Home Tags Posts tagged with "Vesna Pusić"
Tag:

Vesna Pusić

Vijesti

Pusić na tragu brata o rezoluciji UN-a: Hrvatska se prekalkulirala i napravila veliku grešku

by Ante R.
Objava Ante R.

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u Novom danu je analizirala sukob na Bliskom istoku i glasovanje o rezoluciji UN-a.

Izrael je najavio da će uništiti Hamas, no to je otvorilo pitanje tko bi uopće preuzeo upravljanje palestinskom enklavom ako do toga dođe. – “Čini mi se da nitko nema jasnu ideju tko bi upravljao Gazom. Glavne vođe Hamasa uopće nisu u Gazi. Drugo, ova tragedija koja se događa i koja je počela napadom Hamasovih terorista, na neki način je Hamasu uspio kao zamka koju je postavio Izraelu i Zapadu i svima nama koji podržavamo pravo Izraela da postoji i da se brani, ali smo sada suočeni s tragedijom i rekla bih također zločinima i bombardiranjem dva milijuna ljudi u zatvorenoj Gazi”, kazala je Pusić.

“Kad je sve započelo, moje mišljenje je bilo da Gaza postane neka vrsta međunarodnog protektorata i mislila sam da bi EU tu mmogao odigrati važnu ulogu, ali mi se čini da Europska unija za to sada nije sposobna ni spremna”, dodala je bivša ministrica. Osvrnula se i na odluku Hrvatske da glasa protiv UN-ove deklaracije o primirju u Gazi. – “Mislim da smo pogriješili. Mislim da nismo ni protiv mira ni rezolucije nego je Hrvatska previše kalkulirala kako se sama pozicionirati na međunarodnoj sceni i prekalkulirala se i napravila je veliku pogrešku”, smatra Pusić.

“Jedna te ista strana u ratu može biti i žrtva i agresor i sada se to odvija pred našim očima”, dodala je ona, piše N1.

0 Komentar
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Vesna Pusić kontra bivšeg šefa: Ponekad je bolje šutjeti…

by Ante R.
Objava Ante R.

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, u Novom danu N1 televizije komentirala je invaziju Izraela na Gazu, kojom se želi uništiti Hamas. No, otvorena su i pitanja uključivanja drugih aktera s Bliskog istoka u taj sukob.

Ponajprije se misli na Libanon, Siriju i, kao najveća opasnost, Iran. Nije mirno ni u ostatku svijeta, posebno Europi gdje se već prijeti terorističkim napadima i gdje traju prosvjedi muslimanskog dijela stanovništva.

Ipak, najgora priča cijele ove situacije svakako su civili u Gazi, koji nemaju gdje pobjeći. Hamas ih koristi kao živi štit i temelj za izazivanje netrpeljivosti prema Izraelu, koji pak bez imalo takta ruši sve pred sobom. Realnost je zbog toga surova, poginulo je više od 500 djece u Gazi, za što ne postoji apsolutno nikakvo opravdanje.

“Ovo je užasna jedna situacija. Početak su zvjerstva koja je Hamas počinio u Izraelu. Ne sukoba nego ove krize. I rekla bih da ovo nije sukob s Palestincima nego s Hamasom, ali cijenu će platiti Palestinci u Gazi, za koje Hamas ne mari. Što se njih tiče, smatrali bi uspjehom da ih strada što više. Taj brutalni teroristički napad u Izraelu i ta ubojstva koja su čak reklamirali bio je s ciljem izazivanja situacije kakvu imamo sad. Po mom mišljenju, namjestio je neku vrstu zamke Izraelu, koji upada u nju”, rekla je Pusić i dodala:

“Izraelski vojnici su već na sjeveru Gaze. Hamas se, po mom mišljenju, ne može zaustaviti na ovaj način. Ta politika sukoba je nešto što je proizvelo ovu situaciju. Dosad se pokazala kontraproduktivna. Ponavljanjem iste politike ćeš postići isti efekt.”

Lideri Hamas nisu uz Gazi i to je ono najproblematičnije, a u Izraelu su toga svjesni.

“Oni ne mare za civile, sprečavali su evakuaciju civila s područja gdje je Izrael najavio napad. No, ni ne možete sve te ljude evakuirati s tako malog prostora”, naglasio je bivša ministrica.

Bilo je kroz povijest pokušaja mirovnih misija, ali mir nikad nije postignut pa se postavlja pitanje je li on ikad i moguće izvesti. Židovi i Arapi cijeli taj teritorij oko kojeg se vode sukobi smatraju svojim, s tim da je Izrael 1948. priznata država i iz tog razloga ima potpuni legitimitet.

“Mir je moguć, radilo se na njemu, ali nikad nije postignut jer je miniran kad god bi mu se približili. Ne samo od Hamasa nego i Hezbolaha, ali i Netanyahua. Morate se prisjetiti i da je Hamas doslovno bacao predstavnike Fataha, odnosno PLO, kroz prozor zbog priznavanja Izraela i njegovog postojanja. Terorističke organizacije su radile sve kako bi to spriječile. Kao i ekstremna desnica u aktualnoj izraelskoj vlasti. Gradnja novih naselja na teritoriju Palestine i slično. Obje strane su, iz svojih razloga, činile sve da bi minirale mirovna rješenja. Prije ovog užasa i tragedije na stolu su bila rješenja dvije države i rješenje jedne države, o kojem se razgovaralo, da sve postane Izrael, ali s jednakim stupnjem prava za sve građane. O tome se ozbiljno razgovaralo i u palestinskim krugovima. Mislim da je Hamasova reakcija bila na to, ali i na tzv. Abrahamske sporazume, potpisanima s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinom, a na stolu je bio i onaj s moćnom Saudijskom Arabijom. Sad je to na čekanju.”

Kroz posljednjih tjedan dana smo vidjeli neljudska zvjerstva i bezočan pokolj nad Izraelcima, no vidimo i da u Gazi milijun ljudi ne zna kamo će, nemaju struje, vode… Postoje apeli da se odgodi napad kako bi se napravili koridori. Tko posredovati? Turska se javila kako bi pomogla s izbjeglicama. Čak se i Vladimir Putin javio.

“Ma, njega bih stavila po strani, dok se ne povuče iz Ukrajine i ne završi taj rat, nije kvalificiran javljati se. Turska može pomoći oko oslobađanja taoca, Egipat bi mogao pomoći otvaranjem granice i tražio je da se zaustavi bombardiranje kako bi se omogućila humanitarna pomoć. Užasno su važne regionalne države u ovome i mogu pomoći. Katar pomaže, zbog čega ga u Izraelu kritiziraju, ali “iza zatvorenih vrata” se podržavala ta pomoć. Mislim da je prvi korak puštanje taoca i nakon njega bi vjerojatno postojala barem mala šansa da se počne razgovarati o obustavi napada na Gazu. Jer, kolektivna odmazda je također zločin, oko toga nema nikakve sumnje. Ne vidim drugo rješenje u ovom trenutku nego da privremeno Gaza postane neka vrsta međunarodnog protektorata. A najveći utjecaj ima Amerika i Joe Biden je pozvao na zaštitu civila. Mišljenje mi je da ne bi bilo sreće kad bi Izrael uspostavio upravljanje Gazom”, smatra Pusić.

Diljem svijeta vide se skupovi podrške Palestincima ili Izraelcima. Istovremeno, zabilježen je cijeli niz antisemitskih napada u Europskoj uniji.

“Ovo je bio okidač koji je na površinu pogurao antisemitizam i islamofobiju. Zato su politički vrhovi u svijetu oprezni kad se daje podrška Izraelu. Osim toga, čini se da živimo u vremenima prezira prema racionalnom razmišljanju. Koju god temu stavimo na stol, jedni je mrze, drugi obožavaju, nema potrebe za argumentiranjem stava, bez razmišljanja i ti su ljudi spremni na nasilje. Društvene mreže su dobar indikator, ali i efikasan instigator, pokretač kolektivnih emocija”, izjavila je Pusić pa spomenula rat u Ukrajini kroz konteksta skretanja fokusa na Bliski istok:

“Putin je dobio drugi front. Dobio je ono što je htio. Pokušava se i u našoj regiji, što vidimo kroz Milorada Dodika i onoga na Kosovu. Jer, skretanje pažnje s Ukrajine, mijenjaju se odnosi snaga. Zasad se svi još uvijek drže, ali to što se događa u Izraelu i Gazi je Putinov drugi front, odnosno, želja da se na bilo koji način odvrati pažnja američke i svjetske javnosti od politike i rata u Ukrajini.”

Što se Hrvatske i izjava koje su premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović, bila je jasna.

“Vlada je rekla što se moglo reći i više od toga se ne može, sve je ispravno. A predsjednikove izjave… Nekad je bolje šutjeti”, zaključila je Vesna Pusić, piše N1.

0 Komentar
0 FacebookTwitterPinterestEmail
AnalizaIzdvojeno

Pusić: Rat u Ukrajini malo je prestrašio Putinove destabilizatore na Balkanu

by Ante R.
Objava Ante R.

Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova i bivša potpredsjednica Vlade, gostovala je u N1 studiju uživo i komentirala stanje u regiji, ali i stanje u ruskom invazijom zahvaćenoj Ukrajini.

“Možda je strašno to reći, da jedan ovako strašni rat i agresija na Ukrajinu, proizvodi neku priliku, ali da, meni se čini da je proizvela priliku za zemlje u regiji, za ovih 6 država koje nisu članice Europske unije, a okružene su teritorijem Europske unije. Tu su najosjetljivije, sigurnosno gledano, BiH i Crna Gora, jer su tu najprisutniji i najagresivniji neka vrsta ruskih i putinovskih pijuna i igrača, koje destabiliziraju te zemlje i kroz koje je Putinova politika godinama destabilizirala te zemlje. Međutim, istovremeno se mora reći da se Europskoj uniji, barem zadnjih desetak godina, naprosto nije dalo baviti tom temom, a ono malo što se bavila, bavila se na krivi način”, rekla je Pusić.

 

“Rat u Ukrajini malo je prestrašio Putinove destabilizatore na Balkanu, zato što je njihov, kako im se činilo nedodirljivi uzor i mentor, pod sankcijama osobno, svi oko njega su pod sankcijama, cijela Rusija se urušava pod sankcijama, istovremeno dok uništava Ukrajinu, i rusko društvo će strašno zbog toga patiti. Mislim da ovima u susjedstvu nije toliko stalo do društva, nego do njih osobno i vide da se, ako se to može dogoditi Putinu, može dogoditi i njima. Osim toga, većina njihova novca je u Rusiji”, rekla je Pusić.

O integraciji u Europsku uniju

Istaknula je da misli da je Europska unija konačno razumjela da je ostavljanje tema i nedovršenih procesa konsolidacije europskog teritorija postalo preopasno te da se radi o riziku prve razine i da se tu nešto mora poduzeti. “Ovo nije situacija ni prije 10 ni prije 15 godina, ovo je situacija od danas, što znači da nije dovoljno da Europska unija samo postoji, a države koje nisu članice samo žele ući u Europsku uniju. To je posao koji se trebao obaviti proaktivnim pristupom”, rekla je Pusić.

Kao najbolji primjer dobre integracije u Europsku uniju navela je kad su punopravno članstvo dobile tri baltičke države, Litva, Latvija i Estonija. “Tada su tri skandinavske države, Danska, Švedska i Finska preuzele partnerstvo s te tri baltičke države i, kao neka vrsta mentora i vodiča, vodile ih skupa s desecima svojih činovnika u državnoj upravi, koji su tamo odlazili, prilagođavali, mentorirali ljude i institucije i tako ih postupno integrirali. To je najuspješnija integracija u Europsku uniju, jer su to zemlje koje su u 20. stoljeću strašno stradale i sve što im je moglo pobjeći, pobjeglo je, ali su se ipak uspjele dobro integrirati”, rekla je Pusić.

O BiH

Smatra da bi takav pristup bio primjeren i državama Zapadnog balkana, a posebice Bosni i Hercegovini.

“Važnije od konkretnog roka, a rok će biti između 5 i 10 godina, to možemo prostim okom vidjeti, ako se nešto radi, a ako se ne radi, rok je zauvijek, ako se ne radi na njihovoj transformaciji, da se pretvore u funkcionirajuće demokracije, a ono što je, po mom mišljenju, važnije od roka je način da se definira kako će se to postići, ne samo deklaracijama, željama i pozdravima, nego konkretnim angažmanom, mjerama od strane Europske unije i suradnjom s institucijama i vodstvima u tim državama”, rekla je Pusić.

“U BiH danas, osim ova tri etnička lidera, koji tu zemlju drže zamrznutom, postoji cijela nova generacija ljudi u različitim sferama života tog društva, koji su sasvim drugačijih nazora, koji su i Hrvati i Srbi i Bošnjaci i “ostali”, ljudi vrijednosno slični u smislu da razumiju demokraciju izvan plemena, a to je ono što je BiH neophodno u ovom trenutku i ova velika rasprava o promjeni izbornog zakona ima smisla, ali ne ovaj model koji je danas na stolu”, rekla je.

“S obzirom na povijest i posebno na psihologiju koja vlada u tom društvu, potrebno je naći načine kako zaštititi kolektivna prava, ali nema države koja nije građanska, koja danas u modernim uvjetima funkcionira. Dakle, princip jedan čovjek jedan glas je početni, a na to treba dodati još neke mehanizme zaštite kolektivnih prava, upravo zato da se pojedini dijelovi društva ne osjete ugroženima ili na neki način marginaliziranima”, rekla je Pusić.

O Srbiji

Spomenula je i Srbiju, kazavši da je ona važna država, zbog veličine, položaja i činjenice da Srbi žive i u drugim zemljama regije te da bi demokratski i institucionalni razvoj Srbije imao pozitivni efekt na cijelu regiju, ali u prvom redu na Srbiju.

“Srbija je zemlja s predugom tradicijom i državnosti i kulture da bi mogla na ovaj način zaostajati gotovo za cijelom regijom i tu je sigurno potrebna, nema drugog načina nego ako dolazi pritisak iz društva, koje taj europski identitet prihvaća. U uvjetima kontroliranih medija, što je situacija dosta ekstremna u Srbiji, teško je očekivati mnijenje koje će biti dovoljno glasno i masovno, tako da je liberalizacija medijske scene, kulturne scene, obrazovne scene nešto što je moguće u ovom času, a onda to postupnbo rezultira i liberalizacijom političke scene, jer u ovom trenutku veliki dio opozicije u Srbiji nije ništa bolji od vlasti. Ima političkih snaga, ali Srbija sigurno nikada neće biti dio Rusije, prema tome, jedino čega može biti dio je Europa i za to se konačno mora odlučiti”, rekla je Pusić.

Što se Ukrajine tiče, Pusić je rekla da se ta zemlja može kvalificirati za članstvo u Europskoj uniji, ali da se u ovom trenutku, nažalost, ne zna što će ta zemlja biti, teritorijalno i politički. “Ja se nadam da će biti slobodna, demokratska država sa Zelenskim na čelu, ali to je neizvjesno. Ukrajini činjenica kandidature jest pozitivna poruka, ali što se tiče stvarne situacije ne pomaže joj. Pomaže joj podrška u obrani”, rekla je Pusić.

0 Komentar
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

VESNA PUSIĆ STALA U OBRANU BIVŠEG ŠEFA: Milanović je pokazao solidarnost s Ukrajinom kad je to trebalo, a Rusi su zloupotrijebili kontekst njegove izjave!

by Ante R.
Objava Ante R.

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić gostujući u N1 Studiju uživo komentirala je sukob u Ukrajini te komunikaciju premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića.

Upitana misli li da će doći do sukoba između Rusije i Ukrajine, odgovara:

“Bez obzira je li planirana opcija ili ne, ako imate na granicama preko 100 tisuća vojnika, to je uvijek opasno. U takvim uvjetima bilo kakva iskra može izazvati sukob. Mnoge analize govore s obzirom na karijerno podrijetlo Putina, koje je u obavještajnoj zajednici, da je on više skon hibridnim metodama rata – hakerima, plasiranjem lažnih vijesta i destabilizacijom država iznutra nego što je sklon vojnim rješenjima, ali to nije nešto u što bi se čovjek mogao pouzdati”, rekla je.

Pusić napominje da Ukrajina danas nije ista kao Ukrajina 2014.

“Ono što je po mom mišljenju od interesa za nas, osim razmještanja dodatnih 3 tisuće vojnike. Druga stvar, mislim da je to bilo na press konferenciji s mađarskim premijerom Orbanom, da je ruski predsjednik rekao da ga zapad pokušava namamiti u sukob, a da je on još uvijek slon diplomatskim pregovorima. To je jedan mali pozitivni znakić. Treća stvar koja je za nas zabrinjavajuća, a pojavila se u nekim beogradskim i bosanskohercegovačkim portalima, a to je prijenos teksta iz jednog ruskog vojnog časopisa, a to je da Rusija postavi svoje raketne sustave u Srbiju. To je zastrašujuće, nadam se da to Srbija neće dozvoliti”, kazala je.

Kaže da Njemačka u poziciji prema ukrajinskoj krizi ima situaciju sličnu našoj.

“Ima premijera socijaldemokrata koji je jako oprezan i koji gleda na sjeverni tok 2 i koji je vrlo značajan ne samo za Njemačku nego i za Europu. S druge strane, ministrica vanjskih poslova iz Zelenih je vrlo direktno rekla da će Sjeverni tok 2 biti žrtva ukoliko dođe do napada ili agresije Rusije na Ukrajinu, da će to biti dio sankcija. Dakle ukidanje Sjevernog toka 2. Ja mislim da bi se to faktički i dogodilo bez obzira na svu neodlučnost Njemačke.

Postoji visoki stupanj slaganja 27 država sa zajedničkom politikom. Ali ono što mene brine je da kad dođe do ovakve krize, a kriza je prijetnja ukupnoj europskoj sigurnost. U takvoj situaciji se Europa ponovno udjenula Americi i očekuje da SAD štiti europsku sigurnost”, rekla je.

Previranja Plenkovića i Milanovića

Govoreći o sukobima premijera i predsjednika, Pusić ističe da je za nju puno značajniji njihov različiti pogled što su interesi Hrvatske u asocijacijama kojima pripadamo.

“Solidarnost unutar tih organizacija je za nas vrlo važna. Za nas je taj sigurnosni kišobran NATO-a i članstvo u EU je neizmjerno važan. S tog stanovništva je apsolutno važno da postoji solidarnost. Defacto je način na koji govore predsjednik i premijer više održava unutrašnji sukob pa i različiti profili ličnost. Nitko ne govori o slanju vojnika u Ukrajinu, pa čak ni Amerikanci”, kazala je.

Na pitanje misli li da je Milanović sklon Rusima, Pusić kaže da joj teško dekodirati njegov stav.

“On nije želio primiti predsjednika jedne velike ruske energetske kompanije u vrijeme dok smo bili zajedno u Vladi i naprosto je imao takav stav. Apsolutno je pokazivao solidarnost s Ukrajinom u to vrijeme. U ovim stavovima njegovim u zadnje vrijeme, neke od njih su ruski mediji debelo iskoristili, pokušavajući pokazati da je to neki sukob unutra zapdanih saveznika. Nasreću, nije se primilo. Katkad takve stvari mogu imati posljedice. Po mom mišljenju nije toliko važno kolike imaju posljedice u Rusiji, ali je važno koliko ima posljedice kod naših zapadnih saveznika koji su za nas važni”, rekla je.

Možda je bila i namjera predsjednika da destabilizira politiku premijera i Vlade.

“Jasno je da defacto u ovim okolnostima Vlada vodi tu politiku. Vlada je izvršno tijelo. Pod normalnim okolnostima bi se oni konzultirali. Pod normalnijim okolnostima ne biste mogli spriječiti te osobne karakteristike. Očito si međusobno idu jako na živce”, govori.

Pusić kaže da je uloga predsjednika i inače čudna i da joj i danas katkad ide na živce.

“Osoba s malim ovlastima, ali velikim legitmitetom. Katkad je premijer teška osoba, a katkad je predsjednik teška osoba, ali ta situacija daje mogućnost nekakve ravnoteže. U opasnoj smo situaciji jer defacto nemamo opozicije. Zato, koliko god je to teško i neki predsjednici su meni išli jako na živce, to daje jednu uzajamnu kontrolu unutar političke elite koja je uvijek pozitivna”, kazala je bivša ministrica vanjskih poslova.

0 Komentar
0 FacebookTwitterPinterestEmail
AnalizaIzdvojeno

ODLAZAK U BANJA LUKU Pusić: Pupovac tamo nije imao što raditi; Granić: Krivo mjesto i krivo vrijeme

by Ante R.
Objava Ante R.

U emisiji Izvan okvira s Mašenkom Vukadinović gostovali su bivša potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i bivši potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić, a dotaknuli su se obilježavanja neustavnog dana Republike Srpske te oćenito odnosa u regiji, slučaja Novaka Đokovića, ali i 30. obljetnice jednog od najvažnijih događaja u povijesti Hrvatske – Dana međunarodnog priznanja i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

 

Vrlo rubna situacija nakon što je vođa bosanskih Srba Milorad Dodik najavio povlačenje tog entiteta iz ustavnopravnog poretka BiH. Kako gledate na to?

 

Pusić: Dodikovoj retorici neće biti kraja, ali njemu će biti kraja. Mislim da sankcije već djeluju i razina histerije koja se zadnjih dana vidi, marširanje ljudi, po mom mišljenju su reakcija na sankcije, on se očito prepao. Diže što veću galamu i radit će to i dalje jer to vidi kao jedini izlaz za sebe da pokuša identificirati kritiku na njegovo ponašanje kao napad na srpstvo. Mislim da se vidi da kod Vučića to već ne djeluje najbolje jer on nije došao u Banju Luku. To je neugodno i opasno, ne treba podcjenjivati opasnost od te vrste retorike i zveckanja oružjem, no takvu galamu obično ljudi dižu kad su u panici. Dodik je u tom razdoblju opasan, ali mislim da je sad i međunarodna zajednica toga svjesna, a na drugoj se razini odvijaju razgovori između Amerike i Rusije. Dodik tu služi kao ruski pijun.

 

Dodikova retorika već odavno je opasna… Kako ocjenjujete odgovor i reakcije, američke sankcije?

 

Granić: Nažalost SAD je nedovoljno bio prisutan u BiH nakon 2000. Ruska federacija je bila konstruktivan partner u pregovorima u Daytonu, sad se vraća situacija globalno i na bipolarni svijet, i ne samo to, Kina je postala jaka gospodarska sila prisutna ovdje, Rusija je prisutna, i islamske su zemlje prisutne, posebno Turska. Hrvatska vojska je legitimno intervenirala u BiH, spašen je Bihać. Sadašnja situacija je drugačija. Islamske zemlje, Turska, Katar, Iran, itekako su pristune i to su nove okolnosti. Za BiH jednako je štetan separatizam utjelovljen u Dodiku, a i unitarizam jednako opasno djeluje na stabilnost BiH. Vjerujem da će veća pažnja biti i SAD-a i EU, ali treba međusobno razgovarati. Uspostavljen je ozbiljan dijalog nakon posjete Plenkovića i Grlića Radmana.

 

Podizanje spomen ploče Milanu Tepiću, je li to provokacija?

 

Pusić: Nisu dvije istine, sve je jasno. Ali ta cijela atmosfera negiranja zlodjela umjesto da se društvo suočava s tim, svako društvo ima svoja opterećenja, ta atmosfera da se sve zlo slavi kao dobro, to je vrsta kolektivne atmosfere koju su kreirali… To ne vidim kao politiku nego vrstu psihoze. Žao mi je tih ljudi koji žive u takvoj atmosferi. I onda imate te mlade dečke kao gradonačelnika Banje Luke koji ulazi u nešto iz čega se neće moći izvući.

 

Kako vi gledate na taj događaj?

 

Granić: To nije dobro. Major Tepić se ubio i uništio 11 mladih života i počinio veliku materijalnu štetu za jednu propalu zločinačku politiku. Nema dvojbe oko toga i da se sad izvlači njega, da mu se podižu spomenici, to nikako nije dobro i stvara krivu atmosferu.

 

Pusić: Pupovac tamo nije imao što raditi; Granić: Krivo mjesto i krivo vrijeme

 

Kako gledate na dolazak Milorada Pupovca u Banju Luku?

 

Pusić: Mislim da se premijer nije dobro snašao. Što se Pupovca tiče, za mene je to teško pitanje. On je moj poznanik dugo godina i prije politike, iznimno ga cijenim, napravio je iznimno dobre i važne stvari i za Hrvatsku i za srpsku zajednicu, i trpio uvrede bez odstupanja od svoje uloge. Ovo mislim da je blago rečeno pogreška. Mislim da je nedopustivo da je tamo išao, kao važna osoba u regionalnoj politici. Tamo nije imao što raditi, te ljude nije trebao podržavati. A nadam se da nije istina što je Plenković rekao da je RS obnavljala kuće na Banovini, nadam se da to nije istina i da se nije zato išlo. To bi bila prava sramota za RH.

 

Je li sporno to što je Pupovac prisustvovao u Banjoj Luci?

 

Granić: Premijer je rekao humanitarna pomoć, za to se može zahvaliti. Što se tiče mjesta, sigurno je Pupovac izabrao krivo mjesto i vrijeme. Vjerujem da će o tome biti rasprave. Vjerujem da ima nade za mir, to bi bilo jedino razumno. Ako ne dođe do toga, postaju upitni izbori, a to sigurno najviše ide na ruku događanjima u Banjoj Luci. Situacija je već jako ozbiljna, ali onda bi bila itekako ozbiljna.

 

Treba li situaciju shvatiti ozbiljno?

 

Pusić: Dodik je opasan i ta retorika je opasna u ovom zapaljivom dijelu Europe. Sve je jače i kao da namjerno ide na provokaciju. Smatram da je to nemoguće riješiti sa samim Dodikom. On je otišao predaleko. Mislim da Vučiću postaje veće opterećenje.

 

Ima li Hrvatska ulogu u smirivanju situacije u BiH?

 

Granić: Mislim da se u Hrvatskoj politička elita slaže da treba zaštititi konstitutivnost hrvatskog naroda. Najbitnije za nas je imati čvrstu politiku i gurati je na snažnije prisustvo i SAD-a ovdje. Stabilnost BiH nije drugorazredni problem, nego ozbiljan.

 

“Velika je šteta što je najbolji tenisač aktivni antivakser”

 

Je li epilog situacije s Novakom Đokovićem u Australiji pobjeda tenisača ili poraz australske vlade?

 

Granić: To je puno širi kontekst. Novak Đoković je najbolji tenisač na svijetu i jedva čeka nastupiti kao što i Australci to žele. Druga je činjenica da je Đoković aktivni antivakser. Ako je istina ono što mediji pišu da je 16. 12. dobio potvrdu da je pozitivan, a da se i taj dan i idući družio s djecom bez maske, da je bio u studiju, primao nagradu, da nikome nije rekao da ima koronu, to je najgore što se može napraviti. U povijesti civilizacije i medicine ništa više ljudskih života nije spasilo nego cijepljenje. Ako je jedan ovako popularan sportaš antivakser, onda to čini veliku štetu u borbi protiv pandemije. Uskoro će broj umrlih od korone biti veći od broja poginulih u Domovinskom ratu. Što se tiče Australije, ona je suverena u tome da odluči hoće li mu dati vizu. Znali su njegove stavove i kad je aplicirao za vizu, trebali su ranije o tome odlučiti. Posljedice će nositi sami što god odluče. Jedna stvar je da se netko ne želi cijepiti, no onda ne smije drugome naškoditi i kretati se bez maske.

 

Australska je vlada pazila da nisu dvostruka mjerila, hoće li netko imati političke posljedice?

 

Pusić: Zbog političkih postupaka se ovo i dogodilo. Mislim da je ludo ne cijepiti se i biti protiv cijepljenja, ali to je njegovo mišljenje. No, za ovaj incident po mom mišljenju nije kriv Đoković jer je dobio pozitivno mišljenje da može doći u Australiju od dva različita zdravstvena tijela – jedno od teniskog saveza i drugo od države Victorije jer im je stalo do toga da prvi tenisač svijeta igra na Australian Openu. I nakon što je dobio dopuštenje da dođe neovisno o cijepljenju, saznalo se u javnosti i u javnosti je dignuta velika galama jer vjeruju da zakon mora biti jednak za sve. Ove godine su izbori u Australiji i njihov premijer je rekao da je stvar države Victorije, a ne savezne vlasti, no kad se digla galama, pogotovo jer Australija ima jako striktna ograničenja, on se očito prepao i cijeli cirkus je proizašao iz toga. Po meni Đokoviću su najviše štetili članovi njegovi obitelji i obožavatelji koji su govorili grozne stvari. U suštni incidenta greška je u želji da ga dobiju za turnir.

 

“Povjerenje u pravosuđe danas lošije nego kad smo ulazili u EU”

 

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Prije toga prošli smo velika iskušenja, a u tom trenutku je Domovinski rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Kako vi pamtite dan međunarodna priznanja koji je jedan od najvažnijih događaja u povijesti?

 

Granić: Temeljne ciljeve smo ostvarili. Nije lako bilo postati međunarodno priznata država. Bez obzira na pad Berlinskog zida i pad komunizma u zemljama srednje i istočne Europe, Milošević je htio veliku Srbiju i započeo je rat a predsjednik Tuđman je odgovorio referendumom koji je plebiscitarno prihvaćen. 25. lipnja 1991.-ve kada je Hrvatski sabor dobio deklaraciju o suverenosti, znate od koga smo imali podršku. Pod tim teškim okolnostima je stvorena država. Da se Hrvatska nije obranila od velikosrpske agresije, nikad ne bi bili priznati. To je velika zasluga hrvatskih branitelja, predsjednika Tuđmana i Vlade demokratskog jedinstva. Temeljni san je ostvaren. Postali smo članica Europske Unije i NATO-a.

 

Kako vi gledate na to, građani kao da nisu toliko oduševljeni?

 

 

Pusić: Izgraditi državu i institucije koje zaslužuju povjerenje je dugotrajan posao, mi smo još daleko od toga i naše institucije još ne funkcioniraju kako bi trebale. Recimo ljudi nemaju povjerenje u pravosuđe. Jer ne funkcioniraju kako trebaju. Državna odvjetnica se osramotila pred cijelim parlamentom i cijelom hrvatskom javnosti, eno je tamo i dalje sjedi. Lošije je danas nego kad smo ulazi u Uniju. Institucije su nam slabe. Sklizalo se unatrag. Objektivno, kad se mjerimo s državama Unije, slabo stojimo ali kad se usporedimo s državama iz regije, onda stojimo bolje, ali to smo mi. Nismo Francuska. Imali smo rat, lopovsku privatizaciju, gadnu situaciju. Pravosuđe i korupcija su rak rane.

 

Granić: Svašta smo mi zadnjih godina preživjeli. Sad smo u pandemiji. Imamo sad najliberalnije mjere, blagi mehanizmi kontrole. I ipak se neki bune. Još je Dubrovačka republika prije 700 godina imala karantenu. Razmotrite što smo sve imali: potres, požari, Agrokor, Uljanik, Petrokemija…opstali smo i ja u našu budućnost čvrsto vjerujem.

0 Komentar
0 FacebookTwitterPinterestEmail
AnalizaIzdvojeno

Pusić: Banožić je kolateralna žrtva sukoba Plenkovića i Milanovića

by Ante R.
Objava Ante R.

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić komentirala je u Novom danu sukob predsjednika Republike i ministra obrane.

 

Ona kaže da kad gledate srž ovog sukoba, on je “središte oluje političke irelevantnosti”.

 

“To nisu teme. Međutim, sukob i javni govor jesu teme jer demokracija u velikoj mjeri počiva na poštovanju i uvažavanju institucija. Ako ljudi to ne rade, demokracija nema puno načina kako reagirati. Zato je ova vrsta sukoba i retorike štetna”, govori Pusić.

 

“Predsjednik Republike je osoba s najvećim legitimitetom. S tog stanovišta ima male ovlasti, ali veliki legitimitet. U tom sustavu je važno imati takvu ravnotežu. Uopće nije moguće da predsjednik države bude u sukobu s jednim ministrom. Ministar je pomoćnik predsjednika vlade u njegovom poslu na izvršnoj funkciji. Tu je ministar Banožić neka vrsta kolateralna žrtve predsjednika Vlade i države. Njega je premijer malo ugurao u taj sukob i on se tu dao uhvatiti, malo naivno. Nije njegovo mjesto da bude u sukobu s predsjednikom države. Za njega prije tjedan dana nitko nije znao”, govori bivša ministrica.

 

O tvrdnjama ministra Banožića da je spriječio odlazak hrvatske vojske u BiH, Pusić kaže da je to “izmišljotina”.

 

“U svakom slučaju, ono što je apsurdno u toj situaciji, jedino oko čega se Vlada i predsjednik države slažu, a ja se ne slažem s njima, i oko čega imamo stav u vanjskoj politici je odnos prema BiH. I ta tvrdnja da je Hrvatska gotovo izvršila napad na BiH, to mi se čini nedopustivo, čak i ovakvoj blesavoj svađi. Ne mogu se sjetiti primjerenije riječi. Recimo, mi sada nemamo pojma koji je stav Hrvatske prema npr. većoj autonomiji i izgradnji obrambenih snaga EU-a, prema našoj situaciji i položaju unutar NATO-a… U masu stvari o kojima bi trebali imati stav, mi to ne znamo, ali što misli o mentalnom zdravlju predsjednika države ministar obrane, e to znamo. To bi trebalo prekinuti. Ministar nema što, nije njegova razina, to je iznad njegove glave, da se on sukobljava s predsjednikom države”, govori.

 

Ona kaže i da “Plenković najopasniju opoziciju ima unutar HDZ-a”. “I tu ga je negdje predsjednik države pogodio HDZ i premijera. Bez stvarne opozicije, neke druge stranke, opozicija Plenkoviću, ona koja je opasna, je ona kojoj se predsjednik države u ovom trenutku obraća, je ona u njegovom vlastitom dvorištu”, kaže.

0 Komentar
0 FacebookTwitterPinterestEmail
@2021 - All Right Reserved.