Zlatko Hasanbegović u četvrtak je u Saboru objavio kako će klub Domovinskog pokreta poduprijeti usvajanje Zakona o hrvatskom jeziku jer on po njihovom mišljenju dodatno naglašuje i oživotvoruje hrvatsku državnu, narodnu, kulturnu, u ovom slučaju jezičnu samobitnost.
“Ovaj Zakon stao je nasuprot trajnim pansrpskim presizanjima kao i djelovanju i utjecaju hrvatskih neojugoslavenskih i neovukovskih zagovornika tzv. jednog policentričnog zajedničkog jezika koji se preko medija, politike i akademskog utjecaja već gotovo dva desetljeća obaraju na svaki pokušaj oblikovanja hrvatske državne jezične politike utemeljene na konceptu hrvatske jezične samobitnosti”, rekao je na početku Hasanbegović., piše Direktno.
Dodao je kako unaprijed zna da će ljevica Zakon obarati “ispraznicama o navodnom pokušaju državne represije” nad jezikom, čega nema niti u tragovima, a s druge strane desnica će Zakon braniti “nazdravičarskim domoljubnim dosjetkama”.
“Ovaj zakonski prijedlog je, u svrhu pokušaja saniranja trajno oštećene HDZ-ove nacionalne pozlate, dnevnopolitički motivirana zloporaba, časne i opravdane inicijative Matice hrvatske i njezina poštovanog predsjednika Mire Gavrana, s konačnim učinkom prepuštanja ključne buduće poluge hrvatske državne jezične politike u ruke koterije koja je proteklih deset godina predstavljala najgorljivije protivnike donošenja tog istog Zakona o hrvatskom jeziku. Točnije hrvatski jezikoslovni jaganjac želi se prepustiti sjeni jezikoslovnog Vuka Karadžića“, kazao je.
Dodao je kako je vrijeme da se o jeziku priča bez “lupetanja o Marku Maruliću i Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom“.
Isti akteri
“Ovaj zakonski prijedlog treba gledati tek kao jednu, ne nužno i posljednju etapu dugogodišnjih jalovih pokušaja oblikovanja suvisle hrvatske državne jezične politike, s obilježjem jezikoslovnog rata, poznatog i kao pravopisni rat. S obzirom na to da hrvatsko medijsko i političko pamćenje traje koliko i ono zlatne ribice pokušat ću krajnje sažeto i pojednostavljeno kronološki podsjetiti na ključne činjenice bez kojih se ne može razumjeti ni pozadina nastanka ovog zakonskog prijedloga koji nije, ponavljam nije, u bitnim elementima podudaran s prijedlogom Matice hrvatske”, rekao je Hasanbegović.
Dodao je kako su raspravama o jeziku akteri uvijek isti te da s jedne strane stoje “zagovornici institucionalnog oblikovanja državne jezične politike, a s druge strane jezikoslovna siročad Vuka Karadžića i Đure Daničića“.
“Zametak neuspjelog pokušaja oblikovanja institucionalne državne jezične politike pojavio se još 1995. godine u Hrvatskom saboru. Sada već daleke 2005. godine, zastupnik Josip Đakić se sigurno sjeća, možda još i poneki koji su se pozorno bavili jezikoslovnim prijeporima, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, ministar Dragan Primorac, utemeljilo je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika u kojem su sjedili najugledniji hrvatski jezikoslovci sa zadaćom oblikovanja državne jezične politike na čelu s pokojnim akademikom Radoslavom Katičićem“, podsjetio je zastupnik.
Kazao je kako se u pozadini cijele priče odvijao “pravopisni rat”.
“Inače 2010. i 2012. godine u Saboru se pojavljuje zakonski prijedlog Zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika koji je imao i potporu Vijeća za normu, 2013. godine i zakonski prijedlog Matice hrvatske, a koje je vlada pomajke Jadranke Kosor naravno odbila, a nakon toga i kukuriku vlada Zorana Milanovića“, rekao je.
Podsjetio na prošle vlade
Podsjetio je i kako je 2012. godine bivši ministar Željko Jovanović “u duhu Khuena Karoly Hedervarija” dekretom likvidirao Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika.
“Kada je u siječnju 2022. godine predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran izašao s inicijativom za izradbu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku jedan od onih koji se u više javnih nastupa oborio na zamisao o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku bio je naravno ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U isto vrijeme pojava pamfleta protiv ovog zakona u po državi obilato dotiranom glasilu SNV-a Novosti je naravno puka podudarnost ili koincidencija. Dakle ovo je sažetak konteksta bez čijeg poznavanja je svaka rasprava o sadržaju ovog zakonskog prijedloga bespredmetna. Što je njegov meritum? Kada zanemarimo činjenicu izostanka sankcija, tzv. imperfektna norma, deklarativne i simboličke dijelove koji nikoga na ništa ne obvezuju, pitanje lektorske službe, koja zapravo nužno i ne treba biti dio ovog zakona, duša ovog kamilica zakona nalazi se u člancima 17. i 18., Vijeće za hrvatski jezik i Djelokrug vijeća koji suštinski poništavaju smisao izvornoga nacrta Matice hrvatske”, dodao je Hasanbegović.
Zaključno, Hasanbegović je rekao kako je ovaj vladin zakonski prijedlog nije isto što i nacrt Matice hrvatske.
“To treba jasno istaknuti. Pričekat ćemo konačni prijedlog, a poštovani predsjedniče Matice hrvatske, gosp. Gavran, siguran sam da će te svojim autoritetom učiniti sve da predlagatelj u konačnom tekstu ukloni sjenu s ovog zakona, koji će ako do toga ne dođe ostati neprovediv i mrtvo slovo na papiru ili u slučaju buduće koalicije tzv. ideološkog moratorija instrument novog vukovskog nasrtaja na hrvatski jezik”, poručio je