Prema novom istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), mladi u Hrvatskoj u samom su europskom vrhu po konzumaciji alkohola. 45 posto njih u posljednjih je mjesec dana barem jednom konzumiralo veću količinu alkohola.
Alkoholizam je javno-zdravstveni problem broj jedan u Hrvatskoj, rekao je dr. Živko Mišević, spec. psihijatrije, subspecijalista za alkoholizam i druge ovisnosti, gostujući u HTV-om “Studiju 4”.
Naglašava kako stil života doprinosi poremećajima. Kako kaže, alkohol je štetan, ali i vrlo dostupan.
– Osim kod nas tradicionalno popularnog vina, u zadnje je vrijeme dominacija piva koje se reklamira i postalo je stil života, kazao je. Ističe kako je nekad konzumacija alkohola počinjala u srednjoj školi, no danas je to u 7. razredu osnovne škole pa čak i ranije.
– Problem alkoholizma je još više izražen kod mladih, stoga što je njihov mozak u razvoju, a alkohol bitno reducira potencijale za razvoj mozga, dapače zaustavlja ga i uništava, naglasio je Mišević. Dodaje kako su neposredne štete nakon konzumacije alkohola velike, a kronična uporaba alkoholnih pića rade velike štete.
Na pitanje kakve su posljedice trajnog konzumiranja alkohola kod mladih, Mišević je rekao kako je jedna od njih da se takvi mladi počinju družiti gotovo isključivo s ljudima koji upražnjavaju takav stil života, ali pojavljuje se i pitanje sudjelovanja u prometu.
“Pedeset posto posla je odrađeno kad sebi priznaš da ima problem”
Mišević ističe kako je kod liječenja alkoholizma 50 posto posla odrađeno u tome da sam sebi priznaš da imaš problem.
– Oni koji se jave neće biti globalno toliki problem za razliku od onih koji se ne jave i na žalost često tragično stradavaju, rekao je.
Dodaje kako alkohol nije sredstvo koje podiže raspoloženje, već je on depresor živčanog sustava.
– Konzumacijom alkohola čovjek je spreman napraviti nešto što ne bi kada ne popije, govori. Ističe kako je dostupnost alkohola jedan od faktora koji favorizira pijenje.
– Ponavljanja pijenja i opijanja mladih su alarm za alarm u obitelji. Važno je emocionalno stanje djece i mladih, a ono je, rekao bih, ugroženo i pod pritiskom, naglasio je.
– S djecom treba razgovarati i krivo je mišljenje da ona to ne vole. Važno je da dijete može iznijeti svoj stav i trebamo se uključiti u njihovu problematiku jer smo mi faktor rješenja njihovih problema, ističe Mišević, piše HRT.