Zbog teškog stanja na bojištu u Donbasu, Sjedinjene Države mogle bi ukrajinskim snagama poslati svoje višecijevne lansere raketa MLRS M270. To oružje tvrtke Lockheed-Martin proizvedeno je 1983. godine kao odgovor na sovjetsku premoć u raketnom topništvu.
SSSR je tada vukao tradiciju i od slave kaćuša korištenih u Drugom svjetskom ratu te je takva oružja nastavio razvijati zasnivajući na njima taktiku pretjeranog raketiranja područja od strateškog interesa ostavljajući pri tome i snažan psihološki učinak. Amerikanci su sve do Jomkipurskog rata zastupali taktiku preciznog pogotka topništvom, no u tom arapsko-izraelskom ratu uvidjeli su da korištenje raketa na bojištu daje izraelskoj strani znatnu prednost, pogotovo u uništavanju protuzračnih i topničkih baterija.
SAD je shvatio što bi se moglo dogoditi u slučaju rata u Europi te je razvijen MLRS M270 u suradnji s drugim zemljama NATO-a, Velikom Britanijom, Francuskom i Zapadnom Njemačkom. Jedna se baterija MLRS-ova sastojala od tri bataljona koji bi imali po tri lansera, ukupno devet, da bi se kasnije to smanjilo na ukupno šest.
Vatrena je moć MLRS-a M270 zastrašujuća. Jedan lanser ispaljuje 12 raketa tipa M26 koje izbacuju 7728 bombica pa tako jedna baterija može ispaliti 108 raketa što daje vatrenu moć jednaku 33 bataljuna topništva. Zamjenom lansera sustav može ispaljivati i rakete zemlja-zemlja tipa MGM-140 ATACMS koje se koriste manje od klasične postave raketa M26. Tipična je taktika za MLRS M270 postavljanje u borbeni raspored do potrebe ispaljivanja nakon čega sustav odmah mijenja položaj kako bi se izbjegla protivnička vatra.
Amerikanci su zbog blokade ukrajinske luke Odese najavili i isporuku protubrodskih raketa Harpoon i Naval Strike, no dosad nije bilo informacija da je isporuka doista i izvršena. U SAD-u i Europi izrađeno je ukupno 1300 sustava MLRS M270 te oko 700.000 pripadajućih raketa, proizvodnja je prestala 2003. godine kada je posljednja proizvedena baterija isporučena egipatskoj vojsci.
Najava slanja ovog sustava u Ukrajinu izazvala je uzbunu u Moskvi zbog mogućnosti da Ukrajinci njime gađaju i ciljeve u Rusiji. No, sustav će im omogućiti da se brane od brutalne agresije i to je ono što svijet mora učiniti, rekao je britanski premijer Boris Johnson, piše Večernji.