U medijskom prostoru proširila se vijest o ideji promjena imena Srebrenice. Čelnik bosanskih Srba se izjasnio po tom pitanju istaknuvši da je ljudima koji tamo žive “dosta etiketa koje se vezuju za taj toponim”. “Smatram da ljudi imaju pravo izjasniti se o tome. Po proceduri koja je određena zakonom, ako Skupština općine Srebrenica donese odluku da se promijeni to ime u neko drugo, onda će Republika Srpska donijeti zakon i proglasiti ga važećim. Nemam ja tu što raditi, bez obzira svidjelo se to Bošnjacima ili ne”, naveo je Milorad Dodik.
Senada Šelo Šabić, znanstvena savjetnica u Odjelu za međunarodne gospodarske i političke odnose Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu, smatra da Milorad Dodik namjerom da preimenuje Srebrenicu stvara minimalan prostor da negira genocid, pojača nacionalistički diskurs te omalovaži i ponizi građane Bosne i Hercegovine i državu Bosnu i Hercegovinu.
“I da se pokuša dokazati svojim biračima, kao neki branitelj srpskog ponosa, časti i slave”, rekla je za tportal Šelo Šabić.
Srebrenica je nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini ostala unutar entiteta Republika Srpska, a genocidom je promijenjena etnička struktura, tako da vlast na lokalnoj razini obnašaju srpske nacionalističke stranke te imaju mogućnost provesti postupak promjene imena.
Namjera Dodika da promijeni ime dolazi nakon što je uz žestok otpor Srbije u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda usvojena rezolucija o genocidu u Srebrenici. Uz komplot nestabilne geopolitičke situacije u svijetu, uzrokovane prije svega ruskom agresijom na Ukrajinu, pri čemu Kremlj namjerno potiče nestabilnost na Balkanu preko politike “srpskog sveta” koju promovira Aleksandar Vučić, dobije se eksplozivna smjesa.
“Cilj je da Dodik ostane netransparentan, nedostupan pravosuđu.”
“To je samo produljenje krize koja već traje određeno vrijeme i dodatni korak prema antagonizaciji unutar Bosne i Hercegovine, produbljivanju krize unutar same zemlje i slanja poruke Zapadu da srpski narod, ili barem onaj dio za koji on misli da ga predstavlja, ima drugačiju viziju svijeta, drugačije vrijednosti – odmak od Zapada, odmak od svih obećanja o približavanju Europskoj uniji i provođenju reformi. Cilj je, naravno, da Dodik ostane netransparentan, nedostupan pravosuđu. To su sve stare stvari, no ovo je samo još jedan ružan neciviliziran korak ka pokušaju da dokaže kako je država Bosna i Hercegovina nemoguća i da su potrebna druga rješenja”, secirala je situaciju Šelo Šabić.
Neki analitičari smatraju da na ovaj način Dodik pokušava oprati i falsificirati povijest, s čime se slaže i znanstvena savjetnica s Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
“Naravno da pokušava, a nepriznavanje odluka Haškog suda i nepriznavanje vrlo benigne rezolucije o Srebrenici, usvojene u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, samo je nastavak retorike i politike koje provodi već desetljeće, a ranije nije bio takav. To je promjena kursa i odgovor na frustraciju Zapadom jer je Njemačka odlučila da neće financirati projekte u Republici Srpskoj, a i Europska unija suspendirala je određena sredstva. Dakle to su potezi u onom prostoru u kojem može djelovati, pokušaj da dokaže da ima tu vrstu autoriteta i autonomije te učini ono što će iznervirati i frustrirati Bošnjake prije svega te međunarodnu zajednicu itd.”, smatra Šelo Šabić.
Određeni akteri u Bosni i Hercegovini računaju na to da njegova ideja sigurno neće ni proći jer bi je, po svemu sudeći, ako se i donese, izvan snage trebao staviti visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Već ranije su propali pokušaju da se Foča nazove Srbinje ili da se Istočno Sarajevo preimenuje u Srpsko Sarajevo.
Šelo Šabić ne želi spekulirati o tome hoće li visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt zaista reagirati, ali naglašava da svakako ima autoritet za odlučivanje jer je najveća instanca odlučivanja prema sadašnjem ustrojstvu Bosne i Hercegovine.
“Hoće li se on uključiti u tu priču te odlučiti djelovati i intervenirati, to ne znam, a svakako ima na raspolaganju instrumente za to”, poručila je na kraju.