Na sjednici Vlade na dnevnom je redu prijedlog Zakona o upravnim sporovima. Radi ublažavanja posljedica epidemije Vlada će izmijeniti i dopuniti Odluku o interventnoj mjeri pomoći zbog afričke svinjske kuge. Premijer Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice osvrnuo se na izmjene Kaznenog zakona.
– Vlada kao što to i obično radi, osluškuje komentare, stavove, naravno prije svega struke, ali i političke procjene onoga što smatramo da je korisno i dobro. Mi smo odlučili dodati još jedan stavak u članak 307a, kojim bismo ponovili segment zaštite žrtve kaznenog djela, segment interesa obrane ili drugi pretežiti javni interes. Ovdje ponavljam ono što smo već učinili u prvom čitanju, kada smo izrijekom isključili bilo kakav upliv ovih odredbi zakona na novinare, rekao je premijer.
– Ovo nije posljedica bilo čijeg političkog pritiska, niti medija, niti opozicije, niti nekih međunarodnih aktera, već je potreba Vlade da ukloni pogrešne i zlonamjerne interpretacije i teze o tome da ovaj članak ograničava pravo javnosti da bude informirana o predmetima od javnog interesa, dodao je.
Pojasnio je kako cilj ovogačlanka zaštita presumpcije nevisnost, privatnosti sudionika u postupku i probitaka samoga postupka.
– Kod nas je curenje podataka iz istraga i iz istrage postala uobičajena pojava u medijski interesantnim predmetima, za koju, neovisno o ishodu samog postupka i neovisnoj šteti koja je na taj način počinjena, u pravilu ne odgovara nitko. Takva praksa je za one koji su zaduženi za progon postala prihvatljiva, a za one koji dijele podatke iz istraga, bez obzira na bilo kakve posljedice, postoji poticaj da to čine i dalje. Nema ničeg normalnog i prihvatljivog u tome da represivna tijela tajno s medijima dijele dijelove spisa do kojih su došli korištenjem svojih ovlasti koje im je država dala na raspolaganje. I to ne zato da bi otkrili moguću nezakonitost, već zato jer smatraju da bi to moglo biti zanimljivo javnosti.
– Ovim člankom propisujemo ono što je standard u demokratskim državama, gdje su prava okrivljenika i drugih sudionika u postupku, uključujući i žrtava, bitniji od senzacionalizma, zarade i nečijih političkih ambicija. Osnovni cilj izmjena Kaznenog zakona je strože sankcioniranje nasilja nad ženama i dodatno jačanje prava žrtava. Stavak koji ćemo dodati osigurava zaštitu prava žrtava i zaštitu najboljeg interesa žrtve kao posebno osjetljive kategorije kada ona sudjeluje u postupku, naglasio je Plenković.
– Pretjerano javni interes je prešutno sadržan u opisu ovoga djela, te je konvencijski standard da će se u praksi primjenjivati bio on izričito napisan ili ne. Ali odlučili smo ga napisati pa da kod ovih skeptika nema nikakvih dilema. Ako je u pogledu toga bilo bojazni ili nedoumica, taj problem smo na ovaj način riješili, poručio je.
Zakon o hrvatskom jeziku
Istaknuo je kako je Sabor donio jedan od najznačajnijih zakona o ovom mandatu – Zakon o hrvatskom jeziku, kojim se prvi put uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika.
– Ovo je korak kojim zaokružujemo naše napore koji pridonose očuvanju hrvatske povijesti, jezika i kulture. On je posebno važan u isticanju vrijednosti te očuvanju bogatstva hrvatskog jezika u njegovoj punini i raznovrsnosti. Bilo da je riječ o hrvatskom standardnom jeziku ili o hrvatskim narječjima, te smo uvažili i zlatnu formulu “ča, kaj i što”.
– Ulazak Hrvatske u EU bio je politički i pravno dosad najvažniji čin učvršćivanja međunarodnog položaja i priznanja hrvatskog jezika, a usvajanjem Zakona uspostavili smo zakonski okvir koji će nam omogućiti da hrvatski jezik dobije status i skrb koju zaslužuje kao naše zajedničko dobro, rekao je premijer.
Zahvalio je zastupnicima koji su “prepoznali važnu inicijativu i digli ruku za ovaj važan Zakon”.
– S vremenskim odmakom bit ću itekako ponosni na to svoje glasovanje. Ovi koji su bili protiv ili su izašli ili su bili suzdržani, neka misle o svom potezu u svojim političkim karijerama i svojoj političkoj ostavštini, piše HRT.