, naglasio je glasnogovornik, pa optužio Rusiju da se „igra” nuklearnom prijetnjom. “Veoma je teško” procijeniti realnost te prijetnje, ali “ona je neodgovorna” i “predstavlja globalnu prijetnju stabilnosti i sigurnosti Europe i svijeta”. – Hina.

TOTALNA ESKALACIJA, PRIJETI LI TREĆI SVJETSKI RAT Rusi lansirali interkontinentalnu balističku raketu na Ukrajinu

0 comment
FacebookTwitterEmail
IzdvojenoSvijetVijesti

VIDEO/ Diljem Ukrajine oglasile se zračne uzbune, Rusija napada različitim raketama

by Ante R.
written by Ante R.

Zračne uzbune oglasile su se rano u četvrtak diljem Ukrajine zbog novih ruskih napada hipersoničnim, interkontinentalnim i krstarećim raketama. 

Hipersonični Kinžal pogodio je regiju Dnjipra, prenosi novinska agencija Ukrinform. Raketa je lansirana s borbenog zrakoplova MiG-31. Vojni guverner regije Serhij Lisak rekao je da je u napadu pogođeno industrijsko postrojenje u Dnjipru te su u gradu izbila dva požara. 

Gradonačelnik Boris Filatov objavio je da je oštećen i centar za ljude s posebnim potrebama.

Ukrajinske zračne snage kasnije su izvijestile da je u napadu korištena i interkontinentalna balistička raketa, ispaljena iz regije Astrahan na Kaspijskom jezeru. Radi se o raketi RS-26 “Rubež” dometa 5800 kilometara.

Ispaljeno je i sedam ‘nevidljivih’ krstarećih raketa Kh-101, ispaljenih vjerojatno iz strateških bombardera Tu-95 iz regije Saratov.

Institut za proučavanje rata (ISW) u srijedu navečer izvijestio da je Ukrajina vjerojatno po prvi put koristila rakete Storm Shadow britanske proizvodnje za napad na ruski teritorij.

Ta organizacija sa sjedištem u Washingtonu tvrdi da je Ukrajina uspješno pogodila središte ruske protuofenzive u regiji Kursk. Navodno je pogođeno zapovjedništvo za ruske i sjevernokorejske snage, a uz Storm Shadow korišteni su i dronovi.

Rusko ministarstvo obrane ustvrdilo je u četvrtak da je protuzračna obrana oborila dvije britanske krstareće rakete Storm Shadow i šest američkih raketa HIMARS. Ruska vojska navodno je grupirala gotovo 50 tisuća snaga kod Kurska, uključujući 10 tisuća Sjevernokorejanaca.

Analiza ISW-a sugerira da je odluka Washingtona da dopusti Ukrajini korištenje naoružanja koje je donirao SAD za napade na ruski teritorij otvorio put i za sličnu odluku Britanije. Mediji su izvijestili da je London to već omogućio, uz Pariz, no britanska vlada još nije komentirala te napise. – Hina.

 

TOTALNA ESKALACIJA, PRIJETI LI TREĆI SVJETSKI RAT Rusi lansirali interkontinentalnu balističku raketu na Ukrajinu

0 comment
FacebookTwitterEmail
IzdvojenoVijesti

Odlučujuća faza rata za Ukrajinu: Zelenskij parlamentu predstavio plan “otpornosti”

by Ante R.
written by Ante R.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u utorak u ukrajinskom parlamentu da je rat protiv Rusije ušao u odlučujuću fazu, pozivajući građane na jedinstvo i “otpornost” te najavivši veliko povećanje proizvodnje oružja.

U sat vremena dugom govoru u povodu tisuću dana od početka ruske invazije, Zelenskij je rekao da se Ukrajina neće odreći svoje suverenosti niti prava na svoj teritorij.

Rekao je također da neće biti novih izbora dok se ne postigne mir. “U ovoj fazi rata, odlučuje se tko će prevladati – mi nad neprijateljem ili neprijatelj nad Ukrajincima… i Europljanima i svima u svijetu koji žive živjeti slobodno i ne biti podređeni diktatoru.”

Zelenskij je predstavio, kako je rekao, “plan za otpornost” za zemlju kao domaću varijantu “plana za pobjedu” koji je predstavio zapadnim saveznicima ranije ove jeseni, i istaknuo da treba prisiliti Rusiju da pregovara o okončanju rata u dobroj vjeri.

Premda je rekao da će sve pojedinosti plana biti objavljene kasnije ove godine, otkrio je da ga čine koraci za stabilizaciju bojišnice, potpora vojnoj inovativnosti i proizvodnji oružja te mjere za jačanje nacionalnog jedinstva i kulturnog identiteta. “Jedinstvo je prva točka našeg internog plana za otpornost”, rekao je.

Zelenskij je rekao da će Ukrajina iduće godine proizvesti najmanje 30.000 dronova dalekog dometa.

Ukrajina nastoji ojačati proizvodnju oružja od početka ruske invazije u veljači 2022. i Zelenskij je rekao da 40 stranih proizvođača oružja već radi u ukrajinskom obrambenom sektoru.

Ukrajina planira proizvesti i najmanje 3000 krstarećih projektila i “projektila dronova”, rekao je, ne iznoseći vremenski okvir za to. – Hina.

Ukrajina prvi put napala Rusiju američkim projektilima ATACMS

0 comment
FacebookTwitterEmail
IzdvojenoSvijetVijesti

VIDEO/ U ruskom napadu dronovima na regiju Sumi pogođena stambena zgrada, među civilnim žrtvama i djeca

by Ante R.
written by Ante R.

Sedmero ljudi je ubijeno, uključujući jedno dijete, u ruskom napadu dronom na ukrajinsku sjeveroistočnu regiju Sumi, rekao je u utorak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, a ukrajinska vojska priopćila je da je pogodila veliko rusko skladište oružja u blizini grada Karačeva u regiji Brjansku.

“Svaki novi ruski udar samo potvrđuje prave namjere (ruskog predsjednika Vladimira) Putina. On želi nastavak rata, ne zanima ga razgovor o miru“, rekao je Zelenskij.

U napadu dronom tijekom noći na stambenu zgradu u gradiću Hluhivu koji graniči s Rusijom ranjeno je 12 osoba, uključujući dvoje djece, objavila je vojna uprava regije Sumi u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Video koji je podijelio Zelenskij prikazuje djelatnike hitne pomoći kako pretražuju ruševine djelomično uništene zgrade dok su operacije potrage i spašavanja nastavljene do jutra. Regionalna vojna uprava priopćila je da su ruske snage u napadu koristile dvije bespilotne letjelice.

Ukrajinske zračne snage priopćile su da su oborile 51 bespilotnu letjelicu i izgubile trag za još 30 nakon što je Rusija preko noći lansirala 87 bespilotnih letjelica.

Ruske snage su proteklih mjeseci gađale sjeveroistočnu regiju Sumi, oštetivši njezinu ključnu i civilnu infrastrukturu. U nedjeljnom raketnom napadu ondje je poginulo 11 ljudi, 89 je ozlijeđeno i prekinuta je opskrba strujom u gradu Sumiju.

Ukrajinska vojska priopćila je u utorak da je pogodila veliko rusko skladište oružja u blizini grada Karačeva u regiji Brjansku, koja se nalazi više od 110 km od granice s Ukrajinom.

Nakon napada uslijedilo je 12 sekundarnih eksplozija i detonacija u području udara, rekao je glavni stožer ukrajinske vojske u izjavi u aplikaciji Telegramu. “Nastavit će se uništavanje skladišta streljiva za vojsku ruskog okupatora kako bi se zaustavila oružana agresija Ruske Federacije na Ukrajinu“, rečeno je.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su njegove snage tijekom jutra uništile 12 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad regije Brjanska.

Borrell: Trump je prilika za EU da iskoristi svoje kapacitete

Ukrajina često koristi bespilotne letjelice domaće proizvodnje za gađanje ciljeva duboko u Rusiji. Vojska nije precizirala koje je oružje korišteno za napad. Kijevu je ranije ovog tjedna Bijela kuća dala dopuštenje da upotrijebi oružje koje je dopremio SAD za udare duboko u Rusiju, izvijestio je Reuters, pozivajući se na izvore koji govore da će Kijev te napade početi u sljedećim danima. Nema izravnih naznaka da je američko oružje korišteno u napadu na skladište oružja u Karačevu. – Hina.

Ukrajina obilježava 1000 dana ruske invazije: Tisuće izgubljenih života, vojni gubici katastrofalni, za Zelenskog “Minska 3 neće biti”

0 comment
FacebookTwitterEmail
IzdvojenoSvijetVijesti

Ukrajina obilježava 1000 dana ruske invazije: Tisuće izgubljenih života, vojni gubici katastrofalni, za Zelenskog “Minska 3 neće biti”

by Ante R.
written by Ante R.

Ukrajina u utorak obilježava 1000 dana od početka ruske invazije punog opsega, s umornim trupama koje se bore na brojnim frontama i svakodnevnim ruskim napadima dronovima i projektilima, dok se dužnosnici pripremaju na povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću u siječnju.

Kao poticaj za napadnutu zemlju, američki predsjednik Joe Biden dao je zeleno svjetlo za korištenje američkih projektila protiv ciljeva dublje unutar Rusije, potencijalno ograničavajući njezine mogućnosti za pokretanje napada i opskrbu fronte.

Ali dramatična promjena u politici mogla bi se revidirati kada se Trump vrati u Bijelu kuću u siječnju, a vojni stručnjaci upozoravaju da to samo po sebi neće biti dovoljno da promijeni tijek 33-mjesečnog rata.

Tisuće ukrajinskih građana su poginule, više od šest milijuna živi kao izbjeglice u inozemstvu, a stanovništvo je palo za četvrtinu otkako je čelnik Kremlja Vladimir Putin naredio invaziju kopnom, morem i zrakom koja je započela najveći sukob u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Vojni gubici su katastrofalni, iako ostaju strogo čuvana tajna. Javne zapadne procjene temeljene na obavještajnim izvješćima uvelike variraju, ali većina govori o stotinama tisuća ubijenih ili ranjenih na obje strane. Tragedija je pogodila obitelji u svakom kutku Ukrajine, gdje su vojni pogrebi uobičajeni u velikim gradovima i udaljenim selima, a ljudi su iscrpljeni besanim noćima sirena zračne opasnosti i tjeskobe.

Sada povratak Trumpa, koji je obećao da će brzo prekinuti borbe – ne govoreći kako – dovodi u pitanje budućnost američke vojne pomoći i ujedinjenog zapadnog fronta protiv Putina, te povećava izglede za razgovore o okončanju rata.

Nakon američkog odobrenja korištenja dalekometnog oružja, osjećaj eskalacije je opipljiv dok Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati svoje pozicije na bojnom polju uoči bilo kakvih pregovora.

Već pojačana iranskim bespilotnim letjelicama i sjevernokorejskim topničkim granatama i balističkim projektilima, Rusija je sada rasporedila 11.000 sjevernokorejskih vojnika, od kojih su se neki, kaže Kijev, sukobili s ukrajinskim snagama koje su zauzele dio ruske regije Kursk.

Jedan visoki kijevski dužnosnik rekao je da Pjongjang ima kapacitet poslati 100.000 vojnika.

Ukrajina u međuvremenu ima neke od svojih najboljih trupa koje pokušavaju zadržati taj mali komad ruskog teritorija, zauzet u kolovozu kao adut za pregovaranje. Kijev kaže da je Rusija ondje skupila 50.000 vojnika, dok snage Kremlja također ostvaruju najbrže uspjehe na istoku Ukrajine od 2022. – te pojačavaju pritisak i na sjeveroistoku i jugoistoku.

S približavanjem zime, Moskva je u nedjelju obnovila svoj zračni napad na ukrajinski elektroenergetski sustav, ispalivši 120 projektila i lansiravši 90 bespilotnih letjelica u najvećem zračnom napadu od kolovoza.

Uz odobrenje SAD-a da napada vojne ciljeve unutar Rusije oružjem koje je isporučila Amerika, vanjska financijska pomoć i pomoć u oružju također ostaju vitalni. Unatoč dvije uzastopne godine umjerenog rasta, ukrajinsko gospodarstvo još je na samo 78 posto u odnosu na razdoblje prije invazije, pri čemu se BDP smanjio za trećinu 2022. Ukrajinske nekoć divovske industrije čelika i žitarica su drastično smanjene.

Promatračka misija UN-a za ljudska prava potvrdila je smrt 11.743 ukrajinskih civila, iako neki dužnosnici iz Kijeva vjeruju da je broj mnogo veći.

Predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je prošli tjedan da Ukrajina mora dati sve od sebe da okonča rat sljedeće godine diplomatskim sredstvima. No odlučno je prekinuo svaki razgovor o prekidu vatre prije nego što se Ukrajini pruže odgovarajuća sigurnosna jamstva.

Što bi raketni udari dugog dometa u Rusiji mogli značiti za ukrajinski rat?

Kremlj je rekao da njegovi ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni otkako je Putin u lipnju rekao da Ukrajina mora odustati od svojih ambicija da se pridruži NATO-u i da se mora povući iz četiri ukrajinske regije koje njegove snage djelomično kontroliraju, što je sve jednako kapitulaciji Kijeva.

More malih ukrajinskih zastavica koje odaju počast mrtvima sada zauzimaju ugao Trga neovisnosti u Kijevu, nekadašnjeg središta masovnih proeuropskih prosvjeda koji su 2014. svrgnuli s vlasti ukrajinskog predsjednika koji je tada imao potporu Moskve.

Rusija je odgovorila na prosvjede zauzimanjem ukrajinskog crnomorskog poluotoka Krima, i podupiranjem paravojne pobune na istoku koja je ubila 14.000 ljudi prije nego što su dvije serije pregovora, u takozvanom Minskom formatu, zaustavile borbe s Kijevom.

Nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz nazvao Putina u petak prvi put u gotovo dvije godine, Zelenskij je rekao da je taj potez smanjio izolaciju ruskog čelnika. Također se izjasnio protiv ideje obnove pregovora u formatu Minska. “Želimo naglasiti: neće biti ‘Minska 3’; ono što nam treba je pravi mir“, rekao je. – Hina.

Borrell: Trump je prilika za EU da iskoristi svoje kapacitete

0 comment
FacebookTwitterEmail
SvijetVijesti

Zapadni saveznici zabrinuti oko Trumpovih budućih poteza prema Ukrajini: Blinken održao sastanak s Rutte-om, najavio “čvrst odgovor” na uključivanje Sjeverne Koreje u rat

by Ante R.
written by Ante R.

Američki državni tajnik Antony Blinken najavio je će da uključivanje sjevernokorejskih vojnika na strani Rusije u ratu protiv Ukrajine naići na čvrst odgovor i da će odlazeća američka administracija ubrzati pomoć Ukrajini.

“Sjevernokorejske snage uključene u borbu naići će na čvrst odgovor”, rekao je Blinken u Bruxellesu gdje se sastao s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. Blinken je također rekao da će odlazeća američka administracija predsjednika Joea Bidena pojačati potporu Ukrajini.

Rutte je rekao da saveznici moraju učiniti više u pomoći Ukrajini kako bi se mogla suprotstaviti ruskim napadima. Poruke Blinkena i Ruttea dolaze u trenutku kada se zapadni saveznici pribojavaju što će učiniti Donald Trump u pogledu pomoći Ukrajini kada preuzme dužnost 20. siječnja sljedeće godine.

Odlazeći predsjednik Joe Biden pokušava ubrzati isporuku vojne pomoći Ukrajini. Sjedinjene Države su proljetos izglasale veliki paket pomoći Ukrajini, a još je ostalo 9,2 milijarde dolara koje treba potrošiti na kupovinu oružja, bilo američkog ili iz drugih zemalja. – Hina.

Trumpov “najvažniji izbor”: Novoizabrani američki predsjednik u fazi je sastavljanja nove administracije, ministarstvo posebno važno za najavljene planove želi popuniti lojalistima

0 comment
FacebookTwitterEmail
IzdvojenoSvijetVijesti

U Mađarskoj nadu za okončanje rata u Ukrajini polažu u Trumpa: Rješenje nije na ratištu, sada treba prestati slati oružje i početi pregovarati

by Ante R.
written by Ante R.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto kazao je u utorak kako očekuje da se rat u Ukrajini što prije okonča, a vjeruje kako će tome doprinijeti pobjeda Donalda Trumpa na izborima za američkog predsjednika.

Szijjarto je na Jahorini kod Sarajeva, gdje je sudjelovao na poslovnoj konferenciji u organizaciji vlade RS, rekao novinarima kako je Trumpov izbor doveo do stanja u kojemu postoje najveće šanse do sada za postizanje mira u Ukrajini te da je to pristup koji uporno zagovara Budimpešta.

Szijjarto je kazao kako Mađari ne vjeruju da je rješenje za Ukrajinu moguće naći na ratištu, dodajući kako bi sada trebalo “prestati slati oružje” i početi pregovarati, no priznaje kako je takvo stajalište Budimpešte manjinsko u Europi iako, navodno, prevladava u drugim dijelovima svijeta.

Okrivio je “ljevičarske medije u Europi” da stvaraju lažnu sliku o tome što je rješenje za Ukrajinu kada zagovaraju nastavak potpore toj zemlji u nastojanima da se obrani od ruske agresije.

Tvrdi da Europska unija sada treba novu strategiju jer nije u stanju ni financijski niti opskrbom oružjem nadomjestiti povlačenje SAD-a iz potpore Ukrajini, a očekuje da će se upravo to dogoditi. “Nadamo se da će Donald Trump što prije ostvariti svoje planove i da će što prije doći do mira“, kazao je Szijjarto. – Hina.

STRAH OD TRUMPA Mediji koji su bili protiv njega sad se boje osvete

0 comment
FacebookTwitterEmail
SvijetVijesti

Mnogo taktičkih i vojnih pitanja oko uloge sjevernokorejskih trupa u Ukrajini: Jesu li topovsko meso ili specijalne snage?

by Ante R.
written by Ante R.

Prisutnost sjevernokorejskih vojnika uz ruske u borbama u Ukrajini postavlja mnogo taktičkih i vojnih pitanja, na primjer koliko su učinkoviti i koji su im krajnji ciljevi.

Sjeverna Koreja nikada prije nije poslala vojnike u borbe u inozemstvu, prije svega zbog straha da bi mogli prebjeći ili uvidjeti neugodne razlike između stranih vojski i vlastite. „Režim brine da bi vojnici iz te izolirane zemlje mogli pokupiti ‘nekorektne’ ideje”, napisao je Fyodor Tertitskiy, znanstvenik Sveučilišta Kookmin u Seulu.

Koja vrsta postrojbi?

Pozivajući se na američke obavještajne službe, državni tajnik Antony Blinken već je rekao da su sjevernokorejski vojnici raspoređeni u ruskoj Kurskoj oblasti, koju je Ukrajina napala u kolovozu.

Po Blinkenu, opremljeni su ruskim odorama i uvježbani za topničke napade, upravljanje dronovima i pješačke operacije uključujući čišćenje rovova. To dokazuje da ih Moskva namjerava koristiti za operacije na prvim linijama bojišnice, rekao je.

No jesu li oni topovsko meso ili specijalne snage? Južnokorejski analitičari naginju drugoj opciji. „Premda su žrtve neizbježan dio rata, koji je smisao slati neiskusne i/ili nesposobne vojnike da stječu iskustvo u borbama”, rekao je Yang Moo-jin, predsjednik Sveučilišta za sjevernokorejske studije u Seulu.

„Sjeverna Koreja mora pokazati borbenu učinkovitost i operativne sposobnosti svojih vojnika”, dodao je Lim Eul-chul sa Sveučilišta Kyungnam.

Ograničen broj

Do pouzdanih podataka teško je doći, ali zapadni izvori govore da je raspoređeno oko 10.000 sjevernokorejskih vojnika. Kijev je rekao da ih je raspoređeno 11.000.

To odgovara ruskim gubicima u otprilike deset dana borbi. „Ako Rusija ima problema s ljudstvom, trebat će daleko više sjevernokorejskih vojnika da riješi te izazove”, rekao je umirovljeni australski general Mick Ryan.

Drugi, međutim, tvrde da taj kontigent nije nezanemariv sve dok se vojnici budu nalazili u Kurskoj oblasti. „Snaga sjevernokorejskih specijalnih snaga leži u njihovoj sposobnosti da izdrže teške uvjete, čak i kada ponestaje hrane i drugih resursa”, rekao je Lim. „Oni su jako mentalno otporni.”

Jezična barijera

Mogu li Rusi i Sjevernokorejci zajedno voditi rat koji ovisi o prevoditeljima?„Premda će prevoditelji biti korisni, ta vrsta komunikacijskog jaza može biti i bit će problem u borbenim operacijama”, rekao je Ryan.

Ostaje i niz organizacijskih pitanja: hoće li Sjevernokorejci rasporediti i obične vojnike i zapovjedne strukture? Hoće li oni biti autonomni ili integrirani u ruske postrojbe? Za koje zadaće?

„Ukrajinska obavještajna služba rekla je da su Sjevernokorejci stigli u Rusiju s 500 časnika i trojicom generala”, rekao je Ivan Klyszcz, znanstveni suradnik Međunarodnog centra za obranu i sigurnost iz Estonije. „To bi moglo olakšati komunikacije ako ruski i sjevernokorejski generalu uspiju surađivati, ali u ovoj fazi ima previše nepoznanica da bi se moglo sa sigurnošću reći”, rekao je.

Kolakušić opet pokušava biti predsjednik

Ograničeno iskustvo

Sjevernokorejske specijalne snage prije svega su uvježbane da spriječe državni udar kod kuće.

„Njihov složeni lanac zapovijedanja proizišao je iz sustava u kojem su politički komesari potpisivali svaku vojnu odluku”, napisao je Tertitskiy. „Otvoreno je pitanje hoće li taj složeni sustav biti izmijenjen radi rata u Ukrajini. U svakom slučaju, takva promjena ne bi bila moguća bez osobnog dogovora s (sjevernokorejskim čelnikom) Kim Jong Unom”, rekao je.

Tim više što sjevernokorejske postrojbe nisu sudjelovale u borbama od 1953. i vjerojatno će im biti teško boriti se protiv Ukrajinaca koji ratuju dvije i pol godine.

Kimova vojska oslanja se na masovnu mobilizaciju kao u 20. stoljeću i gotovo trećina stanovništva uključena je u vojsku, bilo aktivno ili kao pričuvne ili paravojne postrojbe, rekao je Klyszcz. Ali „unatoč tome što je njihov komunistički režim svojevrstan relikt sovjetskog modela, fokus njihove vojske na masovnu silu ponovno je začudo relevantan u 21. stoljeću”, rekao je.

Vrijedne lekcije

Raspoređivanje sjevernokorejskih vojnika pratit će se i analizirati iz svih kuteva.

„Dijeljenje iskustva o modernim borbama, posebno integriranom korištenju dronova, krstarećih i balističkih projektila jako zanima Sjevernu Koreju”, rekao je Ryan, koji je također naglasio važno iskustvo koje će steći o „elektroničkom ratovanju, otporu protuzračnoj obrani i informacijama od zaplijenjenog zapadnog oružja u Ukrajini”.

No to vrijedi i obrnuto, po Tertitskiyju, koji je napisao da „Seul vidi priliku za prikupljanje informacija o svojem dugogodišnjem neprijatelju”. To je osobito vrijedno otkako se zbog zatvaranja granica zbog pandemije covida-19 značajno smanjio broj izbjeglica koji su iz Sjeverne Koreje stizali u Južnu, a koji su „glavni izvor informacija” za Seul o njegovu susjedu. – Hina.

Medvedeva ne brine “Taurus”: Optužio europske čelnike da teže opasnoj eskalaciji sukoba u Ukrajini, “ultimatumi” njemačkog oporbenog čelnika predizborna retorika

0 comment
FacebookTwitterEmail
SvijetVijesti

Situacija na istočnoj fronti u Ukrajini: Vrhovni ukrajinski zapovjednik o nagomilavanju ruskih snaga u Kurskoj oblasti

by Ante R.
written by Ante R.

Rusija pokušava potisnuti ukrajinske snage iz svoje zapadne Kurske regije desecima tisuća vojnika, priopćio je u ponedjeljak vrhovni ukrajinski zapovjednik Oleksandr Sirskij, u svrhu povratka teritorija izgubljenih u ljeto, dok njezina ofenziva u istočnoj Ukrajini traje.

Komentar generala Sirskija došao je dan nakon što je list New York Times izvijestio da je Moskva radi napada nagomilala snage od 50. 000 vojnika, uključujući sjevernokorejske vojnike, uz regiju koja graniči s Ukrajinom.

“Izvršavajući naredbu svojeg vojnog vodstva, (ruske snage) pokušavaju izbaciti naše trupe i napredovati duboko u teritorij koji kontroliramo“, napisao je Sirskij u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. Sirskij nije spominjao moguću prisutnost sjevernokorejskih trupa među ruskim snagama.

Zapadne zemlje, Južna Koreja i Ukrajina rekle su da je Sjeverna Koreja poslala trupe u Rusiju. Rusija nije ni potvrdila niti demantirala prisutnost sjevernokorejskih vojnika na svojem teritoriju, premda je predsjednik Vladimir Putin u subotu potpisao zakon o sporazumu o strateškom partnerstvu njegove zemlje s Pjongjangom koji uključuje odredbu o uzajamnoj obrani.

Ukrajina je upala u ruski Kursk u kolovozu, zauzevši naselja u svojem prvom takvom raspoređivanju na ruskom teritoriju otkako je Moskva pokrenula svoju invaziju punog opsega u veljači 2022. Rusija je, međutim, nastavila svoje sporo, ali postojano napredovanje na većem dijelu istočne Ukrajine, gdje osvaja selo po selo u pokušaju da zauzme cijelu industrijaliziranu regiju Donbas.

Sirskij je rekao da operacija Kursk još uvijek uspješno odvraća ruske snage od žešćih napada na istočnoj fronti. “Ti deseci tisuća neprijatelja iz najboljih ruskih udarnih postrojbi upali bi na naše položaje u smjeru Pokrovska, Kurahiva ili Torecka, što bi značajno pogoršalo situaciju na fronti“, rekao je.

Izvješće New York Timesa, pozivajući se na američku procjenu, kaže da je Rusija pojačala snage u kurskoj regiji bez potrebe za premještanjem trupa iz istočne Ukrajine. – Hina.

0 comment
FacebookTwitterEmail
Newer Posts
Older Posts
Verified by MonsterInsights