I nakon odluke vlade kojom se od 1. siječnja 2025. povratna naknada za ambalažu za pića sa sedam centi povećava na deset, Hrvatska ostaje na začelju EU-a po visini naknade, a i dodatno se marginaliziraju ranjive skupine koje od skupljanja boca preživljavaju, upozoravaju udruge.
“Smatramo da je ovo propuštena prilika te da ćemo niskim iznosom naknade, koji svakim danom sve manje i manje vrijedi, teško postići ciljeve od 90 posto odvojeno prikupljene ambalaže za pića do 2030. godine. Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, trenutno smo ispod 80 posto, ovisno o materijalu”, izjavila je Hini Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.
Iznosom povratne naknade od 10 centi Hrvatska ostaje na začelju država Europske unije po iznosu naknade.
Vlada, dodaje, koja je izglasala ovakvu Uredbu treba uvidjeti kako je ovim činom pogodovala trgovcima i proizvođačima pića koji će bez obzira na visinu iznosa povisiti cijene.
Ni jedna zemlja u Europskoj uniji nema nižu naknadu od Hrvatske. Tako, primjerice, baltičke zemlje imaju povratnu naknadu 10 centi kao i Hrvatska, Slovačka ima 15 centi, Njemačka 25, a Finska 40 centi, kaže Mileusnić.
Ocijenila je kako je Vlada dodatno marginalizirala ranjive društvene skupine koje od skupljanja boca preživljavaju. U 2025. godini, objasnila je, za kruh se mora skupiti više boca nego 2006. kada je sustav uspostavljen.
Odbijen prijedlog da naknada bude 15 centi
Zelena akcija i organizacije za zaštitu okoliša, okupljene u Platformu za borbu protiv zagađenja plastikom, u javnom su savjetovanju tražile povećanje naknade tako da najmanja vrijednost ambalaže bude 15 centi, kao u Slovačkoj, koja je socioekonomski sličnija Hrvatskoj.
Napominju i da su donošenje Uredbe čekali od 2023., te se u tom razdoblju ekonomska situacija znatno promijenila i došlo je do značajnih poskupljenja, te stoga smatraju da iznos naknade ne bi trebao biti manji od 15 centi, a po uzoru na sustav u Njemačkoj iznosi bi trebali biti različiti ovisno o faktorima poput materijala, veličine i reciklabilnosti, te bi mogli sezati i do 50 centi, ovisno o tipu ambalaže.
Međutim, Mileusnić ističe kako je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije prijedloge udruga odbilo s obrazloženjem da bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama.
Krešimir Čabaj: Svaki potpis daje nam vjetar u leđa na početku jedne plemenite i zanimljive političke priče!
“Ovakvo obrazloženje osim što je netočno, pokazuje suštinsko nepoznavanje načina funkcioniranja sustava povratne naknade. Naime, povratna naknada nije dio cijene proizvoda budući da se iznos naknade u potpunosti nadoknađuje potrošačima ukoliko se ambalaža vrati na mjesto preuzimanja”, objašnjava Mileusnić.
Kaže da u nekim europskim državama, primjerice u Švedskoj, cijena na polici trgovine pokazuje isključivo cijenu proizvoda, a ispod te cijene je u manjem fontu istaknuta cijena povratne naknade za ambalažu, kako se kupca ne bi dovodilo u zabludu vezanu uz cijenu proizvoda.
Takva praksa ujedno sprječava nepoštene trgovačke prakse poput planiranih poskupljenja proizvoda da se “zaokruži” cijena proizvoda zajedno s naknadom za ambalažu.
Ono što Ministarstvo takvim komentarom pokazuje je da nema nikakvu kontrolu nad podivljalim trgovačkim praksama i sve većim poskupljenjima, već trgovce “moli” da ne poskupljuju, smatraju u Zelenoj akciji.
Udruge smatraju i da je predaleko rok od 1. siječnja 2027. godine koji je odredila Vlada za proširenje postojećeg sustava povratne naknade tako da obuhvaća svu ambalažu za pića do 3 litre, kao i višeslojnu ambalažu (tetrapak), te da bi se povratna naknada trebala proširiti i na ostalu trodimenzionalnu ambalažu za tekuće jestive proizvode, poput pasirane rajčice ili octa. (Hina)
