Home Svijet Putinova sugestija zaintrigirala analitičare: Sumnja se na osobu koju Moskva želi na slobodi, ali problem stvara jedna država koja ne želi sudjelovati u rusko-američkim dogovorima

Putinova sugestija zaintrigirala analitičare: Sumnja se na osobu koju Moskva želi na slobodi, ali problem stvara jedna država koja ne želi sudjelovati u rusko-američkim dogovorima

by Ante R.

Američki novinar Carlson Tucker održao je prvi intervju koji je ruski predsjednik Vladimir Putin održao uživo za stranu novinsku kuću. Ono što je odjeknulo u javnosti je Putinova izjava kojom je pokušao smiriti tenzije koje su izazvali brojni medijski napisi i izjave svjetskih visoko pozicioniranih vojnih časnika i analitičara.  Naslovnice su bile preplavljene crnim slutnjama i scenarijima  izbijanja trećeg svjetskog rata. Ruski predsjednik poručio je da globalni rat ne dolazi u obzir jer je svjestan rizika za Rusiju. Najintrigantniji dio intervjua je dio u kojem se spominje razmjena zarobljenika u kojem je otkriveno da ruske i američke specijalne službe razgovaraju o izručenju Evana Gershkovicha te kako su postigle određeni napredak.

Podsjetimo, novinar Wall Street Journala (WSJ) Evan Gershkovich, uhićen je 29. ožujka 2023. u Ekaterinburgu na Uralu i optužen je za pokušaj pribavljanja vojnih tajni. On i WSJ odlučno odbacuju te optužbe, dok je američka vlada priopćila da je Gershkovich nezakonito pritvoren i zatražila njegovo momentalno puštanje na slobodu. Gershkovich je i prvi američki novinar uhićen u Rusiji pod optužbom za špijunažu od kraja Hladnog rata i ako bude osuđen prijeti mu kazna do 20 godina zatvora.

No ruski predsjednik sugerirao je, kako piše Reuters, da Moskva zauzvrat želi da Njemačka oslobodi Vadima Krasikova, koji je po nalogu Rusije osuđen na doživotni zatvor zbog ubojstva čečenskog disidenta u Berlinu 2019.

Putin je, ne spominjući Krasikova imenom, govorio o osobi koja je “zbog patriotskih osjećaja eliminirala bandita u jednoj od europskih prijestolnica”. Analitičari su suglasni kako se radi o Krasikovu. Najveći problem za Putina je što Nijemci ne žele da “njihovi” zatvorenici budu dio “rusko-američkih dogovora”.

Ubojstvo u Berlinu

Krasikov je pod imenom Vadim Sokolov u Berlinu smaknuo Zelimhana Hangošvilija, ali je uhićen pri bijegu. Ruska ambasada inzistira da se radi o “Vadimu Sokolovu”, iako je vrlo brzo ustanovljeno da je riječ o Vadimu Krasikovu, operativcu ruskog FSB-a iz Pete uprave, što je potvrdio i istraživački portal Bellingcat. Njemački sud utvrdio je da se radi pokušaju ubojstvu koje je “naručila ruska država” te je Krasikova osudio na doživotnu robiju. Službeni Kremlj tada je nazvao tvrdnje o umiješanosti Rusije u ubojstvo u Berlinu “apsolutno neutemeljenima”.

“Ne postoji tabu oko rješavanja ovog pitanja. Postoje određeni uvjeti o kojima se pregovara putem kanala specijalnih službi. Vjerujem da se može postići dogovor”, rekao je Putin Carlsonu Tuckeru.

Tko je Krasikov?

Vadim Krasikov je rođen u selu Kenestobe u Kazahstanu. Služio je u sovjetskoj vojsci tijekom rata u Afganistanu, kasnije se pridružio elitnim jedinicama ruske policije, a zatim i FSB-u, glavnoj obavještajnoj agenciji u zemlji, nasljednici KGB-a.

No o njemu najbolje govori transkript sa suđenja Krasikovu, koje je objavio WSJ.

“Ruski plaćeni ubojica Vadim Krasikov, vozeći bicikl, pratio je svoj metu do prepunog dječjeg igrališta u središnjem gradskom parku ispunjenom obiteljima i radnicima. Kad je muškarac koji mu je bio meta ušao u park Tiergarten, vozio je bicikl iza njega. Izvukao je pištolj iz ruksaka i pucao mu u leđa, ostavivši svoju žrtvu, bivšeg vođu čečenskih pobunjenika, na tlu. Krasikov je tada sišao s bicikla i mirno još dva puta pucao čovjeku u glavu dok su sve gledali djeca i roditelji”.

Rusko-američku novinarku Alsuju Kurmaševu, urednicu Radija Slobodna Europa, koja je uhićena po istim optužbama kao i Gershkovich, niti Putin niti Carlson nisu spominjali,  piše Jutarnji.hr.