Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je u četvrtak da Hrvatska ne bi bila prva zemlja u Europi u kojoj svjedočimo ruskom pokušaju utjecaja na ishod izbora te kao jednu od mogućnosti spomenula i sprječavanje pristupa onim izvorima koje šire dezinformacije.
“Stručnjaci koji se bave kibernetičkom sigurnošću i dezinformacijama trebali bi provjeriti sadržaj tih podataka. Ako su ti podaci točni, a iz onoga što je napisano djeluju da su vjerodostojni, onda je to razlog za ogromnu zabrinutost svih nas. Ne bi Hrvatska bila prva zemlja u Europi u kojoj se događa ruski utjecaj na izbore”, rekla je ministrica u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade.
Obuljen Koržinek time je komentirala izvještaj Centra za informacijsku otpornost (CIR), u kojem se piše o snažnom utjecaju proruskih botova na predsjedničke izbore u Hrvatskoj.
Ti su botovi, navodi CIR pozivajući se na svoje neimenovane istraživače koji su provodili istraživanje u Hrvatskoj, posebno bili aktivni nakon pobjede aktualnog predsjednika Zorana Milanovića u prvom krugu izbora promovirajući ga kao idealnog kandidata, jer je otvoreni kritičar zapadne vojne potpore Ukrajini.
“Vidjeli smo najeklatantniji primjer u Rumunjskoj. Mislim da svakoj ovakvoj informaciji treba postupiti s ekstremnom pažnjom i oprezom. Pitanje očuvanja naših demokracija odgovornost je svih nas koji sudjelujemo u političkim procesima, kao i medija””, kazala je.
S obzirom da društvene mreže nisu registrirane kao mediji ni u Hrvatskoj ni u Europskoj uniji, Obuljen Koržinek napominje da nije moguće spriječiti rad “onih koji se predstavljaju kao mediji, a u biti vrlo često šire neprovjerene vijesti”. S duge strane, određeni se koraci mogu poduzeti kroz Akt o digitalnim uslugama koji vrijedi na području EU.
“Kroz taj akt povećat ćemo razinu koordinacije svih tijela koja su nadležna za provjeru točnosti, na način da će se moći poduzimati i koraci sprječavanja, privremenog ili trajnog, pristupa onim mrežama ili izvorima koje eventualno šire dezinformacije. No, moramo znati da je tehnologija je toliko uznapredovala, da je to jedna borba Davida protiv Golijata”, istaknula je resorna ministrica.
Što se tiče nedavno donesene odluke platforme Meta (Facebook, Instagram) o prekidu suradnje s fact checkerima, Obuljen Koržinek kazala je da to ne znači da se obustavlja njihov rad.
Europska unija prva se u svijetu sustavno počela baviti pitanjem medijske pismenosti i jačanjem otpornosti naših građana na dezinformacije. Sustavi za provjeru informacija ključni su alat za jačanje povjerenja u medije, za razliku od nekritičkih širenja lažnih vijesti i dezinformacija koje se šite četiri puta brže od provjerenih vijesti”, izjavila je ministrica.
Građane treba uputiti da se informiraju preko medija i da provjeravaju vijesti, dodala je. U tom smislu, mislim da će naš nacionalni projekt sustava provjere činjenica, portal “Točno tako”, biti veliki doprinos i orijentir drugim državama kako mogu podignuti neovisan sustav koji će jačati povjerenje u medije”, poručila je Obuljen Koržinek.
Izvještaj CIR-a
Centar za informacijsku otpornost (Center for information resilience / CIR) sa sjedištem u Londonu, neovisna organizacija posvećena razotkrivanju prijetnji demokraciji i kršenja ljudskih prava, objavio je izvještaj u kojem se navodi da je uočen snažan utjecaj proruskih bot mreža na predsjedničke izbore u Hrvatskoj.
Istraživalo se ponašanje računa na društvenim mrežama poput X-a, Facebooka, Reddita, TikToka i drugih društvenih mreža u proteklih mjesec dana. Ključni pojmovi bili su „Zoran Milanović” i „Dragan Primorac”, a cilj je bio razotkriti mrežu proruskih, anti-EU i anti-NATO botova.
Navodi se da su proruske mreže djelovale u dva vala – nakon Milanovićeve pobjede u prvom krugu i nakon njegovih izjava protiv potencijalnog hrvatskog uplitanja u ukrajinski rat.
Te mreže sustavno hvale aktualnog predsjednika Milanovića i promoviraju sadržaje koji podržavaju njegove stavove. Istovremeno, šire poruke protiv Europske unije i NATO-a, ciljajući pritom na Milanovićevog protukandidata, Dragana Primorca.
Kako se navodi u izvještaju, računi često koriste AI-generirane profilne slike, slogane proruskog sadržaja i imaju neobične obrasce objavljivanja.
Milanovića se opisuje kao „otvorenog kritičara zapadne vojne potpore Ukrajini”, te podsjeća kako je ranije rekao da Hrvatska ne bi trebala zauzimati strane i da bi se trebala držati podalje od globalnih sporova, unatoč tome što je članica NATO-a i EU-a. Proruski računi s botovskim karakteristikama šire Milanovićev sadržaj na više jezika, uključujući hrvatski, srpski, talijanski, engleski, španjolski i francuski, navodi uz ostalo CIR. – Hina.
Ruski i srpski botovi izravno umiješani u hrvatske izbore za predsjednika države
