Vladimir Putin planira aneksiju dijelova Ukrajine pod ruskom okupacijom. Nakon tamošnjih lažnih referenduma, to je barem jednako opasan trenutak u ovome ratu kao i maratonski televizijski spektakl koji je prethodio ruskoj invaziji u veljači – upozorava u svom komentaru londonski Guardian.
Još u veljači ruski vožd pokušao je opravdati invaziju u svom ljutitom govoru, za koji je unaprijed ishodio snimljene iskaze potpore državnoga vrha. Jedina iskrena stvar u Putinovim nastojanjima da “specijalnu vojnu operaciju” uobliči kao nešto drugo osim gole agresije bila je Putinova ‘bukvica‘ šefu svoje špijunske službe Sergeju Nariškinu koji je ubrzao scenarij i unaprijed rekao da podupire pripajanje ‘SAO Krajina‘ u Ukrajini ruskoj državi. Putin ga je u veljači opomenuo da to sad nije na dnevnom redu, no došlo je, pola godine kasnije.
Svojom invazijom Rusija je planirala brzo obezglaviti političko vodstvo u Kijevu, zauzeti ogroman dio teritorija i osigurati fatalan utjecaj na novonastalu ‘prijateljsku‘ Ukrajinu zadržavajući eventualno tamo neke svoje vojne jedinice. Planove im je pokvario grčevit otpor okupaciji.
Zato su sad u Moskvi prisiljeni na ‘plan B‘, s referendumima i žurnim pripajanjem Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporižja pod kontrolom ruskih snaga samoj Rusiji. Koliko im je hitno svjedoči to što je Kremlj unaprijed odustao i od svakog pokušaja da referendume učini uvjerljivima, što su pokušali raditi na Krimu: brutalnost i izjašnjavanje od kuće do kuće, pred uperenim puškama zamijenili su svaki privid demokracije.
Čemu sve to? Putinova ciljana publika ionako je daleko od Ukrajine, u postojećim ruskim granicama. Dan nakon objave referenduma Putin je objavio vojnu mobilizaciju i brzopotezno najmanje 200 tisuća Rusa natjerao na žuran bijeg iz države. Nemali broj izašao je i demonstrirati protiv rata u Ukrajini, usprkos zatvorskim kaznama i represiji.
Aneksija dijela ukrajinskih teritorija ima za cilj, jednim potezom pera, transformirati sukob iz daleke, ograničene “specijalne vojne operacije” u susjednoj državi u bitku za obranu vlastitog teritorija, Rusije. A na međunarodnom planu, cilj je povećati ulog u sukobu s Ukrajinom i njezinim zapadnim podupirateljima: obrana ‘vlastitog teritorija‘ opravdava uporabu nuklearnog oružja kojim Putin već osam mjeseci uporno prijeti.
On pridaje važnost prividu zakonitosti, u sovjetskom stilu, pa nastoji takve prijetnje učiniti vjerodstojnima. To također služi i za raspirivanje lažnog ratnog narativa koji Rusija širi putem društvenih medija i digitalne diplomacije u inozemstvu. Sve ovo zajedno predstavlja opasnu novu fazu rata.
Putinovi pokušaji da iznova zastraši Ukrajinu vjerojatno će potaknuti Zapad na novu podršku ovoj zemlji, i to u trenutku kad je riskirala posustati dok se europski političari bore s inflacijom i energetskim problemima. Dakle, rat će bjesnjeti. Putin je odbacio diplomaciju i priprema nove mobilizirane snage za novu ofenzivu tijekom zime. Zauzme li nove teritorije, vjerojatno će i tamo širiti lažne referendume i pripojenja.
Američki i europski čelnici potpuno su u pravu kad nazivaju prijetnje Moskve rizikom katastrofe za samu Rusiju i brzo osuđuju referendume kao lažne, uključujući i izglasavanje rezolucije UN-a.
Kritičan je trenutak za svijet, uključujući medije, osobe za provjeru činjenica i velike tehnološke tvrtke, da udvostruče napore u borbi protiv ruskih dezinformacija i Putinovih plaćenika. Čak i pisanje o referendumima kao da se radi o bilo kojem drugom normalnom glasovanju stvara legitimirajući narativ koji potiče ruske simpatizere među političarima.
Ruskim bjeguncima od vojne obveze treba ponuditi sigurna utočišta na zapadu, jer se Moskva time lišava trupa, a i poštuju se humanitarna načela.
Zapadne države moraju nastaviti hodati po žici između potpore Ukrajini i opasne eskalacije. Što su provokacije Rusije flagrantnije, to će biti važnije odgovoriti ravnotežom razboritosti, jedinstva i odlučnosti koja je i dosad resila odgovore Zapada, piše direktorica za Europu u Međunarodnoj kriznoj skupini Alissa de Carbonnel za britanski Guardian.
Sličan upozoravajući narativ u svom komentaru ima i američki CNN: Novo rusko otimanje tla u Ukrajini čin je geopolitičkog piratstva koji će rat učiniti opasnijim i postaviti dugoročni izazov međunarodnom pravnom poretku. Nazivajući taj potez krađom teritorija jedne suverene i priznate države i oni napominju da ta Putinova prijevara ima za cilj legitimirati rat i napad na susjede.
Putin testira načelo međunarodnog poretka pod vodstvom Zapada, učvršćeno nakon Drugog svjetskog rata, da slobodni narodi imaju pravo birati vlastitu nacionalnu i političku sudbinu.
Novo rusko otimanje zemlje vjerojatno će ojačati potporu Ukrajini u američkom Kongresu, i to u trenutku kada postoje neki pokazatelji da bi potencijalna republikanska većina u Zastupničkom domu mogla biti manje zainteresirana za slanje novih milijardi dolara pomoći Kijevu. Neki republikanci su već tražili da se financije fiksiraju na sanaciju šteta od uragana u Americi, no eskalacija u Ukrajini proglašenje pripojenja okupiranih dijelova i zadnje će tamošnje političare natjerati da se još neko vrijeme iznimno aktivno bave i ‘uraganom Putinom‘, prenosi Slobodna Dalmacija.