Prvo istraživanje Instituta za istraživanje migracija, objavljeno u utorak, pokazalo je da je većina stranih radnika iz Azije zadovoljna i uglavnom zadovoljna životom i radom u Hrvatskoj, da ih 90 posto financijski pomaže obitelj u državama iz kojih su se doselili te da ih najviše, gotovo 33 posto, planira ostati u Hrvatskoj do pet godina, a samo 19,5 posto stalno.
Institut za istraživanje migracija proveo je anketno istraživanje u razdoblju od 23. studenoga 2024. do 12. siječnja 2025. godine, obuhvativši 400 stranih radnika podrijetlom iz Azije i Afrike, s ciljem stjecanja uvida u njihova mišljenja o životu i radu u Hrvatskoj. Najveći broj anketiranih sudionika dolazi s Filipina (38 posto), iz Nepala (26 posto), Indije (20 posto), Egipta (6 posto) i Bangladeša (5 posto). Ostali anketirani sudionici dolaze iz Sirije, Iraka, Pakistana, Šri Lanke, Kine i Ugande.
Gotovo 90 posto financijski pomaže obitelj
Više od polovine ispitanika (51 posto) boravi u Hrvatskoj manje od godinu dana. Oko 34 posto boravi u Hrvatskoj između 1 i 2 godine, 5 posto između 3 i 5 godina, dok je 9,5 posto izjavilo da u Hrvatskoj borave dulje od pet godina, rezultati su istraživanja.
Čak 78,5 posto stranih radnika u Hrvatskoj radi puno radno vrijeme. Također, gotovo 90 posto stranih radnika izjavilo je da financijski pomaže svoju obitelj. Nadalje, 55 posto stranih radnika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku, dok je oko 28 posto neodlučno, 10 posto ispitanika izjavilo je da neće preseliti obitelj, a 5 posto je navelo da nemaju obitelj.
Najveći broj stranih radnika (32,8 posto) namjerava ostati u Hrvatskoj do pet godina. Oko 23,5 posto želi ostati između 6 i 10 godina, 20,5 posto planira ostati do mirovine, a 19,5 posto izjavilo je da želi ostati u Hrvatskoj do kraja života.
Što se tiče zadovoljstva životom, 40 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni (ocjene 8, 9 i 10 na ljestvici od 0 do 10). Oko 26,5 posto izjavilo je da uopće nisu zadovoljni svojim životom (ocjene 0, 1 i 2). Dodatnih 27 posto nije ni zadovoljno ni nezadovoljno, dok se 6 posto nije željelo izjasniti, naveli su iz Instituta.
Što se tiče životnog standarda, 43,5 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni, dok je oko 24 posto navelo da uopće nisu zadovoljni. Ostali su izjavili da nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni svojim trenutnim životnim standardom. Slično tome, 44 posto ispitanika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim životnim postignućima, dok je 25 posto vrlo nezadovoljno.
Gotovo polovina (49,3 posto) ispitanika izjavila je da su vrlo zadovoljni svojim osjećajem sigurnosti, dok je 2 posto vrlo nezadovoljno. Gotovo identičan broj stranih radnika (48,8 posto) izjavio je da su vrlo zadovoljni osjećajem sigurnosti u budućnosti. S druge strane, oko 28% stranih radnika izjavilo je da su vrlo nezadovoljni.
Što se tiče promjene u kvaliteti života, 34,5 posto stranih radnika smatra da im se kvaliteta života nakon dolaska u Hrvatsku znatno poboljšala, Oko 46,25 posto smatra da im se kvaliteta života malo poboljšala, 11 posto da je ista kao i prije, dok 8,25 posto smatra da im se kvaliteta života pogoršala, bilo malo ili znatno. Većina, tj. 87,5 posto stranih radnika smatra da imaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati, dok 12,5 posto smatra da nemaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati.
Podjednak broj i zadovoljan i nezadovoljan migrantskim životom
Kada je riječ o migrantskom životu, 22 posto stranih radnika smatra da je blizu idealnom, no isto tako i gotovo jednak broj, 20 posto, smatra da njihov migrantski život nije ni blizu idealnom. Oko 33,5 posto stranih radnika u Hrvatskoj izjavilo je da su uvjeti odlični, dok je 23 posto izjavilo da su uvjeti njihovog migrantskog života izrazito loši. Sukladno tome, 38 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim migrantskim životom, dok je 21 posto vrlo nezadovoljno, pokazuje istraživanje.
Oko 61 posto stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, dok njih 33 posto svoje zdravstveno stanje ocjenjuje dobrim. Samo 5 posto stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje jako lošim ili lošim. Nadalje, 62 posto stranih radnika svoje psihičko zdravlje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, oko 31 posto ocjenjuje ga dobrim, dok se oko 7 posto osjeća psihički jako loše ili loše. Oko 60 posto stranih radnika izjavilo je da su u posljednja četiri tjedna imali neki oblik bolova, od vrlo blagih do snažnih. Oko 40 posto stranih radnika nije imalo nikakve bolove u posljednja četiri tjedna.
” Rezultati istraživanja pokazuju da je relativno veći broj stranih radnika iz Azije uglavnom zadovoljan životom i radom u Hrvatskoj. Jasno je da postoji i znatan broj stranih radnika koji iskazuju određeno nezadovoljstvo svojom trenutačnom pozicijom u hrvatskom društvu, ali općenito govoreći trenutačna se situacija može ocijeniti pozitivnom. Novi zakon o strancima i druge aktivnosti poduzete u posljednje vrijeme zasigurno će dodatno učvrstiti položaj stranih radnika u Hrvatskoj te ćemo s vremenom vjerojatno u većoj mjeri privlačiti visokokvalificiranu radnu snagu”, istaknuo je voditelj istraživanja Ivan Balabanić.
Situacija nije tako kritična kako se čini
Dodaje da je Ministarstvo demografije i useljeništva naglasilo kako će osim rada na povećanju stope nataliteta, smanjenju iseljavanja i povratku hrvatske dijaspore aktivno raditi i na integraciji stranih radnika u hrvatsko društvo.
“Smatram da rezultati našeg istraživanja upućuju na to da situacija nije kritična, kako se često zna prikazivati u javnosti, te da smo pravovremeno krenuli s aktivnostima poput izmjena Zakona o strancima koje će omogućiti stabilan prihvat i integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo. Oni će neizbježno u idućim godinama i dalje u znatnom broju dolaziti na naše tržište rada”, naveo je Balabanić.
Bernardić: Glavni grad mora biti lokomotiva razvoja cijelog društva
“Ovo je inicijalno istraživanje koje nam je dalo prve uvide i iskustva u istraživanju populacije stranih radnika iz Azije i Afrike. U budućnosti ćemo svakako provoditi i sveobuhvatnija istraživanja tog tipa koja će doprinijeti kvalitetnijem donošenju smjernica za uspješnu integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo”, istaknula je ravnateljica Instituta Marina Perić Kaselj.
Većina anketiranih stranih radnika radi u prijevozu (22 posto), ugostiteljstvu (19 posto), graditeljstvu (17 posto) i industriji (13 posto). Što se tiče poznavanja hrvatskog jezika, 53 posto stranih radnika izjavilo je da ne govori hrvatski jezik, ali razumije osnovne riječi. Njih 21 posto izjavilo je da govori hrvatski na osnovnoj razini, 18 posto da uopće ne govore, dok 8 posto smatra da govori hrvatski tečno, naveli su iz Instituta.
Što se tiče obrazovanja, 50 posto ispitanika izjavilo je da imaju završenu srednju školu, 35 posto da su završili preddiplomski studij, a 6 posto samo osnovnu školu. Nadalje, oko 36 posto ispitanika izjavilo je da pripadaju Rimokatoličkoj crkvi, 3 posto su se izjasnili kao hinduisti, a oko 15 posto kao pripadnici sunitskog islama. Ostali su naveli pripadnost drugim religijama (različite inačice budizma, islama, judaizma, kiranta, sikhizma) ili su izjavili da nisu religiozni. (HRT)
