Saborski zastupnici Mosta u četvrtak su ustvrdili da HNB bankama isplaćuje javni novac dok ostvaruju rekordnu dobit te kako je vrijeme za ‘oporezivanje ekstraprofita banaka’, a ta sredstva, umjesto što idu inozemnim dioničarima, iskoristi za ublažavanje inflacije u Hrvatskoj.
„Na stranici www.euro.hr koju su formirali Vlada RH, Ministarstvo financija i HNB piše da će euro negativno utjecati na poslovne banke u Hrvatskoj, nedvosmisleno su napisali da će banke imati gubitke zbog gubitka prihoda od konverzije valuta i od tog dana hrvatska država svake godine plaća bankama dodatnih pola milijarde eura”, izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Mosta Božo Petrov.
Da bismo ušli u euro, dodao je, “Vlada je morala smanjiti obveznu pričuvu, banke su stavile novac u HNB, ECB je povećao kamate da bi smanjio inflaciju i sad HNB tim istim bankama plaća 500 milijuna eura svaku godinu”, ustvrdio je Petrov. Kaže da je riječ o novcu koji je trebao biti u državnom proračunu.
Kaže i kako HNB nikada nije demantirao izjavu da su manipulirali podacima iz svog istraživanja prilikom vlastitog navijanja za ulazak u eurozonu nego su, tvrdi Petrov, “lagali skupa s Vladom”. Dodaje da zbog njihove odluke i manipulacije građani gube 500 milijuna eura godišnje.
„Ministar financija je rekao kako nema potrebe za dodatnim oporezivanjem banaka zato što su stimulirali građane da se više ulaže u obveznice i time donekle riješili problem. I zato što su uložili u obveznice sada banke moraju manje kamata isplatiti građanima, što je točno, ali to je još uvijek tri puta manje što država da poslovnim bankama”, smatra Petrov.
Napominje da 50 posto hrvatskih građana u bankama nema od čega kupiti obveznice, pa je to “isplatilo samo bogatima”. Sve je to razlog zašto se treba uvesti porez na ekstraprofite bankama, kazao je Petrov, dodavši da banke sada zarađuju tri puta više, u odnosu na 2022. godinu 500 milijuna eura više.
„Kada pogledamo deset najjačih trgovačkih lanaca, svi skupa godišnje nemaju profit koliko godišnje država uplati poslovnim bankama zbog ulaska eura; i onda ministar financija kaže da nema potrebe za dodatnim nametom na ekstraprofit banaka pa se postavlja pitanje radi li država za svoje građane ili za banke”, zaključio je Petrov.
Nikola Grmoja dodao je da je Hrvatska narodna banka (HNB) u vlasništvu države pa je riječ o javnom novcu. „HNB je bankama 2023. platio 479 milijuna eura, a posljedično je neto dobit bankarskog sektora povećana na 1,36 milijardi eura što je čak 91,2 posto više nego 2022.”, naveo je Grmoja.
Kako je većina banaka u stranom vlasništvu, zaključio je da to znači rekordne isplate dividendi inozemnim dioničarima.
U Mostu predlažu dodatni porez na dobit banaka, što bi, kaže Grmoja, iznosilo oko 132 milijuna eura godišnje. Predložio je da se taj novac ulozi u nižu cijenu električne energije ili u smanjenje javnog duga, ocijenivši da bi se tako smanjila inflacija.
Devet od 20 banaka eurozone, kaže, uvelo je dodatni porez na dobit bankarskog sektora upravo s ciljem da se državni novac koji poslovnim bankama plaća središnja banka, preusmjeri u državni proračun.
„Vlada RH odbija to učiniti, a ovo što predlažemo nije samo mjera za smanjenje inflacije nego je i, s obzirom da banke najavljuju povećanje naknada, batina. Uvest ćemo vam za početak porez po uzoru na Sloveniju, a ako se budete igrali s povećanjem naknada, može biti i veći”, zaključio je Grmoja. – Hina.
